Oglasi

Ima li slobodnih medija u neslobodnoj zemlji

Makedonija je svrstana među 'neslobodne zemlje', a novinari i medijski eksperti objašnjavaju zašto su zaslužili tu 'čast'.
Oni zbog kojih je Makedonija dobila epitet 'neslobodna zemlja', i novinari i mediji koji su u službi vlasti, krivicu prebacuju na suprotnu stranuAl Jazeera/Fuad Kovačević

Piše: Fuad Kovačević

Makedonija je, prema nedavnom izvještaju organizacije Freedom House, izgubila status zemlje s djelomično slobodnim medijima. Sada je, uz Tursku i Rusiju, jedina u Evropi svrstana među "neslobodne zemlje".

Razlog za to je autioritarni sistem, koji krši prava i slobode građana. Kako navode iz Freedom Housea, vlast je medije pretvorila u propagandnu mašineriju i odlučila ignorirati njihove pozive da medije oslobode političkog utjecaja.

Takve ocjene stižu i od većine predstavnika novinarskih organizacija, nevladinih udruženja, akademske zajednice, velikog broja građana. S druge strane, oni zbog kojih je Makedonija dobila epitet "neslobodna zemlja", i novinari i mediji koji su u službi vladajuće elite, krivicu prebacuju na suprotnu stranu.

Vlasti o tome ne žele zvanično ni pričati - ni o novinarima, ni o političkim društvenim, ekonomskim, životnim temama - za medije koji kritički izvještavaju o dubokoj krizi u kojoj se punu deceniju nalazi ova zemlja.

Između politike i biznisa

Novinari koji rade za "režimske medije", kako ih zove druga strana, ne bježe od razgovora, ali insistiraju da im se ne objavljuju imena i fotografije. Razlog je, kažu, egzestencijalne porirode: u tom slučaju slijedio bi automatski otkaz, a treba u ovim teškim vremenima imati bilo kakav posao, izdržavati porodicu, školovati djecu…

"Makedonski  mediji se nalaze u sendviču, između politike i biznisa. Aktuelna vlast, putem Vladinih reklama, potkupljuje veliki broj medija, koji, umjesto da budu u službi javnosti, rade za političke centre", kaže za Al Jazeeru Sefer Tahiri, novinar s gotovo 20-godišnjim iskustvom.


Sefer Tahiri: Sloboda medija nije bila tako ugrožena kao danas (Foto: AJ)
 

"Od 90-ih godina prošlog vijeka sloboda medija nije bila tako ugrožena kao danas, a sve zbog utjecaja vlasti. Vladajuće partije VMRO-DPMNE i DUI imaju potpunu kontrolu nad javnim radio-difuznim sistemom te u Agenciji za medije. Članovi Programskog savjeta Makedonske radio-televizije i većina članova Savjeta Agencije za medije su članovi i pripadnici političkih stranaka koje su na vlasti već deset godina", dodaje Tahiri, koji predaje na Fakultetu za komunikacije na Univerzitetu Jugoistočna Evropa u Tetovu te radi u Institutu za kulturnu baštinu Albanaca u Skoplju.

Marina Tuneva, izvršna direktorica Savjeta za etiku u medijima u Makedoniji, smatra kako je itekako vidljiva konfuzija oko novinarske prakse, a javnosti treba ključ kako bi se uključila u razumijevanje i vraćanje novinarskih vrijednosti.

"Mediji su podložni različitim vidovima pritisaka, koji uobičajeno dolaze iz različitih centara moći, tako da je za novinare u ovakvim uvjetima vrlo teško obavljati radne zadatke i opravdati odgovornost koju imaju. Živimo u teškom vremenu, ali se ne smijemo vratiti natrag. Dugo pričamo da novinari trebaju snositi odgovornost za svoje izvještavanje i povećati kvalitet i profesionalnost, da moraju artikulirati teme i pitanja koji su u interesu javnosti, biti podložni javnoj kritici, ali i lojalni građanima", priča ona.

'Bilo je i demokratije'

Dodaje kako je profesionalan pristup i transparentnost informiranja način da se dobije i održi povjerenje javnosti i građana.

"Postoje fundametalni principi i standardi informiranja, koji se moraju poštovati bez izuzetka. Moramo zajedno postaviti novinarstvo tamo gdje i pripada, a to nije samo proizvodnja sadržaja, to je servis kojim se dosljedno, etički i istinito informira javnost", zaključuje Marina Tuneva.


Marina Tuneva: Mediji ustvari nisu mediji  (Foto: Al Jazeera)

Katarina Sinadinovska, prva direktorica Savjeta za etiku u medijima, a trenutno urednica u sedmičnom magazinu Kapital, kaže kako je jako razočarana trenutnom situacijom u medijima i što je svakim danom sve lošija.

"Kada sam se počela baviti ovim poslom, prije dvanaest godina na televiziji, bila je makar i prividna sloboda izražavanja, bilo je i demokratije, mogli smo pitati šta smo htjeli najvažnije političare. Sada to nije slučaj, sada na nekim pres konferencijama nemamo  mogućnost postaviti pitanje, ta 'čast' pripada samo odabranim, provladinim medijima. Ako slučajno uspijete postaviti pitanje, onda slijede pritisci - od urednika, direktora, vlasnika medija u kojem radite", priča ona.

