Ima li lijeka za krajiško zdravstvo?

Ljekari su pred sjedištem unsko-sanske vlade simbolično ostavili mantile i stetoskope (Ustupljeno Al Jazeeri)

I jedni i drugi, i krajiški ljekari u štrajku i aktuelna vlast, žele dobro zdravstvu koje dvije decenije proizvodi nesporazume i nezadovoljstva na svim frontovima – kod medicinara, vlastodržaca i pacijenata.

Ali štrajk je tu, od 18. februara, što samo po sebi ne znači da su otkopane ratne sjekire, jer nema nijedne vlade u Unsko-sanskom kantonu (USK) protekle dvije decenije da je štrajk nije dočekao ili ispratio kao uobičajena elementarna nepogoda. Sa jednom značajnom razlikom na obje strane – vrijeme je donijelo neophodnu i dugoočekivanu ozbiljnost među akterima jer je resor zdravstva na ivici kolapsa u skoro svim aspektima.

Sindikat ljekara i stomatologa USK nije više glina pogodna za političko oblikovanje niti očekivani model servilnosti, a vlast se trudi da nađe penicilin za bolesno zdravstvo i uvede red u raspojasanu strukturu primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Sve to se dešava u jeku štrajka, koliko medijski indisponiranog toliko ozbiljnog u krajnjoj namjeri što je i pokazao i posljednji performans – skidanje bijelih mantila i steoskopa i ostavljanje na gomili ispred zgrade Ministarstva zdravstva USK. Time se htjelo pokazati, ne znamo je li se uspjelo, da “sindikat bijelih mantila” zna zaigrati i “van svog šesnaesterca”.

Šta donose budžeti Kantona i Zavoda zdravstvenog osiguranja

Šta je tačka sporenja dva partnera, Sindikata ljekara i stomatologa USK i Vlade, odnosno šta je konkretni povod štrajka? Ljekari traže da izvršna vlast ispoštuje kolektivni ugovor koji je istekao u februaru, a koji je predviđao da od novembra 2018. pa do njegovog isteka bude povećan koeficijent složenosti poslova. Kako je u međuvremenu nova vlada Mustafe Ružnića naslijedila cijelo breme problema stare vlade Huseina Rošića uz kraj godine i brojne afere u zdravstvu (hapšenje direktorice bihaćkog Doma zdravlja zbog korupcije, enormna zapošljavanja u zdravstvenim ustanovama, rasipništvo u Zavodu zdravstvenog osiguranja USK) naprosto, štrajk ljekara i stomatologa je bio nikome drag, ali očekivani “gost”.

Kontroverzne sistematizacije

Zavod zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona u skladu sa svojim budžetom i uslugama koje plaća zdravstvenim ustanovama daje jednu sasvim drugu sliku od “političkih” sistematizacija u Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić”, bihaćkom Domu zdravlja i drugima. Npr. potreban broj zaposlenih u Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić” u BIhaću prema standardima Zavoda zdravstvenog osiguranja USK je 641 zaposleno, a u bolnici radi 867 lica – dakle, 226 više!

Nerješivi paradoks je u tome da po važećoj sistematizaciji kantonalne bolnice broj zaposlenih bi mogao i “trebao” biti daleko veći. U te sistematizacije “niko ne smije dirati”.

Jedna od posljednjih informacija u vezi KB-a da je bivši direktor zaposlio novih 40 lica. U Općoj bolnici u Sanskom Mostu Zavod zdravstvenog osiguranja USK plaća 73, a ondje je zaposleno 95 lica, od čega najmanje ljekara. Posebna priča je Dom zdravlja Bihać. U njemu je u 2018. godini bilo zaposleno 281 lice, a Zavod zdravstvenog osiguranja USK je plaćao 210, dakle 70 manje! No, u nedavno otkrivenoj aferi, direktorica je i pored moratorija na zapošljavanja u radni odnos primila novih 38 lica.

Podaci za ostale domove zdravlja:

Dom zdravlja Bosanska Krupa – 115 zaposlenih, a Zavod zdravstvenog osigranja USK plaća 87 radnika;

Dom zdravlja Bosanski Petrovac – 41 zaposlen, a Zavod zdravstvenog osigranja USK plaća 27 lica;

Dom zdravlja Bužim – 73 zaposlena, a Zavod zdravstvenog osigranja USK plaća 57 radnika;

Dom zdravlja Cazin – 215 zaposlenih, a Zavod zdravstvenog osigranjaO USK plaća 175 lica (uz to direktor ove ustanove je zaposlio 17 novih lica uprkos moratoriju na zapošljavanje);

Dom zdravlja Ključ – 61 zaposlen, a Zavod zdravstvenog osigranja USK plaća 41 lice.

Dom zdravlja Sanski Most – 109 zaposlenih,a ZZO USK plaća 87 radnika

Dom zdravlja Velika Kladuša – 162 zaposlena, a ZZO USK plaća 125 lica; direktor ove ustanove je zaposlio 13 novih radnika uprkos moratorijuna zapošljavanje, ali je ova ustanova demantirala tačnost ovog podatka

“Nisu ispoštovane odredbe kolektivnog ugovora o povećanju koeficijenta složenosti poslova doktora medicine za 0,5 posto. Tražimo da se to ispuni u svim zdravstvenim ustanovama bez diskriminacije, naročito za kolege u Sanskom Mostu koji imaju sramnu satnicu od 1,80 konvertibilnih maraka (0,92 eura)”, kaže predsjednik Sindikata, dr. Nedim Kurtagić.

