HRW: Unaprijediti ljudska prava na Balkanu

Regija Zapadnog Balkana zabilježila je mješovite rezultate što se tiče napretka na polju odgovornosti za ratne zločine (EPA)

Zaštita ljudskih prava na Zapadnom Balkanu nije u skladu s težnjama te regije ka evropskim integracijama, ocijenjeno je u godišnjem izvještaju organizacije Human Rights Watch (HRW) o stanju ljudskih prava u svijetu, u kojem je predstavljena situacija kad je riječ o poštivanju ljudskih prava tokom 2012. godine u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu, prenosi Tanjug.

“Ukoliko vlade zemalja Zapadnog Balkana ozbiljno žele postati dio Evrope, trebale bi osigurati da poštivanje ljudskih prava u njihovim državama zadovolji evropske standarde”, izjavila je Lydia Gall, istraživačica HRW-a za Balkan i istočnu Evropu.

“To se odnosi na Hrvatsku, koja će uskoro postati članica Evropske unije (EU), koliko i na države kandidate kao što je Srbija”, napomenula je ona.

Regija Zapadnog Balkana zabilježila je mješovite rezultate što se tiče napretka na polju odgovornosti za ratne zločine, navodi HRW, zaključivši da odgovornost za ratne zločine u domaćim sudovima i Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ostaje ključno pitanje širom regije.

Srbija je ostvarila napredak u domaćem gonjenju osumnjičenih ratnih zločinaca, sa tri podignute optužnice, 16 još neriješenih slučajeva i osudama 11 pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) zbog zločina počinjenih tokom rata na Kosovu 1999. godine, uglavnom nad manjinskim Romima i Aškalijama, ocjenjuje HRW.

U Bosni i Hercegovini, Sud za ratne zločine donio je presude u 13 slučajeva, od kojih je osam osuđeno, a pet oslobođeno optužbi, podsjeća se u tekstu.

Situacija u gonjenju optuženih ratnih zločinaca u Hrvatskoj poboljšala se tokom prošle godine, pošto su lokalni sudovi prenijeli 15 slučajeva ratnih zločina na četiri suda koji se bave ratnim zločinima, ocjenjuje HRW, navodeći da je nekoliko procesa protiv Srba u odsustvu obustavljeno uzevši u obzir zabrinutost povodom pravednosti takvih suđenja.

Napredak u odgovornosti

Izvjestan napredak na polju odgovornosti za ratne zločine zabilježen je i na Kosovu, gdje su sudije EULEX-a izrekle tri presude za ratne zločine na kosovskim sudovima, lokalne sudije su donijele još 20, a EULEX je nastavio istragu o poslijeratnim otmicama, ubijanju Srba i trgovini organima, navodi se u izvještaju.

“Još puno toga treba uraditi što se tiče odgovornosti za ratne zločine na Balkanu, pogotovu u nacionalnim sudovima”, rekla je Gall, dodavši da napredak zavisi od političke volje vlada u regionu i dalje podrške EU-a i SAD-a.

U tekstu se ocjenjuje da je nedovoljno napretka postignuto u smanjenju diskriminacije i zlostavljanja nad romskom manjinom, ili u iznalaženju trajnih rješenja za zadovoljenje potreba izbjeglica i interno raseljenih lica.

HRW ocjenjuje da su se Romi i druge etničke manjine suočavali s diskriminacijom i da su ostali marginalizirani širom regije tokom 2012. godine.

Vlasti u Srbiji su izbacivale Rome iz neformalnih naselja bez pružanja adekvatne pomoći ugroženima, navodi se u izvještaju, uz napomenu da je napredak postignut u rješavanju problema osoba bez dokumenata, većinom Roma, pošto je u septembru usvojen novi zakon kojim su otklonjene administrativne prepreke za registriranje.

HRW navodi i da su tokom prošle godine porasle tenzije u Vojvodini između Srba i Mađara.

U Bosni i Hercegovini, Ustav i dalje zabranjuje Romima, Jevrejima i drugim etničkim manjinama da stupaju na visoke političke položaje, a vlasti su malo toga postigle u rješavanju tog pitanja, uprkos pritisku EU-a da provedu obavezujuću odluku Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. godine, ocjenjuje se u tekstu.

Deportiranje ljudi

I na Kosovu se manjinski Romi, Aškalije i Egipćani suočavaju s diskriminacijom i marginalizacijom, a takva situacija je pogoršana stalnim deportiranjem ljudi iz zapadne Evrope na Kosovo i odsustvom pomoći lokalnih vlasti Romima i drugim deportiranim povratnicima.

“Zapadne države bi trebale obustaviti deportiranje pripadnika manjina na Kosovo dok ono ne pokaže da ih može adekvatno podržati i reintegrirati”, ocijenila je Gall.

U zapadnobalkanskom regionu nije postignut veliki napredak tokom 2012. godine u iznalaženju trajnih rješenja za interno raseljena lica i izbjeglice iz ratova u regiju, navodi HRW, dodajući da su slučajevi dobrovoljnog povratka izbjeglica na predratna ognjišta i dalje malobrojni.

HRW je zabrinut zbog nedovoljne sposobnosti zemalja Zapadnog Balkana da prime podnosioce zahtjeva za azil iz drugih zemalja, podsjetivši da je UNHCR u septembru naveo da nedostaci u srpskom sistemu za azil znače da se Srbija ne može smatrati sigurnom zemljom za azilante.

HR” navodi kao zabrinjavajuće pitanje i prijemni kapacitet Hrvatske, kao i mali broj odobrenih zahtjeva za azil u toj zemlji.

Ta organizacija izražava i zabrinutost povodom loših uslova za rad novinara u regiju, kao i u vezi sa specifičnim pitanjima, koja uključuju i prava LGBT zajednice uz Srbiji.

Maltretiranje nezavisnih novinara je ozbiljan razlog za zabrinutost, smatra HRW, napomenuvši da su slučajevi verbalnih i fizičkih napada na novinare zabilježeni u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu tokom 2012. godine.

U najnovijem godišnjem izvještaju na 665 strana, HRW je procijenio napredak u poštivanju ljudskih prava tokom prošle godine u više od 90 zemalja.

Izvještaj uključuje i analizu situacije poslije Arapskog proljeća, uz napomenu da će spremnost novih vlada da poštuju ljudska prava odrediti da li će Arapsko proljeće donijeti istinsku demokratiju, ili će samo raširiti autoritarizam u novom ruhu.

Izvor: Agencije