Oglasi

Hrvatski turizam na kakav smo navikli polako, ali sigurno nestaje

Hrvatska je samo u prvoj sedmici jula zabilježila 90.000 turista manje nego u istom razdoblju 2018. godine.
Hrvatska je u prvoj sedmici jula zabilježila 90.000 turista manje nego u istom razdoblju 2018. godineEPA

Prelijepo more, ugodna klima i iznimno lijepa obala koju karakterizira puno otoka, uvala i lijepih gradova i naselja. Desetljećima unazad ovo su bile ključne stavke hrvatskog turizma koji je iz godine u godinu rastao i dosezao nekakve nove rekorde po broju dolazaka turista, noćenja, ostvarenim prihodima, zaradama…

Uz sve to dogodili su se neki događaji koji su glavnim hrvatskim turističkim konkurentima na Mediteranu, a to su prije svih Grčka, Turska, Egipat i Tunis, doveli do krize pa su suočili s otkazivanjem aranžmana i samim tim lošijim turističkim brojkama.

Oprečne brojke

Hrvatska, koja važi za sigurnu državu, postala je tako destinacija broj 1. za broje turiste iz cijeloga svijeta. O Hrvatskoj, njenim gradovima, obali, moru i svemu drugome izvještavali su vodeći svjetski mediji. U takvim uvjetima malo se, ili niti malo, nije razmišljalo o budućnosti i kako dodatno unaprijediti turizam u Hrvatskoj.

A, onda je došlo ljeto 2019. godine kada su sa svih strana Jadrana počele stizati informacije o smanjenom broju turista, polupraznim apartmanima, smanjenoj potrošnji kao i plažama koje više nisu tako krcate kao prije samo nekoliko godina.

U prilog tome idu i informacije kako je Hrvatska u prvom tjednu srpnja, od 1. do 8., zabilježila 90.000 turista manje nego u istom razdoblju 2018. godine. Isto tako bilježi se i 400.000 noćenja manje nego u istom razdoblju prošle godine. Pri tome je pad dolaska gostiju zabilježen u svim županijama, a najgore je u privatnom smještaju. I dok sa svih strana dolaze informacije o smanjenom broju turista čelnici hrvatskog turizma tvrde drugačije.

Govoreći o brojkama u turizmu ministar turizma u Vladi RH Gari Cappelli i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić tvrde kako prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja lipnja ostvareno 6,88 milijuna dolazaka (+6 posto) i 26,26 milijuna noćenja (+3 posto). Od toga su strani turisti ostvarili 5,85 milijuna dolazaka (+6 posto) i 22,93 milijuna noćenja (+3 posto), a poraste bilježe i domaći turisti u dolascima za šest posto te u noćenjima za četiri posto.

Nove aviolinije

„Jedan od glavnih prioriteta u upravljanju turističkom politikom jačanje prometa u predsezoni, a rezultati ovogodišnje predsezone, kao i proteklih godina pokazuju kako je Hrvatska u tome uspjela dosegnuvši rast turističkog prometa od 20 posto u dolascima i 15 posto u noćenjima u posljednje tri godine. Vjerujem kako ćemo daljnjim jačanjem aktivnosti promocije na dalekim tržištima i pozicioniranjem Hrvatske kao aviodestinacije u budućem razdoblju ostvariti dodatni rast prometa u pred i posezoni. Važno je istaknuti da rast turističkog prometa kontinuirano prati i rast prihoda od turizma koji su u mandatu naše Vlade za razdoblje prvog tromjesečja rasli za 23 posto, a budući da je turizam horizontalna djelatnost i jedan od najpropulzivnijih gospodarskih sektora njegovi pozitivni efekti odražavaju se na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo", rekao je Cappelli.

Govoreći o turizmu u Hrvatskoj u 2019. godini Staničić kaže kako je sveukupni turistički rast ostvaren tijekom prvih šest mjeseci ove godine rezultat ciljanih aktivnosti u promociji Hrvatske kao atraktivne cjelogodišnje destinacije.

„Snažan utjecaj na ostvaren turistički promet imale su i zrakoplovne linije s povećanjem od 81 nove linije u ovogodišnjem ljetnom rasporedu letenja, ali i daleka tržišta koja su tijekom šest mjeseci u ukupnom prometu stranih turista sudjelovala s udjelom od gotovo 20 posto u dolascima i 10 posto u noćenjima. Navedeni pokazatelji potvrđuju da smo zadržali stabilnu poziciju na turističkom tržištu, kao i uspješnost naše marketinške strategije i snažnije prisutnosti na dalekim tržištima kao što su SAD, Kanada, Kina, Koreja, Australija i druga, a na kojima ostvarujemo visoke dvoznamenkaste stope rasta turističkog prometa", rekao je Staničić.

