‘Igra prijestolja’ kao ogledalo 21. stoljeća

Jedan od najpopularnijih, najuspješnijih i najtačnijih serijala u objedinjavanju svakodnevice 21. stoljeća jeste 'Igra prijestolja' (EPA)

Postoje tri velike strasti, alkohol, kocka i vlast. Od prve dvije se nekako može izliječiti, od treće nikako. Vlast je i najteži porok. Zbog nje se ubija, zbog nje se gine, zbog nje se gubi ljudski lik. Neodoljiva je kao čarobni kamen, jer pribavlja moć. Ona je duh iz Aladinove lampe, koji služi svakoj budali koja ga drži (Meša Selimović, Tvrđava)

Televizija već duži niz godina predstavlja ogledalo za stvarnost u 21. stoljeću. Svo nasilje, svi eksplicitni prikazi seksa, sve političke i ratne odluke i sve smrti emitovane uživo, zapravo predstavljaju ekvivalent stvarnosti, njeno ogledalo u koje ona svako malo krišom pogleda i istovremeno skrene pogled.

TV sadržaj koji na jednom mjestu okuplja sve ove segmentne stvarnosti, jesu serijali, a jedan od svakako najpopularnijih, najuspješnijih i najtačnijih u tom objedinjavanju svakodnevice 21. stoljeća jeste Igra prijestolja (Game of Thrones). Riječ je o TV adaptaciji serije fantastičnih romana Pjesma leda i vatre, američkog pisca Georgea R. R. Martina, čija je radnja smještena na fiktivne kontinente Westeros i Essos koji neodoljivo podsjećaju na životnu sredinu historijskog Srednjeg vijeka.

Serijal, koji su kreirali David Benioff i D. B. Weiss, u produkciji televizijske kuće HBO, premijerno je emitovan 2011. godine, gotovo istovremeno postavši televizijski, kulturni i društveni fenomen. Na prošlogodišnjoj dodjeli nagrada Emmy, kao najgledaniji sadržaj u historiji HBO-a, Igra prijestolja je osvojila devet priznanja, upisavši se tako u televizijsku historiju kao serija s najviše najvažnijih televizijskih priznanja u svojim vitrinama.

Krvava borba za ‘Željezno prijestolje’

Centralni sižejni tok serijala plete se oko borbe za tzv. Željezno prijestolje Sedam kraljevstava koje je od neprijateljskih mačeva izradio prvi kralj, Aegon Targaryen, a u kojem sada sjediti, znači imati svu moć carstva i biti na vrhu hranidbenog lanca.

Krvavu igru za prijesto, vodi pet porodica – Kuća Baratheon od Kraljeva Grudobrana, Kuća Stark od Oštrozimlja kao vladari Sjevera, Kuća Lannister od Bacačeve Hridi sa juga, Kuća Nymeros Martell od Sunčeva Koplja, te posljednji potomci porodice gospodara zmajeva, Kuća Targaryen od Zmajeva Kamena.

U prvoj sezoni, glavnu bitku dobra i zla, vode, pravedni knez Oštrozimlja i guverner Sjevera Ned (Sean Bean) te lukava i beskompromisna kraljica Cersei Lannister (Lena Headey), dok negdje između, svoju priliku za vlašću vreba i buduća majka zmajeva, princeza Daenerys Targaryen (Emilia Clarke). Naravno, tu su i ostali, bližnji ili daljni članovi porodica, koji po cijenu smrti zahtijevaju svoj komad kolača.

Dakle, prividni mir u Sedam kraljevstava narušava iznenadna i sumnjiva smrt kraljevog Namjesnika, pa kralj Robert biva primoran da pronađe adekvatnu zamjenu. Okružen ljudima kojim ne može vjerovati, on rješenje pronalazi izvan svoje porodice, u poštenom i vjernom Nedu Starku. Ipak, njegov izbor se neće svidjeti kraljici Cersei i njenom bratu blizancu Jamieju (Nikolaj Coster-Waldau), s kojim, osim ljubavne postelje, dijeli i planove za svrgnuće kralja.

