I DiCaprio protiv malih hidroelektrana: Neka rijeke u BiH teku slobodno

Pomori ribe, presušena korita, iskrčene šume... prizori su na koje ekološka udruženja mjesecima upozoravaju (Ustupljeno Al Jazeeri)

Neka rijeke Bosne i Hercegovine teku slobodno! Dok vlada rezoluciju o zabrani projekata izgradnje malih hidroelektrana ne pretoči u zakon, hiljade kilometara divljih rijeka u državi, ljudi i životinja koje zavise od njih bit će ugroženi.

Ovaj vapaj, koji se pridružio mnogim drugim u kojima se upozorava na uništavanje prirode kroz projekte izgradnje malih hidroelektrana u Bosni i Hercegovini, uputio je holivudski glumac Leonardo DiCaprio, čija je fondacija podržala početak kampanje različitih ekoloških udruženja i nevladinih organizacija koje žele zaštiti rijeke u Bosni i Hercegovini od najezde investitora, koji ih uništavaju projektima malih hidroelektrana (mHE). Post je na svom Twitter nalogu objavio i sam DiCaprio.

Organizacija pod nazivom Fondacija za društvene promjene podsjetila je kako upravo u srijedu ističe rok do kojeg je trebalo provesti zaključak Parlamenta Federacij Bosne i Hercegovine iz juna ove godine o potpunoj zabrani izgradnje malih hidroelekrana u tom entitetu.

Uništenje šuma i zagađenje vode 

“Šaljemo hitan poziv Vladi Federacije Bosne i Hercegovine da trajno zabrani ovakve gradnje dopunom zaključka u zakonsko rješenje”, piše u pozivu.

Dok je parlament drugog bh. entiteta, Republike Srpske, tu inicijativu odbio, Parlament Federacije u junu je usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeka i izglasao zaključak o potpunoj zabrani gradnje mHE na teritoriji Federacije. No, još se čeka da Vlada Federacije provede analizu i predloži izmjene zakonodavstva, projekti se nastavljaju, a fotografije sa društvenih mreža svjedoče o šteti koju izazivaju po okoliš.

Pomori ribe, presušena korita, iskrčene šume… prizori su na koje ekološka udruženja mjesecima upozoravaju.

Koordinacija različitih udruženja, pod nazivom Koalicija za zaštitu rijeka, podsjetila je kako je više od 430 malih hidroelektrana u ovoj zemlji već izgrađeno ili se planira njihova izgradnja, čime se uništavaju neke od najočuvanijih i najraznolikijih evropskih rijeka i šuma te preusmjerava i zagađuje voda. Takve elektrane drastično mijenjaju okoliš, a korist donose samo neposrednim investitorima, odnosno onima kojih eksploatiraju proizvedenu električnu energiju.

“Rijeke između Slovenije i Albanije, uključujući rijeke u Bosni i Hercegovini, smatraju se najvažnijim čvorištem za ugroženu biološku raznovrsnost slatkih voda u Evropi, a 69 vrsta koje žive u ovim rijekama ne živi nigdje drugdje u svijetu. U cijeloj regiji planirana je izgradnja čak 3.000 brana, a ukoliko se ti planovi realiziraju, najmanje 10 posto evropskih vrsta slatkovodne ribe će izumrijeti ili biti na rubu izumiranja”, tvrde iz te Koalicije.

Zarada samo investitorima

Iz ekoloških organizacija, ali i iz federalnog Ministarstva okoliša i turizma, tvrde da od izgradnje malih hidroelektrana korist imaju samo investitori, kao i oni interesno vezani s njima sa nižeg, kantonalnog nivoa, dok u isto vrijeme takvi projekti ostavljaju nesagledive posljedice po prirodu, životinje te dugoročno i po stanovništvo.

“Izgranjom malih hidroelektrana zadovoljavaju se i obogaćuju investitori, povezani s vlastima i stranačkim krugovima. To je posao bez rizika na kojem se odlično zarađuje”, kaže Anes Podić iz Eko akcije.

“Iako postoje zakonske odredbe o obavezi poštivanja biološkog minimuma nivoa vode, da bi se održao život u rijeci – vlasnici da bi uvećali zaradu, crpu iz njih i posljednju kap vode – što je pogubno ne samo za riječni i obalni živi svijet, nego i za privredu lokalnih zajednica. To je moguće jer nadležne inspekcije ili okreću glavu, ili, u najboljem slučaju, vlasnicima mHE izdaju opomene. Imamo čak i primjere gdje je nakon gradnje mHE dolazilo i do poremećaja u snabdijevanju vodom lokalnog stanovništva, što se desilo na primjeru Miljevine kod Foče”, dodao je.

Iz federalnog Ministarstva okoliša i turizma, također, zastupa stav da korist od izgradnje malih hidroelektrana ima samo onaj ko ih gradi, tvrde da još nisu niti dobili zaključke Parlamenta od prije tri mjeseca, tako da je nemoguće reći kada će rezolucija biti pretočena u zakon koji će zaustaviti projekte.

“Pošto ukupan kapacitet proizvedene električne energije od malih hidroelektrana iznosi svega oko tri posto, a ima veliki utjecaj na okolinu i upošljava jako malo ljudi iz lokalne  zajednice, jasno je da korist od njih ima isključivo investitor”, tvrde iz Ministarstva okoliša i turizma, koje navodi da je za dva najveća problema, većinom kod mHE do pet megavati (MW), koje su u nadležnosti kantona, identificiralo dozvolu o koncesiji, koja se daje na samom početku gradnje, te nepoštivanje ekološki prihvatljivog protoka.

‘Moramo djelovati odmah’

Uprkos tome što izgradnja malih hidroelektrana izaziva i veliki otpor lokalnog stanovništva, koje, sudeći prema stanju na terenu i sve brojnijim i glasnijim protestima, postaje sve svjesnije štete koju nanose, entitetske vlasti i dalje šute. A za to vrijeme, radovi na preko 300 malih hidroelektrana užurbano traju.

“Kad sam prvi put vidio tirkiznu vodu rijeke Soča, srce mi je zastalo pred njenom ljepotom. Nadam se da ću jednog dana posjetiti i legendarne rijeke u Bosni i Hercegovini… ako još uvijek budu tu. Ohrabren sam hrabrim otporom koji pruža bh. narod kako bi sačuvao svoju baštinu. A vlada je svojom rezolucijom to prepoznala. Sada je vrijeme da se to pretoči u zakon”, poručio je Darryl Knudsen, izvršni direktor International Riversa.

“Rijeke sadrže biološki najbogatija staništa na planeti. Ako želite zaštititi sisteme života na zemlji za generacije koje dolaze, ne možete ništa bolje uraditi nego da zaustavite branu. Vjetar i solar su održiva energija. Mi moramo djelovati odmah”, dodao je.

Izvor: Al Jazeera