Iftarom i prijateljstvom protiv desnice u Njemačkoj
Piše: Yeremi Brenner
Rano uvečer, prije nego što je prekinuo post, Sadiqu Almousllie (47) je s osmijehom držao veliki znak na kojem je pisalo: “Ja sam musliman. Šta biste željeli znati?”
Islamska muzika je svirala iz unutrašnjosti obližnjeg šatora i udobne stolice su stajale na raspolaganju da iskušaju stanovnike Brunswicka da se pridruže slavlju.
Gradska muslimanska zajednica je postavila ramazanski događaj u centru grada, pored velike luteranske crkve iz 12. stoljeća i samo nekoliko metara dalje od mjesta na kojem su Almousllie i njegova porodica verbalno napadnuti prošle godine.
“Dajemo ljudima šansu da upoznaju muslimane, da razgovaramo”, rekao je Almousllie, koji je stigao u Njemačku prije gotovo 30 godina kao student.
‘Ovo je naša kuća, naš dom’
Prošle godine je stranac vikao na njegovu porodicu: “Idite kući!”
On je odgovorio: “Ovo je naša kuća. Moja djeca su rođena u ovoj državi i ovo je njihov dom.”
Ali, ovu ramazansku večer on je prišao prolazniku i ohrabrio da ga pita bilo šta o islamu – bez tabu tema.
Kako se primicalo vrijeme kada se prekida post – 21:30 sati, deseci muslimana iz Brunswicka ispunili su šator.
Ovo je sedma godina zaredom da je ova zajednica postavila ramazanski šator da podstakne interreligijsku komunikaciju.
“Zapravo nikada nisam bila na jednom od ovakvih događaja i željela sam naučiti nešto više o tome”, rekla je Lisa-Marie Jalyschko, članica Gradskog vijeća Brunswicka, koja radi u sjedištu Volkswagena u obližnjem Wolfsburgu.
“Važno je uključiti različite kulture i različite kulturne događaje u naš gradski život. Važno je dati publicitet ovim događajima, da bismo pokazali da su [muslimani] također dio [našeg] društva.”
Sve više verbalnih i fizičkih napada
Izzat, Sirijac koji je došao u Njemačku prije 18 mjeseci i studira njemački jezik, bio je zauzet služeći hranu – leću, piletinu, kibbeh (jelo od bulgura, luka i mesa) i hljeb.
“Njemačka je kršćanska zemlja. Većina ljudi ne zna o islamu i šta islam stvarno znači”, rekao je Izzat, koji je zahtijevao anonimnost, jer ima članove porodice u Siriji.
“Zato se trebamo predstaviti zajednici u kojoj živimo.”
Brunswick je udaljen oko 300 kilometara od Dresdena, gdje je popularna Pegida, i udaljen je samo oko 20 kilometara od Salzgittera, grada koji je u oktobru prošle godine odlučio zabraniti ulazak izbjeglicama.
Almousllie, koji je na čelu Centralnog vijeća muslimana u Donjojm Saksoniji, primijetio je značajan porast verbalnih i fizičkih napada na muslimane u protekle dvije godine.
Prošle godine je džamiji u Brunswicku poslan mrzilački e-mail, koji vrijeđa Poslanika Muhammeda, i jedno poslije podne, nakon zajedničke molitve, jedan muškarac je otvorio vrata džamije, povikao “prljavi muslimani” i pobjegao.
“To je situacija koja se samo pogoršava”, rekao je on.
Mislimani, najbrojnija manjina u Njemačkoj
Prema podacima saveznog Ministarstva unutrašnjih poslova, više od 1.000 islamofobnih napada je registrirano 2017, prve godine u kojoj su takvi podaci bilježeni.
Najmanje 33 muslimana su povrijeđena u napadima, koji su uključivali napade protiv muslimanki koje nose maramu i vandalizam nad džamijama i drugim muslimanskim institucijama, kako kažu iz Ministarstva unutrašnjih poslova.
Muslimani su najveća manjina u Njemačkoj.
Činili su 4,1 posto populacije u 2010. godini i 6,1 posto u 2016. godini, uglavnom zbog dolaska izbjeglica iz Sirije, Iraka i Afganistana.
Kako se broj muslimana povećavao, krajnja desnica se širila s rastom pokreta Pegida (Patriote Evropljani protiv islamizacije Evrope), a stranka Alternativa za Njemačku došla je na treće mjesto na posljednjim federalnim izborima.
Ali, islamofobija i Njemačka nisu počele nedavno, prema mišljenju profesora Kai Hafeza sa Univerziteta u Erfurtu, koji je izdao nekoliko knjiga o islamu na Zapadu.
Hafez je objasnio da su negativni stereotipi o muslimanima postali vidljiviji u javnom diskursu, dok su Pegida i AfD ispolitizirale agendu oko islamofobije.
Protiv islamofobije zajedničkim naporima
Njemačka je sada u poziciji da se mora boriti protiv islamofobije kao što se borila protiv antisemitizma sredinom prethodnog stoljeća, kako smatra Hafez.
“Ranih 60-ih veliki dio njemačke populacije bio je iznimno antisemitski i tek kada smo počeli s programima kroz edukaciju, kroz masovne medije, kroz filmove, mnogi su ljudi počeli razumijevati šta zaista znači antisemitizam i od tada – recimo od sredine 60-ih situacija se zaista promijenila”, rekao je on.
“Trebali bismo razmišljati o kreiranju novih velikih društvenih inicijativa po istom principu”, dodao je Hafez.
“To zahtijeva saradnju obrazovnog sistema, akademije, masovnih medija i političkih stranaka da se zaista promijeni islamofobija u društvu. Islamofobija nije nešto što će nestati bez zajedničkog napora.”
Izvor: Al Jazeera