Kako se narativ serijala bude razvijao kroz sezone, uloge kraljeva i kraljica, knezova i knjeginja, manipulatora, grješnika, bludnika i ubica, te onih koji koračaju stranom dobra, preuzimat će njihovi potomci i nasljednici, koji će vjerno slijediti tradiciju svojih roditelja i širiti zlo i smrt, odnosno tragati za pravdom i ljubavlju. Tako će npr. život porodične loze Stark nastaviti Jon Snow (Kit Harington), izvanbračno dijete Neda Starka, koji od kopileta i vojnika “Noćne straže” koja čuva granicu Sedam kraljevstva od Divljaka, u konačnici postaje vladar Sjevera. On će imati pomoć od Starkove kćerke Sanse, koja je uspjela nadživjeti sve trenutne i buduće kraljeve kojima je bila obećana i postati hrabra i nezavisna zapovjednica.

Stope oca Starka će nastaviti i maloljetna kćer Arya, koja će do krajnosti usavršiti svoje mačevalačke vještine te nasljednjik Oštrozimlja, slijepi dječak Bran, koji će uz pomoć “vida” Trookog gavrana spoznati najvažnije segmente historije Oštrozimlja i u konačnici pronaći povratak kući.

Kada je u pitanju porodica Lannister, nepobjediva i samoprozvana kraljica Cersei će nastaviti bjesomučno prosipati krv kako bi zadržala vlast u “Željeznom prijestolju”, dok će njen brat i najmlađi sin kneza Tywina Lannistera, patuljak Tyrion Lannister zvani Vražićak, koji nedostatak visine uspješno nadoknađuje izrazitom mudrošću, i dalje pokušavati ostati na strani pravde i naravno, zadovoljavati svoje tjelesne potrebe.

Zmajevi princeze Daenerys Targaryen će konačno postati neuništive zvijeri spremne za borbu, i njoj i njenoj mnogobrojnoj vojsci više ništa neće stajati na putu prema “Željeznom prijestolju”.

Svaki od ovih likova će imati svoju narativnu liniju u serijalu, čije će razvijanje biti uslovljeno njegovom tragičnom prošlošču, te naravno, pretenzijom na vlast. Ipak, negdje između, po oštrici noža koja razdvaja dobro i zlo, i će dalje hodati likovi poput Samwella Tarlyja koji tragaju samo za srećom i ljubavlju, a za koje svijet Igre prijestolja, ne ostavlja puno prostora. S vremenom će granica između dobra i zla sve više blijediti, a zakleti neprijatelji će neprimjetno mijenjati strane, skrivati i pokazivati jasno, svoje pravo lice te beskompromisno nastavljati voditi rat koji traje od početka postojanja Sedam kraljevstava.

Iako postoje određene sličnosti kada je u pitanju forma serijala sa bajkovito-fantastičnim svijetom u Gospodaru prstenova (The Lord of the Rings) Petera Jacksona, koji je zasnovan na mitologiji i čarobnjaštvu, postoji i jedna iznimno bitna razlika koja okruženje u Igri prijestolja čini bližom i razumnijom stvarnom (našem) svijetu. Naime, svijet u Igri prijestolja, je krajnje uzemljen, inspirisan historijom Evrope u srednjem vijeku (serijal je sniman na stvarnim lokacijama u Hrvatskoj, Sjevernoj Irskoj, Malti, Škotskoj, Islandu…), ratovima i tradicijom tog doba, dok je centralni sukob Lannisterovih i Starkovih, djelomično zasnovan na tzv. građanskim Ratovima dvaju ruža, koje su između 1455. i 1485. godine vodile engleske porodice Lancasteri i Yorkovi.

Ipak, taj “srednjovjekovni realizam”, svojstven npr. onome iz romana Ime ruže Umberta Eca, u serijalu je isprepleten sa nadrealnim i jezovitim, uz pomoć kojih je oživljena druga narativna linija romana – dolazak ledene dugogodišnje zime, koja sa sobom dovodi i mitska bića sa Sjevera, tzv. Bijele šetače. Tako će rečenica “Zima dolazi” postati moto vječne opasnosti i straha od konačne i nepobjedive smrti.

Nasilje kao zabava  

Igra prijestolja je uspjela nešto što nije niti jedna TV serija do sada. Osim što je na velika vrata u prime time TV programu predstavila scene eksplicitnog seksa (često nasilnog), opijanja, nasilja i  ostalih tjelesnih i ovozemaljskih “potreba”, što je do jučer bilo nezamislivo, te nastavila svojevrsnu revoluciju već složenog svijeta malih ekrana, Igra prijestolja je takav sadržaj učinila opravdanim i neophodnim sa cjelokupni prikaz vlastitog svijeta kao ekvivalenta 21. stoljeću.

