HRW: Zlostavljanja na granici diskvalificiraju Hrvatsku za Schengen

'U nekim su slučajevima hrvatski granični policajci pribjegavali su sili, tukli ljude šakama, nogama, tjerali ih da trče kroz 'špalir' policajaca', navodi HRW (EPA)

Zaključci Evropske komisije iz oktobra o tehničkoj spremnosti Hrvatske za ulazak u šengenski prostor padaju u vodu pred dokazima nasilnog vraćanja migranata s njene granice, ocijenila je organizacija Human Rights Watch u petak.

HRW je kao dokaz za tu tvrdnju na svojoj internetskoj stranici objavio videosnimku s hrvatske granice, prenosi Hina.

Potez Evropske komisije šalje poruku da ozbiljna kršenja ljudskih prava nisu zapreka ulasku u Schengen i Evropska komisija bi takve postupke Hrvatske trebala istražiti umjesto da je nagradi, piše organizacija za ljudska prava. 

“Nezakonito i nasilno vraćanje tražitelja azila i migranata bez provedbe zakonskog postupka što provode hrvatske vlasti trebale bi Hrvatsku diskvalificirati kao kandidatkinju za ulazak u šengenski prostor”, kaže Lydia Gall, viša naučnica u HRW-u za istočnu Evropu i Balkan.

“Ignoriranjem hrvatskog zlostavljanja migranata na granici šalje se poruka da je poštivanje ljudskih prava kao uvjet za članstvo u Schengenu samo prazna priča”, navodi se.

Videosnimka Human Rights Watcha sadrži intervjue s ljudima napravljene u augustu neposredno pošto ih je hrvatska policija vratila u BiH. Snimljeni su i intervjui s drugim žrtvama i svjedocima vraćanja, među njima i gradonačelnikom Bihaća.

Snimka sadrži i vjerodostojne tajno snimljene kadrove pripadnika hrvatske policije koji prate grupe migranata preko granice natrag u Bosnu i Hercegovinu bez prethodne provedbe propisanog zakonskog postupka.

Kršenje prava

Vraćanje potencijalnih tražitelja azila s granice po kratkom postupku bez razmatranja njihovih potreba zaštite, protivan je pravu na azil Evropske unije, zatim Povelje o temeljnim pravima EU kao i Konvencije o izbjeglicama iz 1951, navodi HRW.

Organizacija objavi za medije naglašava da je dokumentirala kolektivna vraćanja po kratkom postupku iz Hrvatske u Srbiju odnosno Bosnu i Hercegovinu od 2016. godine.

“U nekim su slučajevima hrvatski granični policajci pribjegavali su sili, tukli ljude šakama, nogama, tjerali ih da trče kroz ‘špalir’ policajaca. Nasilje su primjenjivali prema ženama i djeci. Protivno zakonitim deportacijama, migranti nisu vraćani na mjesta ulaska, već u zabačenim graničnim područjima i ponekad su bili prisiljeni prelaziti ledene potoke”, kaže se u izjavi HRW-a.

Visoki komesarijata UN-a za izbjeglice (UNHCR), Komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope i druga nevladina udruženja također su izrazile zabrinutost kakvu izražava i HRW.

Iako je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u julu priznala da vlasti pomalo pribjegavaju sili (‘pushback’) pri vraćanju izbjeglica, hrvatske vlasti opetovano odbacuju takve optužbe, piše HRW.

Vjerodostojni koraci

U nekim slučajevima hrvatske vlasti optužile su humanitarna udruženja i žrtve da izmišljaju optužbe kako bi ocrnile hrvatsku policiju.

Hrvatske vlasti nisu poduzele vjerodostojne korake da prekinu takvu praksu i da odgovorne osobe za to odgovaraju, piše HRW.

Organizacija nadalje navodi da je na sastanku u maju državna sekretarka u MUP-u Terezija Gras rekla predstavniku HRW-a da će hrvatska policija istražiti svaku pritužbu migranata o nedopuštenom postupanju policije, ali pritom nije mogla reći koliko je takvih pritužbi primljeno.

Nije mogla objasniti ni to na koji način migrant vraćen iz Hrvatske u BiH može podnijeti pritužbu protiv postupanja vlasti u Hrvatskoj.

HRW podsjeća da kandidati za ulazak u šengenski prostor bez graničnih i identifikacijskih kontrola moraju ispuniti određene kriterije, među kojima je i poštivanje prava na traženje azila.

“Članak 4. Zakonika o šengenskim granicama navodi da države članice moraju postupati u skladu sa zakonom EU-a i obvezama koje se odnose na međunarodnu zaštitu, prije svega po načelu da ne provode prisilna vraćanja u zemlju u kojoj bi bile izložene mučenju, okrutnom i nehumanom postupanju”, navodi se.

Nasilno vraćanje

“Nasilno vraćanje kojim se ti ljudi sprječavaju da pokrenu postupak traženja azila kršenje je članka 4”, navodi HRW.

