Igor Šoltes: Ne smijemo potcjenjivati antievropske ideje

Bivši slovenski zastupnik u Evropskom parlamentu, Igor Šoltes, kaže da se ne smiju potcijeniti antievropske ideje koje su na sceni. Reakcija Evropske unije, koja prema njegovim procjenama mora biti reformisana u nekim najznačajnijim područjima, poput socijalnih pitanja, ne smije doći prekasno. U tom kontekstu, kaže on, i pitanje zabrane odnosno odobravanja koncerta kontroverznom hrvatskom pjevaču Thompsonu u Mariboru nije pitanje pravne prirode i procedura, već pitanje ideologije.

U intervjuu za Al Jazeeru Šoltes je govorio o Orbanovoj ‘Velikoj Mađarskoj’, jačanju radikalnih snaga o tom dijelu Evrope, očekivanjima od Zapadnog Balkana.

• Slovensko Ministarstvo unutrašnjih poslova poništilo je zabranu koncerta u Mariboru kontroverznom hrvatskom pjevaču Thompsonu. Reakcije opozicije su oštre zbog ustaškog pozdrava kojeg pjevač koristi u jednoj od njegovih pjesama. Je li odluka slovenskog ministra Aleša Hojsa politička, ili zaista nije bilo pravnog uporište da se zabrani taj koncert?

– Da, reakcije opozicija su bile dosta oštre i odnosile su se prije svega na spornost promocije ustaškog režima i svih posljedica. Na kraju, pitanje dozvole koncerta i nije bilo pravno pitanje ili proceduralno, to je više političko, ideološko. I u tom dijelu rekcije su bile dosta snažne.

• Mogu se čuti još i komentari kako Thompsonova pravna pobjeda i nije tako benigna kako se čini, odnosno da se radi o antievropskim idejama koje ulaze kroz bočna vrata. Mislite li da su ti strahovi opravdani?

– Pa naravno, pravo se ne može tumačiti izvan sistema u kome djeluje. Pravo je norma, odnos i sistem načela te vrijednosti. I ako govorimo o sistemu evropske demokratije, vladavini prava i ljudskim pravima, onda nema mjesta za ideje i poruke koje pozivaju na nasilje, zločine, vjersku ili rasnu netrpeljivost. Ideje koje veličaju mračna razdoblja prošlosti moraju biti i tretirane na adekvatan način. I naravno, ne smijemo potcjenjivati antievropske ideje, koje su više nego prisutne i to ne samo na bočnim vratima

• Slovenija je ekonomski i politički naslonjena na Njemačku, koja je neka vrsta mjere u Evropskoj uniji kada je u pitanju odnos prema fašizmu. Koliko je vlada Janeza Janše Sloveniju udaljila od Njemačke a koliko je približila politici mađarskog premijera Viktora Orbana, koji personificira evropske suvereniste?

– Slovenija se u mnogim pogledima oslanjala na Njemačku, kako u ekonomskom tako i političkom i pravnom smislu. I u naš pravni sistem uneseno je dosta germanskih i kontinentalnih pravnih modela. Što se tiče Mađarske i Višegradske grupe, izgleda, nikada nismo bili kao sada tako blizu njihovim shvatanjima demokratije, slobode medija i metodama, koje su u Evropskom prostoru dosta puta bile postavljene pod znak pitanja. Naravno, to se odnosi i na vladavinu prava i ljudska prava, shvatanje vrijednosti evropske zajednice i kritičkom odnosu, pa sve do evropskih integracija sa pozicije jačanja nacionalizma i pristupu rješavanja izbjegličke krize.

• Kako gledate na Orbanovo oživljavanje priče o Velikoj Mađarskoj?

– Svako oživljavanje teritorijalnih apetita i ideja o proširenju granica, u istoriji se mnogo puta pokazalo kao sudbonosno, kao neizbježan put u konflikte i naoružane konflikte. To su svakako jako opasne ideje  i na njih treba pravovremeno upozoravati. Ali, ne radi se samo, naprimjer, o Mađarskoj. Samo bi podsjetio na izjave bivšeg predsjednika Evropskog parlamenta koji je govorio o “italijanskoj Istri” i “italijanskoj Dalmaciji”. Svaki takvi pozivi stvaraju bazu za konflikt i otvaraju bolne rane prošlosti. A moramo podvući, Evropska zajednica je baš osnovana kao odgovor i dogovor za mir poslije Drugog svjetskog rata.

• Bojite li se da bi ovaj dio Evropske unije, uključujući i Sloveniju i Hrvatsku i Mađarsku, mogao otići potpuno udesno ukoliko ljevica hitno ne ponudi konkretan odgovor?

– O tome odlučuju u demokratskom društvu birači na izborima i daju odgovor kojoj politici će dati većinsku potporu. Zato treba imati odgovore na zahtjevne izazove stvarnosti i ponuditi program koji zagovara demokratske vrijednosti, suradnju među državama jer zajedno smo mnogo jači u ovom globalističkom takmičenju nego svaki za sebe. Naravno i EU mora napraviti određene reforme, da bi mogla jača krenuti dalje. Francuski predsjednik prije nekog vremena je govorio o novoj renesansi, koja je potrebna u EU. Moramo shvatiti da EU nisu samo institucije i pravna pravila, EU su prije svega ljudi, a na njih previše puta zaboravljamo. Govorim o socijalnim pitanjima, zapošljavanju mladih i neizbježnih demografskih izazova koji će značajno obojiti našu budućnost. Da ne govorim o digitalizaciji i pojavljivanju novih platformi, koje će značajno promijeniti tržište rada. Ali, odgovor u kome smjeru će krenuti politika zavisi od povjerenja. Evergreen ostaje odnos prema životnoj sredini i prirodnim izvorima i bogatstvima, koji moraju pripadati svima. U kom smjeru će ići politika zavisi od povjerenja birača, a to je potrebno steći među ljudima.

• Bili ste izvjestilac Evropskog parlamenta za Kosovo. Neki političari, poput Milorada Dodika, često povlače paralelu između Kosova i Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. Da li Brisel i na koji način dovodi u vezu pitanje Kosova sa Bosnom i Hercegovinom?

– Da, dok sam bio izvjestilac i sam sam više puta nailazio na tu paralelu. Pogotovo, kada se pojavila ideja o zamjeni teritorija, ali Brisel tretira svaku zemlju posebno pa tako i stvara progress report [izvještaj o napretku] za svaku od njih. Naravno, kad se govori o proširenju razmišlja se o slici cijele regije i utjecaja odluka jednih zemalja na ostale. Svakako je želja jaka regija, koja zna sarađivati na mnogim poljima od političkih i ekonomskih do kulturnih sportskih…

• Vi ste autor čuvene rezolucije Evropskog parlamenta prema kojoj Srbija ne može pristupiti u članstvo Evropskoj uniji ako ne prizna genocid u Srebrenici. Koliko je društvo u Srbiji u ovom trenutku spremno da učini takav korak?

– Teško mogu odgovoriti na to pitanje, na to mora odgovoriti zvanična politika.

• Predsjednik Kosova Hashim Thaci najavljuje povlačenje iz političkog života. Vlasti Crne Gore kaže da nudi odustajanje od Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je pogoršao odnose u regiji. Šta vam to govori? Vjerujete li u konačnu stabilizaciju Zapadnog Balkana? 

– To se mora dogoditi, i mirna Bosna. (smijeh).

Izvor: Al Jazeera