Ima li lijeka za bolesno krajiško zdravstvo

Kada se politika upetlja u zdravstvo, ono oboli. Lijek je depolitizacija, koju, po svemu sudeći, krajiški političari ne žele provesti. Loše krajiško zdravstvo je, osim prisustva korupcije, izostanka pravde i nedostatka investicija, ključni razlog zbog čega Krajišnici masovno napustaju svoj toprak i odlaze s namjerom da se ovamo nikada više ne vrate. Onaj ko se želi uhvatiti ukoštac sa svim problemima koji muče zdravstveni sistem u Krajini biva žrtvovan na oltaru političkih interesa.

Elvedin Sedić je platio cijenu loše politike koja iz Krajine godinama tjera najvrednije resurse – ljude. Smijenjen je sa pozicije v.d. direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja jer se drznuo da dira tamo gdje nije trebao. A istraživao je Sedić finansijska poslovanja domova zdravlja i utvrdio postojanje neosnovanog uvećavanja faktura za pređenu kilometražu sanitetskih vozila koja u stvarnosti nije pređena. Rezultat takvih malverzacija i zloupotreba je gubitak sredstava u iznosu od 600.000 konvertabilnih maraka (306.000 eura) na šestomjesečnom nivou.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Na osnovu putnog naloga vozača i putnog naloga pacijenata, tačno smo utvrdili koliko je pacijenata svakim vozilom voženo. Dakle, mi tačno znamo kojeg datuma, kojim vozilom i koliko je pacijenata voženo. Prema tome, što god direktori domova zdravlja govorili i domovi zdravlja isticali, imamo dokumente na osnovu kojih je to vrlo lako dokazati i sve je u njima dokumentirano. Na šestomjesečnom izvještaju je bilo 608.000 KM [307.000 eura], a za naredna tri mjeseca, s obzirom da domovi zdravlja na naš poziv nisu htjeli izvršiti korekciju doborovljno i korigirati fakture na naš poziv. Na temelju onog što smo utvrdili za prvih šest mjeseci ove godine, morali smo ponovo provesti kontrolu za juli, august i septembar i ustanovili da se za ta tri mjeseca radi o 300.000 KM [153.000 eura]. Dakle, ništa se nije promjenilo, oni su nastavili istim tempom kao i ranije”, objašnjava Sedić.

‘Pravi direktor to ne radi’

Na godišnjem nivou to bi značilo gubitke od 1.200.000 KM (612.000 eura) samo po pitanju gubitaka u sanitetskom prevozu. Manipuliralo se i s banjsko-klimatskim liječenjem, koje je uveliko zloupotrebljavano. Sedić je odluku iz 2005. godine, koja nije poštovana cijeli period do 2019. godine, stavio na snagu, naloživši upravi Liječilišta Gata da je provodi. U odluci piše da osigurana lica učestvuju u troškovima banjsko-klimatskog liječenja s iznosom od 40 posto.

Sva lica koja imaju opravdan razlog odlaska u banje njima Zavod zdravstvenog osiguranja plaća te troškove u iznosu od 100 posto. Zloupotrebljavajući ovu olakšicu za proteklih 15 godina Zavod je oštećen za skoro četiri miliona KM (nešto iznad dva miliona eura).

“Ono što je novo, a ustvari je staro, jer je to odluka iz 2005. godine, činjenica je da sam ja samo htio promijeniti propis u našem poslovanju, kojeg je neko prije mene trebao primjeniti, a nije primijenio, i na taj način oštetio zavod za 40 posto posto na godišnjem nivou od ovog odnosa koji se daje za banjsko liječenje, jer je svima davao 100 posto troškove”, ističe Sedić.

Tako se na račun Unsko-sanskog kantona u Gati liječilo mnogo onih kojima to nije bilo potrebno. Vikend sportsko i rekreativno banjanje. i to besplatno. Tako je politika uništavala krajiško zdravstvo godinama, a kada je došao neko ko je htio to zaustaviti, ekspresno su mu izmakli rukovodeće mjesto, u stilu “ne diraj tamo gdje ne smiješ, jer pravi direktor to ne radi”.

I nisu to jedini grijesi ljudi koji su zloupotrebljavali ovdašnji zdravstveni sistem. Bilo je tu svega – od fiktivnih ljekarskih dežurstava, do povlaštenih učešća u različitim komisijama, putovanja na seminare i edukacije van zemlje i mnoge druge blagodati od kojih osiguranici, koji su ujedno i glavni finansijeri budžeta Zavoda, nisu imali nikakve koristi.

Milioni koji su ‘nestali’

“Problemi se odmah jave u momentu kada ukažete na nezakonit rad pojedinih ustanova i politike, onda se neki ljudi nađu prozvani ili nekako se žele distancirati od toga i kažu da ne žele biti dio toga. Nekako stičem dojam da zakonit rad nikome ne odgovara i da se niko nije spreman uhvatiti ukoštac s problemima u zdravstvu, kojih je jako mnogo. Samo sam kroz par primjera dokazao da se može, i to kroz racionalnije trošenje, domaćinski pristup sredstvima Zavoda, ali i kroz provođenje određenih zakona i podzakonskih propisa, a sve u pravcu unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite i da osigurana lica dobiju ono na što imaju pravo”, kaže Sedić.

Dodaje kako je suština priče o krajiškom zdravstvu, koje je proteklih mjeseci ponovo dospjelo u fokus javnosti, bilo da, iako je pokušao putem različitih akata prema nadleženom ministarstvu i Vladi USK-a, nisu završili gdje su trebali, niti se nešto posebno upuštalo u raspravu oko tih dokumenata. Ali se zato Sediću prigovaralo da je, radeći svoj posao, doveo u nezavidan položaj apoteke, domove zdravlja i druge zdravstvene ustanove, koje su se, očito, nedomaćinski odnosili prema sredstvima osiguranika.

“Problem je i enormno zapošljavanje u zdravstvu, što Zavod ne može plaćati, jer postoje standardi i normativi koji kažu ‘na toliko osiguranika, toliko uposlenika u zdravstvu’. Tu je problem i fiktivnih dežurstava ljekara, koje mi uredno i redovno plaćamo. Garantiram da, uz pravilan rad, ispravan odnos prema finansijama osiguranih lica, usmjeravanje, kanaliziranje te poštivanje zakonskih propisa, ovaj Zavod na godišnjem nivou može uštedjeti pet miliona KM [2,6 miliona eura], koje možemo usmjeriti u zdravstvene ustanove u pravcu poboljašanja njihovog rada i usluga. Tako bi konačno našu bolnicu [u Bihaću] stavili u funkciju, jer od kako je požar izbio, u suštini se ništa nije promjenilo, osim što su izmijenjeni stolarija i fasada, a kvalitet i nivo zdravstvenih usluga je ostao isti”, kaže na kraju Sedić.

Izvor: Al Jazeera