Husagić: Naša dijaspora se samo u BiH optužuje da je donijela zarazu

Austrijski političar bosanskohercegovačkog porijekla Ahmed Husagić obnaša dužnost  koordinatora  za integraciju Socijaldemokratske partije (SPO) iz Austrije.

Osim što je politički aktivan u zemlji u kojoj trenutno živi, poznat je i po čestim medijskim istupima, ali i akcijama koje imaju za cilj podsticanje na bolje odnose na relaciji dijaspora – Bosna i Hercegovina.

Sa Husagićem smo razgovarali o trenutnom stanju uzrokovanom širenjem korona virusa, odnosima između dijaspore i Bosne i Hercegovine, političkim odnosima u Austriji i sličnim temama.

• Činjenica je da mnoge evropske zemlje popuštaju mjere uvedene nakon proglašenja pandemije virusa korona. Kakva je trenutna situacija u Austriji?

– I u Austriji dolazi do popuštanja mjera. Maske se još samo moraju nositi u sredstvima javnog prevoza. Restorani i prodavnice su već odavno otvoreni. Upravo je najavljeno da će i sportska takmičenja uskoro biti otvorena za publiku. Djeca idu u škole i u vrtiće. Još uvijek ima dosta ljudi koji rade od kuće ali možemo reći da se život u Austriji polako normalizuje. Ono što će još dugo biti aktuelno je ekonomski oporavak. Oko 800.000 ljudi je još uvijek na takozvanom skraćenom radnom vremenu. Očekuje se veliki broj nezaposlenih koji je i trenutno dosta visok. Nadamo se da će mjere koje je donijela vlada imati dobar efekat i da će ove negativne posljedice pandemije biti brzo prevaziđene.

• U Austriji živi značajan broj građana bosanskohercegovačkog porijekla koji su izuzetno vezani za domovinu. Na koji način bošnjačka i bh. zajednica u Austriji čuva odnose sa Bosnom i Hercegovinom?

– Da. U Austriji trenutno po oficijalnim podatcima živi oko 170.000 građana porijeklom iz BiH. Ali, taj broj je dosta veći jer u ovu brojku nisu uračunate osobe treće i četvrte generacije kojih  već ima. Mnogi građani bh porijekla su uključeni u rad kulturnih udruženja koja gaje i čuvaju tradiciju BiH. Također postoje i udruženja koja pomažu BiH kroz njihovo političko odnosno ekonomsko lobiranje.

• Mjere koje su uvedene tokom pandemije značajno su promijenile planove dijaspore koja tradicionalno godišnje odmore provodi u svojoj domovini. U javnosti ste u više navrata komentirali odluke koje kompliciraju dolazak pripadnicima bh. dijaspore. Kakav je stav austrijskih vlasti prema putovanjima njihovih građana?

– Austrijske vlasti ne gledaju blagonaklono prema putovanjima svojih građana u druge države, a pogotovo na putovanja radi odmora. Dva su razloga za to: jedan je zbog korona virusa a drugi je zbog potrošnje koju bi ti ljudi vršili u drugim državama a ne u Austriji. Cilj svih država na svijetu je trenutno što brži izlazak iz ekonomske krize. Potrošnja tu igra veliku ulogu. Nakon samog popuštanja mjera imali smo pozive političara da građani Austrije provedu odmor u domovini. Također i oduglovačenjem sa ukidanjem karantina ljudima koji se vraćaju iz Hrvatske je bio pokušaj da ljudi ostanu u Austriji i u njoj provedu ljetne godišnje odmore.  Meni su također neobjašnjive odluke o restrikcijama koje su usmjerene prema ljudima iz dijaspore koji žele da dođu u BiH i pomognu.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Dok zvaničnici drugih država idu po svijetu i mole druge vlade da puste svoje građane da provedu odmor u njihovim državama, vlada BiH sprječava dolazak onih koji žele. Ja shvatam da se pokušava smanjiti mogućnost unosa zaraze iz vana ali dosadašnje mjere koje je Vijeće ministara donijelo s tim nemaju nikakve veze. Dozvoljavanje ulaska ljudi u državu bez testa ili karantina samo na osnovu njihovog državljanstva je apsurd i ne doprinosi smanjenju rizika o unusu zaraze. BiH je praktično otvorila granice za sve države svijeta bez obzira na njihovu epidemiološku sliku jer svuda u svijetu žive ljudi porijeklom iz BiH koji imaju bh državljanstvo, a oni po sadašnjim odlukama vlade slobodno mogu ući u državu. Ispravno bi bilo dozvoliti ulazak ljudi bez testa i karantina iz država koje nemaju puno zaraženih, a uvesti pravilo testa i karantina za ljude koji dolaze iz rizičnih država. U oba slučaja državljanstvo tih osoba ne bi trebalo da igra ulogu.

• Kako komentarišete „optužbe“ da je dijaspora kriva za povećanje zaraženih u BiH?

– Očigledno da gospoda koja u zadnje vrijeme izlazila sa tom tezom pokušava da svoju nesposobnost opravda tako što će po odlično isprobanom receptu svaliti krivicu na nekog drugoga. Interesantno je da isti ti građani koji su optuženi da donose zarazu u BiH ljetuju u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sloveniji itd, ali tamo ne donose zarazu i za to ih niko u tim državama nije optužio nego samo u BiH, što je vrlo interesantna pojava.

• Dugo godina ste društveno i politički aktivni u Austriji. Smatrate li da se u ovoj zemlji u posljednje vrijeme bilježi rast desnog populizma?

– Problem desnog populizma je odavno prisutan u Europi pa tako i u Austriji. To se najbolje da primjetiti po rezultatima izbora. On je počeo devedesetih godina i neprestano raste. Mijenja oblike, ali suština je ista. Ljudi porijeklom iz BiH  koji žive već duže u Zapadnoj Europi primjećuju te promjene, ali moram istaći da postoji ogromna većina građana koja shvata važnost zajedništva i koncepta inkluzivnog društva. Ta većina je uvjerana da bez obzira na sve poteškoće taj koncept mora na kraju pobjediti. Ulaganje u obrazovne ali i integracione projekte je od iznimne važnosti.

• Austrija i Bosna i Hercegovina su prijateljske zemlje sa zajedničkom historijom koja ih veže. Mogu li odnosi ove dvije zemlje biti bolji i u kojim segmentima?

– Naravno da mogu samo se na tome mora planski raditi. BiH treba napraviti konkretan plan djelovanja i uključiti sve ljudske resurse kako u državi tako i u dijaspori. Na žalost ja do sada nisam vidio nikakav konkretan plan niti je i jedna vlada u BiH do sada radila strategijski. Pojedini političari dođu pred izbore i na tome se sve završava. Sama činjenica da u dijaspori živi oko dva miliona ljudi i da su oni najveći finansijeri države sa učešćem od preko 3 milijarde maraka godišnje putem svojih doznaka, a ta suma je još veća ako se njoj dodaju i drugi načini slanja novca. Nepostojanje ministarstva za dijasporu najbolje oslikava pristup prema potencijalu dijaspore. Iz toga se najbolje vidi ozbiljnost vladajućih struktura u BiH za boljitkom države.

Izvor: Al Jazeera