Pored Opće bolnice Sanski Most, slično stanje je i u Domu zdravlja Bihać i Kantonalnoj bolnici Bihać. Tokom pregovora sa Vladom doktori iz USK su tražili satnice od 2,75 konvertibilnih maraka (1,40 eura), koliko imaju kolege u Sarajevu, ali su na kraju pristali na manje satnice od 2,35 konvertibilnih maraka (1,20 eura). No, ni to, kako stvari stoje, ne može biti ispoštovano.

Početak marta mogao bi donijeti malo više svjetla u rasplet problema u koji su nevoljko upali partneri. U srijedu, 6. marta zakonodavni krajiški dom trebalo bi da usvoji Nacrt budžeta USK u kome je predviđeno dva miliona konvertibilnih maraka (milion eura) pomoći za Kantonalnu bolnicu “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću, vječitog gubitaša, i da da zeleno svjetlo na Finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja USK od 107 miliona konvertibilnih maraka (54,7 miliona eura).

Pomenuta dva miliona konvertibilnih maraka su “kap u moru” tog gubitaša, iako, primjerice, za plaće u kantonalnoj bolnici po kolektivnom ugovoru treba, uz postojeće tranše Zavoda zdravstvenog osiguranja USK ovoj zdravstvenoj ustanovi, mjesečno dodatnih 85.000 konvertibilnih maraka (43.500 eura), ili milion konvertibilnih maraka godišnje (pola miliona eura). No, problem je hoće li menadžment kantonalne bolnice ova dva miliona konvertibilnih maraka usmjeriti na plaće zaposlenih ili će će sa ovim sredstvima zatvarati brojne rupe u dubioznom budžetu kantonalne bolnice. Vlast tvrdi da ove pare treba utrošiti za likvidaciju duga kantonalne bolnice.

Predstojeći Finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja USK predvidio je povećanje boda za zdravstvene ustanove sa prošlogodišnjeg 0,90 na 1,04 u 2019. godini kada će sve zdravstvene ustanove potpisivati godišnje ugovore sa Zavodom zdravstvenog osiguranja USK o pružanju zdravstvenih usluga, ali to će opet biti nedostatna sredstva za ispoštovanje Kolektivnog ugovora. Kantonalna bolnica i Opća bolnica u Sanskom Mostu do sada su od Zavoda zdravstvenog osiguranja USK pozajmili tri miliona konvertibilnih maraka (milion i po eura) koje će morati vratiti.

Interesantno je da je menadžment Opće bolnice u Sanskom Mostu dobio nedavno 50.000 konvertibilnih maraka (12.800 eura) od Vlade USK, ali umjesto da budu “ugrađene” u plate zaposlenih koji inače jedini nisu dobijali platu po Kolektivnom ugovoru i imaju najnižu satnicu, pare su potrošene na druge izdatke.

Ljekari upiru prstom u budžet Zavoda zdravstvenog osiguranja USK koji raste iz godinu u godinu, a uprkos tome, hronično nedostaju sredstva za plate zaposlenih u zdravstvu po kolektivnom ugovoru. Potpredsjednik Sindikata ljekara i stomatologa USK dr. Amir Rekić pita se kako se troši novac Zavoda zdravstvenog osiguranja i traži od građana i pacijenata da podrže njihovo nastojanje da se otkrije “put novca” u ovoj ustanovi.

“Podržite nas u nastojanju da taj novac dobiju pacijenti kroz profesionalnu i kvalitetnu uslugu, te da ga dobiju oni koji tu uslugu pružaju – ljekari i medicinske sestre/tehničari”, napisao je na svom Facebook profilu Rekić.

Od oko 107 miliona konvertibilnih maraka (54,7 miliona eura), koliko iznosi ovogodišnji budžet Zavoda zdravstvenog osiguranja USK-a, 80 miliona ide na plaćanje primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, oko 20 miliona na lijekove sa esencijalne liste, a 6,5 miliona za zaposlene u Zavodu zdravstvenog osiguranja USK. Nešto “bode oči” – nije bilo davno, Zavodu zdravstvenog osiguranja USK je trebalo svega 2,5 miliona konvertibilnih maraka za servisiranje svog rada, a danas je to četiri miliona više. Zaposlenicima Zavoda zdravstvenog osiguranja ostane i za 13. platu, a ljekari, stomatolozi i srednji medicinski kadar vječito se pate sa visinom plate.

Nekontrolirano zapošljavanje

Dr. Rekić navodi frapantan podatak koji je stigao iz Komore ljekara USK-a po kojem u narednih pet godina 55 ljekara ide u penziju, a svakodnevno ljekari napuštaju Kanton i odlaze vani. Štaviše, postala je skoro redovna pojava da mladi ljekari odbijaju specijalizacije jer se spremaju na odlazak u evropske zemlje.

