ICTY: Tužitelji za Prlića i ostale traže 40 godina zatvora

Bivši predsjednik vlade samoproglašene hrvatske republike Herceg Bosna Jadranko Prlić nepravomoćno je osuđen na 25 godina zatvora (Arhiva)

Tužiteljstvo Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju zatražilo je od Žalbenog vijeća ICTY-ja da poveća kazne četverici bivših čelnika samoproglašene hrvatske republike Herceg-Bosne Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku i Milovanu Petkoviću na 40 godina zatvora, objavio je u srijedu Haški sud, a prenijele agencije.

Tužitelji i odbrane šesterice bosanskohercegovačkih Hrvata 12. januara su podnijeli žalbe na prvostepenu presudu kojom su u maju 2013. godine osuđeni na kazne od 10 do 25 godina zatvora, zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima tokom rata u Bosni i Hercegovini, osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

Prlić, bivši predsjednik vlade samoproglašene HR-HB, nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane Praljak i Petković na po 20 godina zatvora, bivši komandant vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Sadržaj žalbi odbrane je tajan, a tužiteljski je djelimično tajan te je objavljeno da su se tužitelji žalili po četiri osnove i slijedom toga tražili povećanje kazni.

Pravomoćna presuda u ovom predmetu, prema planu rada ICTY-ja, očekuje se u junu 2017. godine.

Predvođeni Tuđmanom

Međunarodni krivični sud osudio je u maju 2013. godine bivše čelnike samoproglašene HR-HB, optuženih za zločine počinjene nad Bošnjacima u periodu 1993-94. godina, na dugogodišnje zatvorske kazne te utvrdio da je postojao udruženi zločinački poduhvat, na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Tročlanim prvostepenim Raspravnim vijećem ICTY-ja predsjedavao je Francuz Jean Claude Antonetti.

Sve odluke su donesene uz izdvojeno mišljenje predsjedavajućeg Antonettija.

Sudsko vijeće Haškog suda presudilo je većinom glasova da je sukob između HVO-a i Armije Bosne i Hercegovine bio međudržavni sukob te da su šesterica visokih funkcionera nekadašnje samoproglašene HR-HB i članovi državnog i vojnog vrha Hrvatske bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata.

Tadašnji predsjednik Hrvatske Tuđman i predsjednik samoprogkašene HR-HB Mate Boban odlučili su da je za uspostavljanje ove paradržavne tvorevine neophodno promijeniti nacionalni sastav stanovništva.

Dobrovoljno se predali

Zločine nad muslimanskim stanovništvom u većini slučajeva nije činila “šačica vojnika”, već su bili dio udruženog zločinačkog poduhvata, navodi se u presudi, uz izdvojeno mišljenje predsjedavajućeg Sudskog vijeća.

Vijeće je presudilo da su Tuđman, prvi oficir Vojske Hrvatske Janko Bobetko i ministar obrane Hrvatske Gojko Šušak te šesterica funkcionera samoproglašene HR-HB strukture HVO-a koristili za različite aspekte udruženog zločinačkog poduhvata, s ciljem stvaranja HR-HB.

Šestericu Hrvata optužnica je teretila za učešće u udruženom zločinačkom pothvatu, čiji je cilj bilo etničko čišćenje područja samoproglašene HR-HB radi stvaranja “Velike Hrvatske”.

Oni su se dobrovoljno predali 5. aprila 2004. godine. Suđenje je počelo 26. aprila 2006. godine i pretvorilo se u jedno od najdužih i najkompleksnijih suđenja pred Haškim sudom.

Izvor: Al Jazeera i agencije