Indijci protiv deponiranja zlata u bankama

Indija pokušava pretvoriti velike količine zlata, koje se nalaze u privatnom vlasništvu, u novu osnovu za ekonomski razvoj. Počela je izdavati obveznice koje imaju pokriće u zlatu, ali ima problema da u tu ideju uvjeri i indijsku javnost.

Zlato je veliki biznis u Indiji. Koristi se u svakodnevnom životu i posebnim prilikama, kao sigurnost i znak prosperiteta, javlja Faiz Jamil, novinar Al Jazeere.

Sada Vlada želi dio tog bogatstva prebaciti u finansijski sistem. Pokrenula je nekoliko novih mehanizama, poput deponiranja zlata u banke u zamjenu za nižu kamatnu stopu. Ali, građani, čak i oni koji misle da je to dobra ideja, traže dodatne garancije.

Indijac Jayshreeben je rekao: “Zvuči dobro, ali mnogo ljudi ne zna za to. Zlato ćemo založiti jedino ako će naša porodica imati koristi od te šeme”.

Zlato ima poseban značaj u indijskoj kulturi.

“Dolaze samo da bi dotakli zlato svojim rukama. Ono nije samo metal, već Lakšmi, boginja obilja. Ljudi se pažljivo brinu o zlatu. U tradiciji je da majka svoje zlato predaje kćerkama”, rekao je zlatar Manoj Soni.

Teško ostvariv program

Zbog toga Soni i drugi trgovci vjeruju da vladin program nije lako ostvariv.

“Indijci se teško odriču zlata. Do sada je prikupljeno manje od 500 grama zlata za depozite, a ostali slični programi su imali slab odjek u javnosti. Vlada, ipak, ne odustaje od plana da pretvori zlato indijskih građana u novac za ekonomiju, zbog potencijalnih koristi”, javlja Jamil.

U indijskim hramovima i domovima nalazi se procijenjenih 20.000 tona zlata, koji vrijede blizu 800 milijardi dolara. Stručnjaci smatraju da bi i djelić toga, ubačen u finansijski sistem, ovu zemlju učinio jednom od najsnažnijih svjetskih ekonomija, te da bi se od tog novca mogli finansirati infrastrukturni projekti. Ali, poznavaoci finansijskog sektora kažu da Vladin program ne funkcionira.

Uvoznik zlata Jigarkumar Soni je kazao: “Prosječna kamatna stopa na depozite je između sedam i osam posto. A Vladina stopa na zlatne depozite je ispod 2,5 posto. To je premalo. Da je viša, možda bi šema bila uspješna”.

Također, zlato koje se deponira u banku mora biti istopljeno i obrađeno o troškovima vlasnika. A to, uz raširenu neinformiranost o novim programima zlata, znači da većina stanovnika ne može izračunati koliko bi Vladina inicijativa mogla donijeti koristi njima ili državi.

Izvor: Al Jazeera