Huliganizam u Mostaru: U osnovi djelovanja je desničarska matrica

Nakon navijačkih sukoba 8. augusta, Mostar je bio pun policije (Denis Kapetanovi? / PIXSELL)

Najnoviji huliganski incident u Mostaru dovelo je do materijalne štete i povrijeđenih građana, ali je izazvalo i uznemirenost među stanovnicima grada na Neretvi, koji se na društvenim mrežama često žale kako se u svom gradu ne osjećaju sigurno.

Ono što je pozitivno u svemu je to da su se političke stranke koje upravljaju gradom, ogradile od ovog huliganskog događaja, te su pozvali na policijsku istragu. Iako su iz opozicionih stranaka u Mostaru poručili da vjeruju da iza huliganskih izgreda stoji stranka HDZ, s ciljem da u predizbornom periodu pokušaju homogenizirati glasačko tijelo po matrici dizanja nacionalnih tenzija.

Ranije se događao veći broj incidenata za koje su prema policijskim izvještajima, medijskim natpisima, te svjedočenjima žrtava tih napada, odgovorni pojedinci i grupe koje se na društvenim mrežama deklarišu kao pripadnici navijačke grupe “Ultrasi” (navijači fudbalskog kluba “Zrinjski”). U Mostaru postoji i druga starija navijačka grupa “Red Army”, (čiji pripadnici navijaju za fudbalski klub “Velež”), koja je, opet prema istim izvorima, manje nasilna i manje agresivna, ali su učestvovali u nekim dogovorenim tučama sa “Ultrasima”, što je policija uglavnom otkrila i spriječila da ti sukobi eskaliraju.

Nedostatak policijskih službenika i kadrovska rješenja ograničavaju efikasnost policije

Kada se govori o stanju sigurnosti u Mostaru, prema policijskim analizama, ono nije lošije od stanja u ostalim većim gradovima u Bosni i Hercegovini. Međutim, vidljvo je da je zadnjih godina Mostar postao utočište za pojedine osobe iz regiona koje se nalaze u operativnim evidencijama kao sigurnosno interesantne osobe, prvenstveno zbog ranijih kriminalnih aktivnosti.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Osim toga, policijske akcije Ministarstva unutrašnjih poslova HNK-a, kao i Federalnog MUP-a, te SIPA-e, i hapšenja osumnjičenih za djela narko-kriminala i krijumčarenja ljudi, potvrđuju činjenicu da je sigurnosna situacija opterećena kriminalnim djelima. Zbog toga huliganizam i nasilje koje ga prati dodatno negativno utiču na sigurnosnu situaciju u Mostaru, posebno kada se tome doda ratna prošlost i još uvijek prisutne posljedice.

“Osim tih problema koji opterećuju većinu gradova u BiH, problem u Mostaru i HNK je i taj što već godinama nedostaje policijskih službenika. Takođe, postoji i sudska presuda da je komesar MUP-a HNK izabran nelegalno, (odnosno da ne mogu iz istog naroda biti ministar MUP-a i komesar), a godinama obje te funkcije obavljaju pripadnici hrvatskog naroda, tako da i te stvari utiču na efikasnost policije”, mišljenja je penzionisani krim inspektor Mladen Blagovčanin.

Osim što je zabilježen veći broj nasilnih napada na pojedince, kao i grupnog nasilja, posebno je na pojedinim utakmicama morbidno zvučalo kada su “Ultrasi” veličali presuđene ratne zločince i kada su uzvikivali provokativne parole o genocidu u Srebrenici. Takve morbidne poruke su takođe upućivali preko društvenih mreža i nekih medija, u nekim slučajevima čak i maloljetni “navijači”.

Psiholog Sanja Dabović kaže da se u svom pojavnom obliku huliganizam manifestuje kao uporno destruktivno, agresivno i zlostavljačko ponašanje praćeno kršenjem pravila društvenih normi, bontona i zakona. “Huligansko nasilje usmereno je ka direktnom narušavanju telesnog ili moralnog integriteta suparničkih grupa, a za posledicu ima oštećivanje i uništavanje simbola, predmeta i objekata, te narušavanje sigurnosti imovine i lica. Takvo nešto se upravo desilo u Mostaru”.

Dr. Marija Đorić, koja se duži period bavi naučnim istraživanjem nasilnih grupa, navodi da su našem regionu huligani u ideološkom smislu, najbliže ekstremnoj desnici. “To se može posmatrati i kao posledica ratnih dešavanja, kada su huligani regrutovani u paravojne formacije u Hrvatskoj, Srbiji i BiH. Danas oni funkcionišu po principu stroge, gotovo vojničke hijerarhije u kojoj postoji vođa i niže rangirane vođe, koji komanduju određenim brojem ljudi. U huliganske grupe se ne ulazi lako, kod nekih grupa postoji čin inicijacije, (na primer u Srbiji se od novog člana očekuje da napadne policajca kao dokaz odanosti grupi)”, mišljenja je Đorić.

