Oglasi

Industrija mesa: Turska oživljava posrnula bh. preduzeća

Bijeljinski Mesoprodukt, koji je nekoliko puta trebao ići u stečaj, samo od posljednjeg izvoza mesa u Tursku donio je prihod Bosni i Hercegovini od 25 miliona eura.
Mesna industrija postala je jedan od strateških sektora privrede Bosne i HercegovineUstupljeno Al Jazeeri

Piše: Aljoša Ljubojević

Industrijska klaonica, Mesoprodukt iz Bijeljine, zahvaljujući trenutnom izvozu mesa u Tursku, prvi put nakon 1995. godine radi punim kapacitetom.

Sredinom 2014. godine Turska je odobrila bescarinski uvoz mesa iz Bosne i Hercegovine, a pozitivni rezultati ubrzo su postali vidljivi, jer je za samo prvih šest mjeseci tekuće godine izvoz mesa i mesnih prerađevina iz BiH povećan za čak 200 odsto.

Ovim potezom Turska je dala ,,vjetar u leđa’’ bosanskohercegovačkoj ekonomiji, oživjela posrnula preduzeća kojima su prijetili stečaj i gašenje, ali i otvorila ozbiljno pitanje - koliko je i do kada Bosna i Hercegovina u mogućnosti da odgovori potrebama mesne industrije u Turskoj?

"Mesoprodukt je u ovoj godini obezbijedio 3 800 tona otkoštenog mesa papkara za izvoz u Tursku. Za sljedeću godinu Turci potražuju 16 000 tona mesa, a za tu količini trebalo bi obezbijediti oko 15 000 bikova, što je pitanje stočnog fonda i ulaganja države u nova grla", kaže Branko Krstić, direktor bijeljinskog ,,Mesoprodukta’’.

Industrijska klaonica

On ističe da je ova firma godinama bila u teškoj situaciji i da je poslovanje sa Turcima donijelo posao cijelom lancu kooperanata u Bosni i Hercegovini.

"Mesoprodukt je izgrađen kao industrijska klaonica za čitavu ovu regiju, i svojim kapacitetom mogao je da zadovolji i potrebe nekadašnje Jugoslavije. U Bosni i Hercegovini postoje još samo tri ovakva objekta, ali ovo je prvi put nakon rata da u Bijeljini radimo punim kapacitetom! Ljudi nisu svjesni da je posao izvoza mesa u Tursku uticao i na saradnju sa drugim domaćim firmama, a ogromnu zaradu postižu i aerodromi u Sarajevu i Banjaluci. Navešću vam primjer da se samo od posljednjeg lota od 3.480 tona mesa, u kasu Bosne i Hercegovine slilo oko 25 miliona evra", ističe Krstić.

Mesna industrija postala je na ovaj način jedan od strateških sektora privrede Bosne i Hercegovine, ali s druge strane neophodan je i oprez države jer su poznati primjeri zemalja iz okruženja kojima je Turska otkazala otkup mesa zbog neprovođenja adekvatnih i dogovorenih propisa.

"Turska nije htjela da uvozi meso iz Srbije i Hrvatske, nego je postavila uslov da to bude meso iz naše zemlje. To je jedan od načina njihove pomoći Bosni i Hercegovini nakon katastrofalnih poplava, jer Turci su postali sumnjičavi oko načina raspodjele novca koji su slali, pa su jednostavno rekli – dajte nam meso, a mi ćemo ga otkupljivati bez carine i drugih dadžbina. Znamo i da nisu htjeli da otkupljuju mesne prerađevine iz Rumunije i Moldavije zbog izvjesnih bolesti životinja, a kvalitetom naših grla, prirodom, ukupnim poljoprivrednim potencijalima Turci su prezadovoljni’’, kaže direktor ,Mesoprodukta’ Branko Krstić.