Međutim, ni to nije najporaznije, jer, tvrdi, najveći problem je što mediji ustvari nisu mediji, to su kompanije koje su formirane kako bi preko medijskog angžamana mogle ostvarivate svoje interese.

'Najprljavija propaganda'

"Tu se pere novac, radi se najprljavija propaganda. Nažalost, mladi novinari, koji ulaze u takve redakcije, misle da je takav sistem rada normalan", dodaje Katarina Sinadinovska.

Na pitanje postoji li rješenje da medijska slika bude bolja, kaže da prvo treba definirati problem i otvoreno kazati da kako oni koji direktno rade za vlast "nisu naše kolege novinari".

Ne vjeruje da opozicija ima pozitivan odnos prema medijima, mada i nema neki značajan pristup najvećim medijiskim kućama, pogotovo javnim emiterima.

"Opozicija, koja se uglavnom oslanja na svoje portale, odnosno na internet novinarstvo, na društvene mreže, deklarativno se zalaže za slobodu medija, ali njihove stvarne namjere i ponašanje možemo realno sagledati tek kada (i ako) dođu na vlast. No, mediji ne mogu i ne trebaju tražiti rješenje u opoziciji, kao ni u vlasti, mi to moramo uraditi među nama samima. Politika, biznis, razni interesi su odvijek tražili svoje benefite kroz medije, to će uvijek činiti, a mi smo ti koji moramo reći ‘ne’, moramo mlade naučiti i svojim im primjerom pokazati šta je pravo, istinsko novinarstvo, kako odgovorno, pošteno i objektivno raditi ovaj posao", rekla je Katarina Sinadinovska.


Katarina Sinadinovska: Mediji ne trebaju tražiti rješenje u opoziciji (Foto: AJ)

Dejan Donev, profesor medijske etike i novinarstva, bez uvijanja tvrdi kako je situacija u makedonskim medijima vrlo loša, "čak katastrofalna, što me boli i kao građanina, i kao člana akademske zajednice".

'Svi su se opredijelili'

"Najgore je što dijelimo medije na režimske i opozicione, niko ne razmišlja o kategorijama kao što su profesionalnost, objektivnost. Ovdje se svodi na: ili ćete pisati za nas, bit ćete 'patriote'; ili ćete pisati na način koji najbolje znate, a koji ne korespondira s našim stavovima, što znači da ste 'izdajnici'. Dakle, neovisno novinarstvo i kritički stav ovdje trenutno ne postoje, po tumačenju vlasti."

"Obrnuta je situacija s opozicijom. Vi ste '‘negdje između', ali radi se o jako malom broju neovisnih kritičara - i vlasti, i opozicije - a to u krajnjem znači da nemamo dobru ponudu informacija, dobijate ih jako malo, ukupno imate dva-tri takva medija, svi ostali su se odavno već opredijelili..."

Slikovito objašnjava utjecaj vladajućih struktura i medijski presing te kako se od toga odbraniti:

"Najgora je situacija kad vam politika uđe u spavaću sobu, a mediji su ta naša spavaća soba. Ali, vi u toj sobi imate krevet, i sami birate kakav će on biti. E, to oni ne mogu."

Tvrdi kako izlaz iz ove situacije mogu i moraju naći novinari i mediji, jer oni mogu radom i profesionalnošću opravdati postojanje svoje profesije.

'Opozicija postavila temelje'

"Novinar je taj moralni subjekt, koji mora, preko obrazovanja, medijske etike, stići do većeg stepena povjerenja javnosti. To jeste najteži dio posla, ali je moguć i dostižan. To nije pitanje da li nam stranci mogu ili žele pomoći, oni su ovdje kao neki oblik garanta, kao neki demokratski okvir, ali ne mogu ništa više od toga. Radi se o našoj zemlji, sopstvenoj profesiji, o kulturnom miljeu u kojem živite i što je vaše", priča Donev.


Dejan Donev: Bez kvalitetnih kadrova nema ni dobrog proizvoda (Foto: AJ)

"Sve je više medija u ovom medijskom pluralizmu, a sve manje pravih, vjerodostojnih informacija. Količina novca će odrediti koji će mediji - a bar pola njih i nisu pravi mediji - postojati, a koji ne. Također je bitan veći stepen profesionalizacije i uvođenje etike u profesiju, bez čega se ništa bitno ne može uraditi. A iznad svega je obrazovanje, jer bez kvalitetnih kadrova nema ni dobrog proizvoda, odnosno vjerodostojnih informacija", kaže profesor Donev.

Mirče Ademčevski, koji je radeći kao novinar zaradio penziju, ali je ostao u profesiji, rješenje trenutne medijske situacije vidi samo ako trenutna Vlada siđe sa vlasti.

