Hrvatsko zdravstvo štrajka, bolnice prazne

U hrvatskim bolnicama počeo je štrajk liječnika i medicinskih sestara, koji rade kao nedjeljom i blagdanom, a traže povećanje dodataka za prekovremene sate i dežurstva koji su im smanjeni kada je sudskom presudom ukinut kolektivni ugovor iz 2011. godine.

Liječnici i medicinske sestre tvrde da su im primanja time umanjena za 30 posto, dok u Ministarstvu zdravlja navode kako je riječ o tri posto.

Štrajk će, poručuju sindikati, trajati do ispunjenja zahtjeva.

Došli oni koji su morali

Bolničke čekaonice su danas poluprazne, a zbog početka štrajka u bolnicu su došli samo oni koji su doista morali.

Vlado Rab, pacijent iz Daruvara, jedan od njih je onih koji je morao doći.

„Došao sam zbog pregleda i kontrole nakon transplantacije jetre. Primili su me i sad čekam nalaze da idem kod svog doktora“, kaže Vlado.

I Verica Bošnjak, pacijentica iz Orehovice, obavila je sve preglede i vraća se kući.

„Problema zbog štrajka nisam imala nikakvih“, tvrdi Verica.

Nemaju ih, kaže Petar Spajić, smješten u Kliničkoj bolnici Merkur, ni bolesnici koji leže na odjelima. Spajić kaže kako nije osjetio da su liječnici i sestre u štrajku i napominje kako profesionalno rade svoj posao.

Zagrepčanka Marija ipak je, zajedno sa suprugom, malo duže čekala.

„Moj muž je hitan slučaj, ali nije da će umrijeti i nije onkološki. Na kraju je pregledan, jer je nepokretan“, ukazuje Marija.

Pacijenti zbrinuti

I u kirurškoj ambulanti je uobičajeno, a štrajkali ili ne – i liječnici, i sestre rade.

„Jesmo u štrajku, ali činjenica je da će svi pacijenti biti zbrinuti. Na radnim smo mjestima i niti jedan pacijent neće biti nezbrinut“, tvrdi dr. Robert Roher iz Kirurške poliklinike KB Merkur.

Bolnice su se organizirale tako da svi pacijenti, a ne samo hitni slučajevi, dobiju odgovarajuću skrb i normalno rade hitne službe, pedijatrije, rodilišta i onkologije, a svi koji su imali zakazan bilo kakav specijalistički pregled – i obavit će ga.

„Bez obzira koliko su tegobe ozbiljne ili manje ozbiljne svi oni će biti najozbiljnije shvaćeni, i primljeni, i pregledani“, obećao je Dinko Škegro, ravnatelj KB Merkur uz napomenu kako se to osobito odnosi na hitne službe, koje će se, bude li trebalo, kadrovski pojačati.

Reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak javlja kako liječnici jesu u štrajku, ali rade kao i svaki drugi dan, jer nitko ne smije ostati bez odgovarajuće skrbi.

Sindikati se žale na pritiske

Ipak, u sindikatima koji organiziraju štrajk tvrde da mnogi ravnatelji vrše različite pritiske kako bi onemogućili štrajk.

„Ponižavaju ih do te mjere da ih tjeraju da moraju skidati plakate s bolnica, tjeraju ih da idu poimence po odjelima popisivati ljude koji se izjašnjavaju da su u štrajku“, upozorava Anica Prašnjak, predsjednica Hrvatskog sindikata medicinskih sestara i tehničara.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić dodaje kako „nikada ovakvih pritisaka nije bilo“.

„To je demokracija u režiji scijaldemokracije. Ne poštuju se pravila, ne poštuje se zakon, krši se odluka o popisu poslova koji se ne smiju prekidati“, ukazuje Babić.

Sindikati najavljuju kako će sve prijaviti Državnom inspektoratu i podnijeti prekršajne prijave.

Problemi u bolnicama nastat će ako štrajk potraje, a liječnici i sestre tvrde kako neće odustati.

Odbijanje zahtjeva

Ministar zdravlja Rajko Ostojić odbio je sve zahtjeve sindikata, formalno zato što je stari kolektivni ugovor bio nezakonit, a zapravo zbog toga što u državnom proračunu nema sredstava za ispunjavanje sindikalnih zahtjeva, budući da bi za to trebalo osigurati 110,35 miliona eura godišnje.

Štrajku se neće pridružiti Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, koji je u srpnju s Vladom potpisao trenutačno važeći, privremeni tromjesečni kolektivni ugovor.

Neće se priključiti ni Sindikat zdravstva Hrvatske, koji je sa blizu 1.200 članova najbrojniji u riječkom Kliničko-bolničkom centru.

Štrajka neće biti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ni u hitnoj medicini.

Prema napucima Ministarstva zdravlja, u bolnicama će se za vrijeme štrajka obavljati prijeko potrebni poslovi, nužni zbog sprečavanja ugrožavanja života i nastanka invalidnosti bolesnika.

Radit će intenzivne njege, hitne pomoći i hirurgija u hitnim slučajevima, a pacijentima će morati biti osigurane neodgodive dijagnoze, terapije i pregledi kojima će se sprečavati moguće komplikacije.

Hrvatski liječnički sindikat, koji ima skoro 4.500 članova, te Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara sa blizu 12.000 članova najavljuju da će u štrajku sudjelovati 70 posto bolničkih liječnika i sestara, odnosno više od 46.000 zdravstvenih radnika.

Izvor: Al Jazeera i agencije