Identificirani ostaci još 121 žrtve genocida u Srebrenici

U Podrinje identifikacionom projektu se nalaze posmrtni ostaci 81 žrtve koji su zvanično identificirani (Arhiva)

Do sada su identificirani i spremni za dženazu 11. jula u Memorijalnom centru u Potočarima posmrtni ostaci 121 žrtve, izjavila je glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Lejla Čengić, javlja Fena.

Ističe da ovo još nije konačan broj te da bi naredne sedmice trebala biti obavljena još jedna identifikacija u Podrinje identifikacionom centru u Tuzli, dodajući da bi to trebala biti posljednja identifikacija prije dženaze.

“Do sada je u Potočarima ukopano 6.377 žrtava. S tim da 75 žrtava koje su ukopane u Potočarima nisu žrtve genocida, ali su ubijene u toku proteklog rata i ukopane pored svojih članova porodica u ranim fazama ukopa, dakle prije 2003. godine, odnosno prije zajedničkih dženaza”, navodi Čengić.

Dodaje da su 6.302 žrtve genocida ukopane u Potočarima, dok je 230 žrtava genocida ukopano individualno, po zahtjevima porodica, na lokalnim mezarjima, a da je ukupan broj identificiranih žrtava srebreničkog genocida 6.532.

Nemoguća identifikacija

U Podrinje identifikacionom projektu se, prema riječima Lejle Čengić, nalaze posmrtni ostaci 81 žrtve koji su zvanično identificirani – DNK analizom i od porodice – ali zbog nekompletnosti tijela, porodice se još nisu odlučile za ukop.

“Također, u PIP-u se nalazi i 100 slučajeva vezanih za Srebrenicu 1995. godine, gdje je izoliran DNK iz koštanog uzorka, ali nema DNK podudaranja, jer nema uzoraka krvi, zato što su u nekim slučajevima ubijene kompletne porodice, pa nema ko dati krv, a postoje i slučajevi gdje ubijena osoba nije imala srodnika”, pojašnjava Čengić.

Po njenim riječima, 184 otvorena slučaja se nalaze u PIP-u, dakle postoji DNK i u narednom periodu će biti zakazane identifikacije, a još uvijek se traga za više od 1.000  žrtava.

Tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih naroda Srebrenica i Žepa u julu 1995. godine pale su u ruke bosanskih Srba.

Tokom nekoliko dana zarobljeno je i ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka u ovim zaštićenim zonama.

Nakon izvršenih zločina, tijela žrtava ukopana su u brojne primarne masovne grobnice.

Postojale i tercijalne grobnice

Počinioci i njihovi saučesnici su 1995. godine, “u pokušaju prikrivanja zločina, tijela iz primarnih masovnih grobnica ekshumirali i izmjestili na desetine drugih sekundarnih grobnica”, kaže Čengić, dodajući da su posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni u ranijem periodu, uglavnom u sekundarnim masovnim grobnicama otkrivenim na području Zvornika.

Od 77 masovnih grobnica, koliko je do sada pronađeno, samo osam grobnica je primarnog karaktera, sve ostale su sekundarne, u nekim slučajevima čak i tercijalne masovne grobnice.

“Riječ je o izmještanju posmrtnih ostataka sa primarnih lokacije na druge udaljene i skrivene lokalitete, radi skrivanja tijela i počinjenog zločina. Izmještanje masovnih grobnica uzrokovalo je nekompletnost tijela, u velikoj mjeri otežalo je proces identifikacije posmrtnih ostataka i izazvalo dodatne boli i traume za porodice nestalih.”

Čengić podsjeća da je posljednja masovna grobnica gdje su pronađene žrtve genocida otkrivena u decembru 2015. godine na smetljištu u Kozluku, na području Zvornika, iz koje je ekshumirano 55 posmrtnih ostataka – 15 kompletnih i 40 nekompletnih tijela.

Izvor: Agencije