IFIMES: Godina 1989. kraj Ruske imperije, ali i Jugoslavije

'Jugoslavija je bila jedinstvena evropska zemlja, bez agresivne prošlosti spram svojih susjeda' (EPA)

Urušavanje Sovjetskog Saveza – koje je počelo u Berlinu 9. novembra 1989. rušenjem Berlinskog zida, značilo je historijski kraj Ruske imperije, ali i gubitak geopolitičke važnosti nesvrstane, svjetski ugledne Jugoslavije, koja se potom samo spalila u nizu brutalnih genocidnih građanskih ratova i etničkog čišćenja, ocjenjuje ljubljanski Institut za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES.

Autor analize Anis H. Bajrektarević, koju prenosi agencija Beta, piše da ideja da različite nacije žive skupa saobraćajući na različitim jezicima u (kon)federalnim strukturama je (iako nesavršena) bila jugoslavenska stvarnost, ali također i deklarisani san Evrope.

Jedina slobodna država istočne Evrope

On ističe da je zapravo jugoslovenski federalizam bio jedan od najoriginalnijih, najnaprednijih i najsofisticiranijih modela u cijelom svijetu, i da je, štaviše, Jugoslavija je bila jedina istinski emancipovana i politički slobodna država istočne Evrope, i jedna od rijetkih na čitavom starom kontinentu.

Jugoslavija je na mnogo načina bila jedinstvena evropska zemlja: bez agresivne prošlosti spram svojih susjeda, visoko tolerantna prema drugim i drugačijima, kako kod kuće, tako i vani.

Narod Jugoslavije je jedan od rijetkih evropskih naroda koji se odlučno suprotstavio fašizmu u krvavoj borbi, i to platio izuzetno visokom cijenom od 12 posto svog stanovništva u četiri godine rata. Bio je to pretežak teret na plećima male zemlje kojoj je zapao golem zadatak vratiti neodgovornu Evropu u ravnotežu, ističe Bajrektarević, koji je profesor međunarodnog prava.

Oslobađanje od nacizma i fašizma

On podsjeća da je pored Sovjetskog Saveza, Jugoslavija bila jedina evropska zemlja koja se samostalno oslobodila nacizma i fašizma.

Autor analize IFIMES-a dalje navodi i da se Jugoslavija također odlučno suprotstavila staljinizmu odmah nakon Drugog svjetskog rata.

“Bizmark Južnih Slovena – Tito, nametnuo je supersilama tzv. aktivnu miroljubivu koegzistenciju nakon konferencije u Bandungu 1955. i potom okupio Pokret nesvrstanih (NAM) na osnivačkoj Beogradskoj konferenciji 1961. godine. Stabilni decenijama, NAM i Jugoslavija su direktno smirivali velike sukobe dvije supersile i njihovih satelita i balansirali njihove neodgovorne eskapade diljem sveta”, navodi Bajrektarević.

On podseća da je Jugoslavija bila čvrsti otok stabilnosti, umjerenosti i mudrosti i u Evropi, na kontinentu najoštrijih ideoloških podjela.

Jugoslovenski model nadahnuće drugima

Nadalje, jugoslovenski model socijalizma nadahnuo je najveće evropske komunističke partije izvan sovjetske sfere na emancipaciju i tzv. eurokomunizam. Naročito su se španska, italijanska i francuska komunistička partija, te mnoge prekomorske, razvile od proruskih u moderne eurokomunističke popularne pokrete, i to sve uz pomoć jugoslavenskih mislilaca i praktičara.

Na unutarnjem planu, Jugoslavija je imala jedinstveno ustavno ustrojstvo strogo decentralizirane federacije i mnoge njene društveno-ekonomske prakse, kao i široko razgranata i dalekosežna osobna prava i slobode, činili su je uistinu demokratskom.

Koncept samoupravljanja (uz model Samoupravnih interesnih zajednica) u privrednim, socijalnim, jezičnim i kulturalnim pitanjima, privukao je veliku međunarodnu pažnju i divljenje tokom 1960-ih, 1970-ih i 1980-ih godina.

Ipak, nije bilo dovoljno simpatije ni milosti Evrope koja je hitala ka svojoj Uniji da se jugoslavenski narod poštedi užasnih patnji ili da se spasi simbol kojeg je ova zemlja predstavljala kod kuće i u inostranstvu, zaključuje autor analize IFIMES-a Anis Bajrektarević, prenosi Beta.

Izvor: Agencije