Premijer USK Mustafa Ružnić kroz štrajk ljekara i stomatologa skenira i druge probleme zdravstva koji su dijalektički povezani.

Koliko iznose plate

Plate ljekara su danas, sa dežurstvima, pripravnostima i radom na terenu od 3.000 do 4.500 konvertibilnih maraka (od 1.534 do 2.300 eura). S obzirom na značaj ove profesije i ulogu u društvu, vjerovatno su i male, ali ne bi se moglo reći da su baš toliko loše u osiromašenom bh. društvu. Plate njihovih direktora su, a to se krije kao zmijsko leglo, od 5.500 do 9.000 konvertibilnih maraka (od 2.812 do 4.600 eura). Takvih se plata “zdravstveni menadžeri” ne bi postidili ni u Austriji ili Njemačkoj… Poređenja radi, plata premijera Unsko-sanskog kantona, podatak je nezvaničan, ali tačan, sa svim prinadležnostima je 3.200 konvertibilnih maraka (1.636 eura).

“U vladi kojoj sam na čelu svi sindikati imaju iskrenog partnera koji im neće davati lažna obećanja. Danas ljekari i stomatolozi traže da se novac iz Zavoda zdravstvenog osiguranja USK usmjeri na povećanje njihovih plata, ali to po sistemu spojenih posuda odmah izaziva nezadovoljstvo ostalih medicinskih radnika i građana kojima se neće pružiti bolja zdravstvena zaštita”, smatra Ružnić. On je mišljenja da je prethodna vlada napravila grešku kada je potpisala kolektivni ugovor koji nije imao zakonsku i finansijsku saglasnost nadležnih pa je u tom kolektivnom ugovoru stajalo da se Zavodu zdravstvenog osiguranja USK obavezuje da iznađe sredstva što nije zakonska osnova. No, kolektivni ugovor je potpisan, a nije ispoštovan od strane partnera.

“Smatram da su sindikati previše mirno pratili nekontrolirano zapošljavanje u zdravstvenim ustanovama koje su provodili bivši menadžmenti, a morali su biti svjesni da njihove ustanove ta nova zapošljavanja neće moći pratiti finansijski i da će danas-sutra, što se i dešava, i njihove plate biti upitne. Da su tada ustali u štrajk ili mirnu šetnju svi bi stali uz njih”, govori prvi čovjek izvršne vlasti Kantona.

Ovdje će premijer Ružnić reći kako su plate doktora medicine u prosjeku veće od njegove premijerske, ruku na srce, tek sa dežurstvima i pripravnostima, ali on  je za to da se plaće povećaju i ostalim medicinskim radnicima te  da se poprave usluge pacijentima.

“Rješenje je da se pomogne novim menadžmentima kantonalne bolnice i Doma zdravlja Bihać, prije svega. U finansijskom planu Zavoda zdravstvenog osiguranja i budžetu USK planirana su dodatna sredstva za kantonalnu bolnicu u iznosu preko tri miliona konvertibilnih maraka (milion i po eura), ali ne za plate, nego za veću uslugu građanima i pokriće duga od 12 miliona konvertibilnih maraka (šest miliona eura). Što se tiče plata predložio sam da odmah sjednu za isti stol predstavnici Ministarstva zdravstva, menadžmenti bolnica, Zavoda zdravstvenog osiguranja USK i oba sindikata i da nađu zajedničko rješenje. Ja sam za to da se poboljša usluga pacijentima i da se to prati na sedmičnoj i mjesečnoj bazi od strane menadžmenata, da se plate usaglase i povećaju iz redovnih sredstava zdravstvenih ustanova, ali ne samo doktorima i stomatolozima nego i ostalom medicinskom osoblju”, govori premijer.

On se posebno zalaže za striktno odvajanje rada ljekara u privatnom i javnom zdravstvu gdje se odliva ogroman novac u korist privatnih zdravstvenih ustanova, za hitno dovođenje broja zaposlenih u standarde i normative po kojima Zavod zdravstvenog osiguranja USK plaća usluge zdravstvenim ustanovama te rješavanje viška zaposlenih. Ovdje je paradoks potpun. Naime, po kontroverznim sistematizacijama koje su “osinje gnijezdo” političkih zapošljavanja u zdravstvu, posebno nemedicinskog kadra u vrijeme predizbornih aktivnosti stranaka, u krajiškim zdravstvenim ustanovama i dan-danas imate manji broj zaposlenih nego što to sistematizacije predviđaju!?

Značajno je podsjetiti i na nedavno prozivanje od strane sada već bivšeg ministra zdravstva dr. Hazima Kapića koji je pomenute menadžere u zdravstvu opomenuo jer su vršili neopravdana i enormna zapošljavanja u najvećoj mjeri nemedicinskog kadra.”Kada sam dobio izvještaje o novom zapošljavanju pretežno nemedicinskog kadra upozorio sam ih da će oni biti odgovorni što se, između ostalog, neće moći ispoštovati kolektivni ugovor”, znakovito je poručio bivši ministar.

Izvor: Al Jazeera