Hutovom blatu prijeti nestanak

Od obećane pomoći malo toga je i realizovano, priroda se sve ovo vrijeme najviše mogla osloniti samo na sebe.

Svjetska organizacija za zaštitu prirode  pokrenula je  peticiju za očuvanje Parka prirode Hutovo blato, u jugoistočnoj Hercegovini.

Naime, kako navode u ovoj organizaciji, sve izražajniji negativni uticaji čovjeka na ekosistem Hutovog blata, značajno su degradirali ovaj Park prirode, kojem prema posljednjim istraživanjima prijeti potpuni nestanak, izvještava Sanel Kajan. 

Prije četiri godine na ovom području organizovano je Svjetsko ribolovno prvenstvo. Jezera puna vode, raznih vrsta ribe uz sve potrebne uslove za ovaj vrhunski sportski događaj. 

Danas - slika Hutovog blata potpuno je drugačija.

Životinje nestaju

Broj riba se smanjuje, ptice traže druga utočišta, močvarna staništa zarastaju, a jezera presušuju. Veliku štetu prirodnom rezervatu nanio je požar iz oktobra 2011. godine, kada je izgorjelo blizu 80 posto površine ovog Parka prirode.

Od obećane pomoći malo toga je i realizovano. Priroda se sve ovo vrijeme najviše mogla osloniti samo na sebe.

Jedinstvenoj mediteranskoj močvari u  Evropi, domu brojnih rijetkih životinjskih vrsta, prijeti nestanak - upozoravaju stručnjaci, ekolozi, te borci za zaštitu prirode.

"Ako se ovaj trend nastavi ovakvim tempom, predviđanja su da će doći do potpunog kolapsa eko sistema Hutovog blata, a uništavanjem njihovog staništa mnoge vrste će u potpunosti nestati. Prioriteti bi trebali biti procjena cjelokupnog stanja Hutovog blata, uspostavljanje adekvatnog režima monitoringa, kreiranje inventara uključujući i popis svih ugroženih vrsta", upozorava Lejla Riđanović, profesorica ekologije na Univerzitetu Džemal Bijedić.

Najveći problemi su sve veći gubitak vode, promjena prirodnog vodnog režima, povećani krivolov, te nepostojanje stvarne zaštite područja Hutovog blata zbog nedovoljnog finansiranja čuvarske službe.

Ipak, u Parku prirode ne odustaju. Sa Svjetskim fondom za zaštitu prirode pokrenuta je kampanja za spas ovog podučja. 

Peticiju o zaštiti Hutovog blata kod Čapljine do sada je potpisalo nekoliko hiljada ljudi.

Apel za zaštitu ovog močvarnog područja bit će uručen predstavnicima vlasti od kantonalnog do državnog nivoa, kao i organizacijama koje brinu o zaštiti prirode i firmama koje svojim radom ugrožavaju ili mogu ugroziti ovaj prirodni park.

"Hutovo blato je močvara i trebamo se potruditi da i ostane močvara. Veliki problem je i finasiranje Hutovog blata, odnosno zaštite u parku. Danas se susrećemo s velikim krivolovom ovdje, koji se može spriječiti samo pravilnim gospodarenjem", kaže Zoran Mateljak iz Svjetskog fonda za zaštitu prirode.

Iz općine Čapljina ističu da, iako se Hutovo blato prostire uz stolačku, i na dijelu ove općine, lokalna vlast nema ingerencije nad njim.

"Ono što je u samom startu veoma važno je da se u vlasnički odnos uvrste i općine Stolac i Čapljina i da na taj način mi budemo izravnije vezani s parkom prirode. Onda bi nam puno lakše bilo pomagati. Imali bismo zakonski okvir gdje bismo mogli djelovati", kaže Smiljan Vidić, načelnik Općine Čapljina.

Arheološki nalazi

Hutovo blato se nalazi na listi Svjetske prirodne baštine i najveći je rezervat ptica u ovom dijelu Evrope, te jedinstveno močvarno područje s više od 600 biljnih i životinjskih vrsta. Značajno je za migratorne ptice i endemske vrste riba.

"Osim po svojoj raznolikosti u biljnim i životinjskim vrstama, Hutovo blato poznato je i kao mjesto gdje su prije pet godina otkriveni brojni arheološki nalazi, stari hiljadama godina. Na dnu jezera pronađeno je više od 100 amfora, ali i ostaci ilirskih brodova. No, ni ta činjenica nije bila dovoljna kako bi bila osigurana kontinuirana pomoć parku prirode", izvještava Kajan.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.