Ministarstvo poljoprivrede Turske poslalo je svoje veterinare koji su bili prisutni tokom dovoženja grla u ,,Mesoprodukt’’ i obrade mesa, a koliko su rigorozne kontrole postavili govori i činjenica da su brojeve pasoša životinja iz BiH upoređivali sa spiskom koji su imali u Turskoj i, tek ukoliko se svi brojevi podudaraju moglo je doći do obrade i pakovanja mesa.

Turci su pomogli Mesoproduktu i da prije prvih isporuka mesa renovira prostor i remontuje mašine koje godinama nisu korištene u ovoj industrijskoj klaonici. Zadovoljni kvalitetom i uslugom, godinu i po dana nakon prvih isporuka, Turci su već ponudili da učestvuju u obnavljanju stočnog fonda i unapređenju tehnologije obrade mesa u Bosni i Hercegovini.        

Proizvođač mlijeka iz sela Batković kod Bijeljine, Ostoja Nikolić, posjeduje farmu od 150 krava i ističe da je otvaranje turskih granica za svježe meso iz Bosne i Hercegovine samo produbilo težak položaj stočara u BiH.

"Podsjetiću da je direktna šteta na stočnom fondu nakon prošlogodišnjih poplava u Semberiji iznosila 850 000 maraka, ili jednostavnije rečeno – izgubili smo 10 odsto stočnog fonda. Logično je da narod nije imao čime ni da hrani stoku,  poplava je odnijela i usjeve, pa su mnogi morali prodavati grla. I sada još na sve to pojavi se Turska i naš seljak odveže kravu iz štale i preda u klaonicu. A znate li da je potrebno dvije godine da bi se proizvelo jedno muzno grlo! Takav tempo potreba Turske seljak ne može da izdrži bez pomoći države", ističe Nikolić.

Nikolić kaže da je kao dugogodišnji farmer pozivao inspekcijske službe da provjere kakvo meso uvozi Bosna i Hercegovina i da je često bio zaprepašten kakvu sirovinu koriste neke od meso-prerađivačkih firmi.

"Mi dajemo prvoklasno meso Turcima, a često se zapitam šta moji unuci jedu. Znam za slučajeve u nekim preduzećima, čiji su mesni proizvodi trenutno na policama marketa, da vlasnici biraju šta će da jedu, a šta ne, a sami plasiraju te proizvode! Pa razmislite onda šta dajemo djeci? Ja znam – dajemo im meso koje je stajalo u rezervama nekih zemalja i više od pet godina, a Turcima pošaljemo tele koje je prije pola sata izvedeno iz štale. Država bi trebalo da razmišlja ne o izvozu, nego da se na trpezama nađe domaći proizvod", zaključuje Nikolić.

Uvoz mesa papkara

U Mesoproduktu su potvrdili da je meso koje dobijaju visokog kvaliteta i da primaju grla težine do 700 kilograma. Kada je sredinom 2014. godine počeo otkup mesa u ovom preduzeću, najniža otkupna cijena, u zavisnosti od životinjske vrste, iznosila je 3,60 KM po kilogramu, a danas dostiže i 4,80 KM za kilogram. To na primjer  znači da farmer za grlo teško 650 kilograma može da dobije oko 3000 KM.

Ipak, ono što ne ide u prilog Bosni i Hercegovini jesu stotine miliona maraka koje godišnje troše na uvoz mesa papkara, pa je pitanje – Do kada smo spremni da izvozimo u Tursku, itekako opravdano. Stočari ističu da se susreću sa stalnim problemom tova junadi, i da njihova proizvodnja zadovoljava tek 30 odsto domaćih potreba.

Za deset mjeseci 2014. godine BiH je uvezla meso u vrijednosti oko 150.000.000 KM, a 2015. godine za oko 25 miliona maraka više.  

Dok resorna ministarstva ne ponude plan za obnavljanje stočnog fonda ili dok ne povećaju podsticaje za farmere, vrata Mesoprodukta ostaju otvorena za domaće meso, istina, niko ne zna do kada.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.