Organizacija zaključuje da bi Vijeće EU, prije nego što se posluži izvještajem Evropske komisije o tehničkoj spremnosti Hrvatske za Schengen, trebalo razmotriti poštuje li Hrvatska Zakonik o šengenskim granicama”, smatra HRW.

HRW ujedno poziva Vijeće EU da Hrvatskoj uvede monitoring i protiv nje pokrene zakonsku akciju zbog kršenja zakona EU.

“Otvoriti Hrvatskoj vrata za ulazak u Schengen u vrijeme kada se migrante i tražitelje azila brutalno vraća, bilo bi davanje zelenog svjetla za zlostavljanja u EU-u”, kaže Gall.

“Evropska komisija ne bi smjela prihvatiti hrvatska prazna obećanja već bi trebala osigurati da šengenski kriteriji budu istinski ispunjeni, a jasno je da se to danas ne događa”, zaključila je.

Hrvatski MUP: Vrlo općenite tvrdnje

Uslijedila je reakcija Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske koje je saopćilo da izvještaj organizacije Human Rights Watch (HRW) “sadrži vrlo općenite tvrdnje o navodnom nehumanom postupanju hrvatske policije prema migrantima te ne sadrži nikakve konkretne dokaze”.

“Važno je uzeti u obzir da migranti, zbog toga što su od strane policijskih službenika odvraćeni od ulaska u Hrvatsku ili je prema njima proveden drugi propisani postupak kojim su vraćeni u zemlju iz koje su nezakonito ušli, najčešće lažno optužuju policijske službenike za nasilje, očekujući da će im takve optužbe pomoći u novom pokušaju ulaska i nastavku puta prema zemljama odredišta”, kažu u hrvatskom MUP-u. 

Ističu da “u primjeni odvraćanja na vanjskoj granici EU, a koje se očito pokazalo učinkovitim, zagovornici nezakonitih prelazaka granice i nezakonitih ulazaka u EU već dulje vrijeme u javnost plasiraju informacije o navodnom nezakonitom postupanju hrvatske policije prema migrantima na državnoj granici te o postupanju policije prema migrantima općenito”.

‘Ništa od činjenica u reportaži HRW-a’

“U stvarnosti riječ je o upravo suprotnome. BiH je više puta priznala da ne može štititi svoje granice prema Srbiji i Crnoj Gori poradi nedostatnih kapaciteta. U takvoj situaciji gotovo nekontroliranog priljeva migranata, državna tijela BiH ih usmjeravaju na područje Unsko-sanskog kantona. Prema tom području postoji organizirani prijevoz kroz BiH, a nije nevažno napomenuti i koincidirajuću činjenicu kako je željeznička veza između Sarajeva i Bihaća uspostavljena nakon 27 godina baš u vrijeme usmjeravanja migranata prema granici sa RH.

Unatoč naporima međunarodne zajednice pa i Republike Hrvatske, kao članice EU, koja je financirala humanitarni smještaj u BiH, migrante se dodatno smješta u kamp Vučjak, udaljen samo šest kilometara od granice s Hrvatskom, braneći migrantima mogućnost kretanja po gradu Bihaću i okolici, usmjeravajući ih direktno u ilegalni prelazak državne granice. Čak je i prema zakonima BiH takav put prema Hrvatskoj ilegalni prelazak i kao takav podložan odgovarajućem prekršajnom ili kaznenom postupku”, navode u MUP-u.

Dodaju i da HRW pritom “nije ništa od tih činjenica prikazao u svojoj reportaži”.

Povjerene sve prijave o nasilju

U hrvatskom MUP-u kažu i da su sve prijave nevladinih udruženja i drugih organizacija o navodnoj upotrebi sredstava prisile prema migrantima provjerene, imajući pri tom na umu da te prijave u pravilu ne sadrže dovoljno podataka potrebnih za kriminalističko istraživanje.

“U svim navedenim slučajevima provedene su detaljne terenske provjere u policijskim upravama i pritom do sad niti jednom nije utvrđeno da su policijski službenici prema migrantima uporabili sredstva prisile. Također, ni u jednom slučaju nisu potvrđeni navodi da su policijski službenici na štetu državljana trećih zemalja počinili kaznena djela krađe. U dosadašnjem ispitivanju navoda iz optužbi uočeno je više slučajeva lažnog prijavljivanja”, tvrdi hrvatska policija.

Navode i kako “temeljito ispituju sve navode o neprofesionalnom postupanju policije, koji često ne sadrže dovoljno informacija koje je moguće provjeriti, a u slučaju sumnje da je počinjeno kazneno djelo obavještava se Državno odvjetništvo koje provodi postupanje iz svoje nadležnosti”. Na kraju podsjećaju kako je “zabilježeno više slučajeva kada je hrvatska granična policija spašavala migrante na državnoj granici”.

“MUP ima nultu stopu tolerancije na nezakonitu uporabu sredstava prisile od strane hrvatske policije naspram bilo koje populacije, kao i nultu stopu tolerancije nad neprocesuiranjem bilo kojeg kaznenog djela ili prekršaja počinjenog od strane policijskih službenika”, zaključeno je.

Izvor: Agencije