Današnji čovjek, dakle, posebno uživa u eksplicitnim prikazima raznih krvoprolića, nanošenja povreda, ubistava “uživo”, ne propuštajući niti jedno znatiželjno zaustavljanje pored mjesta gdje se dogodila saobraćajna nesreća ili čitanje vijesti s upozorenjima: eksplicitno.

Nasilje u modernom dobu, je, dakle, uz pomoć medija i tehnologije, postalo način popunjava slobodnog vremena, tj. zabava. Naravno, potreba za nasiljem je izraženija u manjim, siromašnim sredinama kao što je i bh. društvo, u kojem se zbog nedostatka perspektive mladi okreću TV–u, igricama, dakle, imaginarnoj stvarnosti, koja im nudi prepoznavanje vlastitog lica užasa. Dakle, jasno je da televizija eimituje ono što njeni konzumenti preferiraju, odnosno slijedeći dobro-staro pravilo “nahrani zvijer”, ali u slučaju Igre prijestolja, nasilje je posljedica, a ne uzrok.

Emitirajući eksplicitno nasilje u imaginarnom svijetu, ovaj serijal nema namjeru da gledatelja upozna sa nečim nepoznatim, već da zabavi zvijer u njemu. Međutim, ovi prizori koji nalikuju onima iz Decamerona, predstavljaju samo segment tzv. pornografije javnosti i reality svijeta 21. stoljeća. Njegova najveća strast i najteži porok, kako je najavio književnik Meša Selimović jeste vlast, “zbog koje se ubija, zbog koje se gine, zbog koje se gubi ljudski lik”.

“Prvi čovjek koji je ogradio komadić zemlje proglasivši to je moje, i koji je pronašao naivne ljude da mu vjeruju, je stvarni osnivač Modernog društva. Čuvaj se takvih prevaranata; biti ćeš izgubljen ako zaboraviš da plodovi zemlje pripadaju svima nama, a sama Zemlja ne pripada nikome”, napisao je Rousseau u djelu O porijeklu nejednakosti ljudi.

Upravo borba za “Željezno prijestolje” Sedam kraljevstava, neodoljivo podsjeća na vječiti “hladni rat” koji međusobno vode svjetske supersile, odnosno trenutno, Donald Trump, Vladimir Putin i Kim Jong-un, kako bi se domogli “prijestolja” cijelog svijeta i preuzeli vrh hranidbenog lanca. Jednako kao i u serijalu, i u stvarnosti je sa svakom novom “epizodom” ili “sezonom”, sve manje onih koji su na strani pravde, a sve više vladara i vladarica poput Cersei Lannister koji će za pedalj vlasti prodati dušu vragu.

Sedma sezona

Serijal Igra prijestolja je stigao do svoje sedme sezone, čije će emitovanje započeti 17. jula.

Daenerys Targaryen je zajedno sa novim kraljevim Namjesnikom Tywinom Lannisterom, svojim vojskama i, naravno, zmajevima, konačno zaplovila prema Westerosu.

Nakon što je porazio Ramsaya Boltona i vratio Oštrozimlje Starkovima, Jon Snow je postao kralj na Sjeveru.

Sa druge strane, mjesto koje svi žele, ponovo je u posjedu Cersei Lannister. Naravno, “zima dolazi” i vojska Bijelih šetača korača prema Zidu sa ciljem da zauvijek zaustavi ovozemaljsku “igru prijestolja”.

Kroz moralno izgubljene likove smještene u vječiti rat, te eksplicitni prikaz golotinje, seksa i nasilja, a baveći se vlašću kao najtežim ljudskim porokom, nova sezona Igre prijestolja nastavlja graditi univerzum koji predstavlja ekvivalent današnjem svijetu u kojem preovladavaju užas, samouništenje i smrt, a u kojem milost, pravda i ljubav hodaju po rubu oštrice.

“Nikad se ne prestajemo igrati”, kaže lik Boga mnogih lica u šestoj sezoni serijala.

Ipak, jasno je da će potencijalni vlastodršci u Igri prijestolja jednom prestati tu krvavu igru, dok vladari naših života u stvarnosti koja nema epizode, sezone niti finale, nikada neće. 

Izvor: Al Jazeera