"Ni aktuelnoj opoziciji ne vjerujem puno, jer je ranije i ona bila vladajući faktor, gotovo dva mandata. Oni su, ustvari, postavili ovaj temelj, na kojem sada ‘grade’ aktuelni vladajući. Vjerujem samo u mlade, koji bi jedino mogli napraviti nešto novo i dobro", priča on.

'Godine liberalizacije'

Povlačeći paralelu o novinarstvu i medijima prije devedesetih i sada, tvrdi kako je onda novinarima bilo lakše.

"Prilikom političkog previranja ili svađa na ‘raport’ je išao glavni urednik ili direktor medija, u Centralnom komitetu Saveza komunista su se sve stvari rješavale, a novinari su samo su radili svoj posao."

"Krajem osamdesetih i početkom devedesetih, tih četiri-pet godina, kada se desio raspad Jugoslavije, nazivali smo najboljim periodom za medije, jer smo imali najviše slobode za pisanje i gotovo nikakvih sankcija, došlo je tada do značajne liberalizacije, pa i demokratije. Moglo smo kritizirati sve najvažnije predstavnike vlasti, čak su i sarađivali s nama iz medija", priča Ademčevski.

No, poslije osamostaljenja Makedonije to prestaje, došle su nove vlasti, počela je partizacija društva i države, krenulo je sve "nizbrdo", sve do danas.


Mirče Adamčevski: Partizacija društva i države (Foto: AJ)

"Nikada mediji i novinari nisu bili u težoj situaciji nego što su danas. Političari su stavili ruku na glavne medije, klijentelizam je itekako prisutan, novac iz budžeta se dijeli podobnim medijima, najvećim televizijama, čak se deset do 15 miliona eura godišnje daje najvećim TV kućama. Nevjerovatno je da pojedini portali koji rade za vladajuće strukture godišnje zarade do miliona eura."

'Mijenjanje bez promjena'

"U tim medijima nema ništa autorsko, 'vrte' se uglavnom propaganda i serije 'sapunice', reality programi i takmičenja pjevača. A za to vrijeme se u 'krolu’ pojavljuju ‘vijesti’ o političkim protivnicima, odnosno opoziciji, o kojima se pišu najgore moguće optužbe", kaže Ademčevski, aktuelni predsjednik Komisije za žalbe pri Savjetu za etiku u medijima.

Naser Selmani, predsjednik Udruženja novinara Makedonije, tvrdi kako u ovoj zemlji ne egzistira slobodno, profesionalno i objektivno novinarstvo, jer Makedonija nije ni slobodna, ni demokratska zemlja.

"Ovih 25 godina tranzicije zasnivaju se na konceptu 'promijenimo sve kako bi sve ostalo isto'. Ovdje 'glumimo' demokratiju, slobodne medije, normalne političke partije; ukratko, ovdje ne postoji politički pluralizam. Nekadašnja komunistička struktura se reformirala u takozvanu socijaldemokratiju, a nacionalistička vrhuška je formirala novu partiju, mislim na VMRO-DPMNE. Ne vjerujem da ove dvije partije mogu demokratizirati Makedoniju, pa je nemoguće u takvom autoritarnom okruženju imati slobodne i profesionalne medije", kaže on.


Naser Selmani: Ni slobodna, ni demokratska zemlja (Foto: Al Jazeera)

"Kad pogledate ko su vlasnici glavnih medija - a to su uglavnom lideri političkih partija, koji su bili i u vrhu bivšeg režima, plus oni koji su kroz proces tranzicije na sumnjiv način postali bogataši, sve je jasno. Oni koji imaju i političku i finansijsku moći su istovremeno i vlasnici medija, a uglavnom su na funkcijama isti glavni i odgovorni urednici. Oni, u suštini, nisu ni novinari, oni su produžena ruka političkih partija i vlasnika velikog kapitala - iz Makedonije, a vjerovatno i iz drugih zemalja u regiji. Zato su i oni pravi novinari postali politički i finansijski taoci kriminalnih interesa vladajuće strukture."

Začarani krug

Selmani ne vjeruje da Makedonija uskoro može izaći iz dugogodišnje teške krize, da se može demokratizirati, jer je upravo taj sistem glavna kočnica da se to desi.

"Mediji sigurno nisi ti koji mogu potaći promjene, natjerati političke partije da se demokratiziraju. Naprotiv, vrlo često postaju ‘partneri’ politike i političara. Oni mediji koji su protiv vlasti priklonili su se opoziciji, tako da je jako malo onih koji se na pravi način bave svojim poslom. Tako se dobija crno-bijela slika, gotovo da nema medija koji žele izgraditi distancu i prema vlasti, i prema opoziciji."

"Kako izaći iz ovog začaranog kruga? Ne znam za slučaj u svijetu da su u autoritativnim režimima mediji nešto promijenili. Svugdje neki mediji podržavaju ili vlast, ili opoziciju, ali ima mnogo onih koji se nisu nekome priklonili. Ovdje je slučaj da su gotovo svi mediji na nečijoj strani. Dakle, neće ovdje biti slobodnih medija sve dok se ne promijeni ne samo vlast, nego dok se ne promijeni svijest kompletnog društva, uključujući i medije", zaključio je Selmani.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.