ICTY odgodio izricanje presude Šešelju

Vojislav Šešelj je optužen za zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH od 1991. do 1993. godine (EPA)

Haški tribunal je u utorak na neodređeno vrijeme odgodio izricanje presude lideru Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju, koja je trebala biti izrečena 30. oktobra.

Presuda Šešelju odgođena je, kako piše u odluci predsjedavajućeg sudije Jean-Claudea Antonettija, zbog toga što je iz raspravnog veća, zbog moguće pristrasnosti, krajem augusta, na zahtjev odbrane, izuzet sudija Frederik Harhofff.

Budući da su Tužilaštvo i ostale sudije – koje su se protivile izuzeću Harhoffa – zatražile da ta odluka bude preispitana, što je odgodilo imenovanje novog sudije, predsjedavajući Antonetti ocijenio je da izricanje presude u ranije zakazanom roku nije moguće dok se to pitanje ne riješi, prenosi beogradski Blic.

Posebno vijeće Tribunala utvrdilo je krajem augusta, usvojivši Šešeljev zahtjev za izuzeće, da je sudija Harhoff pismom prijateljima, objavljenom u danskoj štampi, u kojem je kritizirao posljednje oslobađajuće presude Tribunala, “pokazao pristrasnost u korist osuđujućih presuda”.

Harhoff je u pismu naglasio da je uvijek “pretpostavljao da je ispravno osuditi lidere za zločine počinjene s njihovim znanjem” i zaključio da se suočava “s dubokom profesionalnom i moralnom dilemom” kao nikada prije.

‘Relevantno za proces’

Posebno vijeće ocijenilo je da je to što je sudija Harhoff razmatrao odgovornost “vojnih komandanata” relevantno za proces Šešelju, zato što je Šešelj optužen da je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, između ostalog, i time što je upravljao paravojnim snagama zvanim “šešeljevci”.

Time što je pomenuo “utvrđenu praksu” Tribunala da osuđuje vojne komandante za zločine podređenih, sudija Harhoff je, prema odluci, dao osnova za zaključak da bi “razumni i dobro informirani posmatrač” to mogao shvatiti kao “pristrasnost sudije Harhoffa u korist osuđujuće presude” i u procesu protiv Šešelja.

Šešelj je optužen za zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima u Hrvatskoj, Vojvodini i Bosni i Hercegovini od 1991. do 1993. godine.

U pritvoru Tribunala je od 24. februara 2003. godine, kada se dobrovoljno predao, odmah nakon što je objavljena optužnica.

Posle jednog neuspjelog pokušaja i Šešeljevog štrajka glađu, suđenje je počelo 2007. godine, a izvođenje dokaza okončano je prošle godine.

U završnoj riječi, u martu ove godine, tužioci su zatražili da Šešelj bude osuđen na 28 godina zatvora, a optuženi, koji se brani sam, tražio je da bude oslobođen.

Izvor: Agencije