Pripadnici huliganskih grupa pripadaju specifičnoj subkulturi koja stoji iza različitih akata namjernog, organizovanog, strukturiranog i smišljenog nasilja, često navijačke grupe preuzimaju elemente drugih grupacija i ugrađuju ih u sopstveni identitet.

“Unutar našeg regiona problem nasilja na stadionima je na izvestan način i nasleđe ratnog vremena i jedno od obeležja egzistencije u post-konflikntnom društvu. Huligani se, u svom delovanju, rukovode isključivošću i mržnjom kao dominantnim emocijama kao i snažnom netolerancijom prema svemu što je različito i drukčije od njih samih, zbog toga dolazi do veličanja ratnih zločinaca i “slavljenja” zločina nad drugima“, ocjenjuje Dabović.

Obični navijači protiv nasilja – struka vidi i odgovornost policije

Damir Zovko, kao navijač Zrinjskog kaže da pripada starijoj generaciji zaljubljenika u nogomet, a prije rata je i sam navijao za “Velež”, mada mu je bio drag i “Hajduk”.

“Poslije rata sam počeo navijati za „Zrinjski“ i ponekad i odem na utakmice, ali među obične navijače. Nisam pristalica huliganizma, tako savjetujem i svoju djecu, ali znate kako je kada je omladina bez posla i željna adrenalina, često urade i nepromišljene stvari”, poručuje Zovko.

Ono što je pozitivno kada su u pitanju gradski derbiji u Mostaru je činjenica da su fudbaleri oba kluba gotovo uvijek korektni u tim utakmicama i nije bilo težih incidenata među njima, stoga čudi toliki negativni naboj među navijačkim grupama.

“Moje mišljenje je da neko te mlade ljude namjerno instruiše, odnosno da su pod nečijim uticajem, mada ne kažem da ima i onih povodljivih i željnih dokazivanja. Ja redovno idem na utakmice “Veleža”, čak i dok je igrao u drugoj ligi, i nije mi palo na pamet da udarim nečije djete ili da uništavam imovinu, naprotiv uvijek utičem na mlađe navijače da ne budu nasilni”, navodi Dino Marić, navijač “Veleža”.

Dabović navodi da pošto su u masi, huliganima raste osećaj anonimnosti, rasterećeni su od odgovornosti kao i mogućnosti da budu sankcionisani. Pojedini akteri huliganskih grupa skloni su upotrebi psihoaktivnih supstanci ili već poseduju kriminalni dosije, te su samim tim i podožniji sugestiji i imitaciji kao mehanizmima psihologije mase.

Takvi pojedinci kada postanu dio grupe, dodatno se samoradikalizuju, a grupa dobija veći broj članova koji u suštini posjeduju nepredvidive nasilne nagone, čak i spremnost na upotrebu oružja. “Huligani se mogu brzo organizovati, jer je uglavnom reč o mlađim i fizički spremnim osobama, utreniranim sa lancem komandovanja i zato predstavljaju bezbedonosnu pretnju, te vrlo brzo mogu napraviti društvene tenzije, ili ih pak smiriti, zavisno od želja naručioca”, navodi Đorić.

Međutim, iz svog policijskog iskustva Blagovčanin navodi da bi policijske agencije odavno trebalo da imaju operativnu evidenciju svih huligana, te da bi sudski organi trebali rigorozno kažnjavati učesnike u nasilju, posebno nakon ponovljenog djela.

“Ne može se desiti da se okupi grupa huligana, njih oko 60 i da prave nered po gradu, a da policija to ne zna. Mi smo ranije imali pozornike u svim dijelovima grada, naročito u dijelovima grada koji su poznati po kriminalu i neredima, a osim toga imali smo i svoje doušnike, to nam nije moglo proći neopaženo. Sada imate još i video nadzor, kao i praćenje online aktivnosti i opet se desi da policija bude iznenađena, zato se sve mora izanalizirati i napraviti nove procjene i planove djelovanja da bi preduprijediti takav propust”, smatra Blagovčanin.

“U osnovi delovanja huligana dominatna je desničarki obojena retorika koja se provlači kao lajtmotiv i pokretačka snaga delovanja huliganskih grupa. Sukobi navijača mogu biti usko povezani sa zastupanjem  različitih političkih, reigioznih i nacionalnih stajalista, te mogu naknadno eskalirati u incidente većih razmera koji se prelivaju i izvan okvira sportskih borilišta seleći se na gradske ulice i unoseći nespokoj u živote građana. Postoji tesna sprega između sporta i politike što rezultira brojnim politički motivisanim huiganskim ispadima koji su suviše daleko od frenetičnog bodrenja odabranog tima, a previše blizu ozbiljnom društvenom problemu sa nesagledivim posledicama po sigurnost ljudi i imovine”, na kraju poručuje Dabović.

Izvor: Al Jazeera