Incident po dolasku Kordića u Zagreb

Kordić je kaznu izdržavao u austrijskom zatvoru Karlau kod Graza (Pixsell)

Bivši predsjednik samozvane HR Herceg-Bosne Dario Kordić, kojega je Haški sud osudio na 25-godišnju kaznu zatvora zbog ratnih zločina nad bošnjačkim civilima u Lašvanskoj dolini, stigao je u Zagreb, pošto je pušten iz zatvora zato što je odslužio dvije trećine kazne.

Kordić (54) je bio potpredsjednik i član predsjedništva takozvane Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, a kasnije Hrvatske Republike Herceg-Bosne, te jedno vrijeme i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ-BiH).

Zbog odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u centralnoj Bosni, Kordić je 2001. nepravosnažno osuđen na 25 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, kršenja ratnog prava i običaja i teških povreda Ženevskih konvencija počinjenih protiv bošnjačkih civila u Lašvanskoj dolini 1993. godine.

Incident na Plesu

Kordića je na zagrebačkom aerodromu dočekalo nekoliko stotina osoba.

On se nije obraćao novinarima, ali je u obraćanju pristalicama koje su ga dočekale kazao kako se zahvaljuje „hrvatskim braniteljima, svojoj obitelji, svima koji su me posjećivali u zatvoru“. Uputio je i izraze sućuti stradalim u poplavama u Hrvatskoj i BiH.

Istovremeno je jedna osoba iz mase okupljenih povikala: „Sotono, ubojico!“, nakon čega je došlo do nereda i kratke tuče među okupljenima, pa je intervenirala policija, koja je navedenu osobu izvela iz prostora aerodroma. 

Izdržavao kaznu u Austriji

Kaznu mu je pravosnažno potvrdilo žalbeno vijeće ICTY-ja 2004. godine, navodeći da je Kordić “kao visoki regionalni političar planirao i poticao zločine počinjene u Ahmićima 16. aprila 1993. i s njima povezanim zaseocima Šantići, Pirići i Nadioci”, čiji je cilj bilo “etničko čišćenje tog područja”, te mu potvrdilo krivičnu odgovornost za ta djela po svim osnovama.

Potvrdilo je i da se “Kordićeva uključenost u kampanju progona” odnosi i na zločine počinjene u općini Kiseljak, te na odgovornost za protivpravno zatvaranje civila u zatočeničkim centrima na području Viteza i Kiseljaka.

Kaznu je izdržavao u austrijskom zatvoru Karlau kod Graza, u što mu je uračunat boravak u haškom pritvoru od dobrovoljne predaje 1997. godine.

Prema pravilima Haškog suda, zatvorenik može biti pušten iz zatvora nakon što odsluži dvije trećine kazne.

Izvor: Agencije