Negativna iskustva

Međutim, dok Cappelli i Staničić govore o sve boljim rezultatima sa svih strana stižu nova upozorenja i strah da će turistička sezona 2019. godine podbaciti. Sve se češće žale i sami turisti koji putem društvenih mreža govore o svojim negativnim iskustvima. Tvrde kako su cijene prenapuhane, ponuda mala ili nikakva, radnici neljubazni… Ovih dana je turista iz Bosne i Hercegovine na društvenim mrežama objavio informaciju kako mu je u Trpnju, na Pelješcu, ležaljka koju je postavio ispod palme naplaćena 75 kuna. Najam iste te ležaljke, ali ako je kod mora, naplaćuje se 25 kuna. Taj slučaj je pojašnjen riječima da se turistu naplatila hladovina palme.

Piše se i o cijeni hrane, pića, taksi usluga…

Niz je slučajeva da je cijena pića ili hrane na cjeniku i ono što je naplaćeno bila različita. Govori se i o slabo opremljenim apartmanima koji se skupo naplaćuju. Neki nemaju niti klimu, namještaj je star ne godinama nego desetljećima, daleko su od mora… I pored toga postalo je gotovo nemoguće pronaći apartman po danu ispod 50 ili 60 eura. 

„Bili smo u Zadru i okolici i relativno smo zadovoljni. More i sunce su super ali je ponuda nikakva. Čovjek kada dođe na more htio bi negdje otići, probati nešto novo, vidjeti ali toga nema u ponudi. Međutim, primijetio sam i kako je dosta skupo. Jeste da mi živimo u Londonu i zarađujemo tamo, ali su cijene ipak dosta visoke. Znam dosta prijatelja koji su dolazili na more u Hrvatsku i poslije svega što su vidjeli odlučili si negdje dalje ljetovati gdje za isto ili manje novaca mogu dobiti više“, rekao nam je Dalibor Jović koji u Londonu živi godinama govoreći o svojem ovogodišnjem odmoru na Jadranu.

Komentirajući riječi turista ali i službene brojke ministarstva urednik i vlasnik vodećeg turističkog portala u Hrvatskoj www.hrturizam.hr Goran Rihelj kaže kako u svim tim izjavama postoji određeni nesrazmjer. Vlasnici apartmana govore o manjem broju turista i polupraznim apartmanima dok službene brojke ministarstva kažu kako je u Hrvatskoj turista tri posto više u odnosu na prošlu godinu.

„Kako god bilo možemo sa sigurnošću reći kako je turizam u Hrvatskoj, s ponudom kakva jeste i strategijom koja je na snazi, dosegao svoj plafon pa i više od toga. Imamo niz problema koji se ili guraju pod tepih ili ih se jednostavno ne želi vidjeti. Za ovu sezonu se gotovo ništa više ne može napraviti ali ako se nešto hitno ne napravi pred hrvatskim turizmom su teške predstojeće godine. Hrvatski turizam kakav poznajemo polako ali sigurno nestaje“, kaže Rihelj.

Neophodne hitne mjere

Pojašnjavajući svoje riječi Rihelj govori o velikom poreznom opterećenju, PDV-u od 25 posto koji je najviši u turizmu u odnosu na konkurente, slabe investicije u hotele kojima za isplativost treba puno više vremena u odnosu na konkurenciju… Tu je i sve veći problem s radnom snagom, kratkom sezonom, nedovoljnom ponudom i još mnogo toga na što upozorava Rihelj. Ističe i činjenicu da izostaje zajednički nastup turističkih zajednica i županija i nedostatak komunikacije među njima tako da svatko radi po svome.

Govoreći na ovu temu Rihelj kaže i kako Hrvatska nije iskoristila probleme s kojima su se turistički konkurenti suočili proteklih godina ali i da je sada došlo do njihovog „buđenja“ tako da u svojim ponudama vrlo često turistima nude ono što turistički djelatnici u Hrvatskoj ne mogu. Ukazuje i na vrlo često nerealno visoke cijene za što se dobiva malo ili nedovoljno toga dok u isto vrijeme hoteli u Turskoj, po nerealno niskim cijenama za Hrvatsku, nude puno više i pri tome u to uključuju i avio karte.

„To vrijeme smo morali iskoristiti da napravimo određeni iskorak u ponudi i da nismo poznati samo po moru i suncu. Imali smo tri godine da nešto napravimo, brendiramo regije, stvorimo neke nove proizvode ali nismo napravili ništa. Sve se svodi na izgradnju apartmana i njihovo iznajmljivanje. Nije normalno da na otoku Braču imamo sedam turističkih zajednica i da svaka radi za sebe, promovira se… Brač bi morao biti jedna zajednica. Slično je i sa županijama, tako da imamo tri županije u Dalmaciji s tri velika i jaka grada gdje svatko za sebe razvija nekakav svoj turizam“, kaže Rihelj.

Prema njegovim riječima neophodno je što prije odrediti što želimo od turizma i kakav turizam želimo od čega će onda ovisiti i svi dalji koraci. Uz to neophodno je raditi u sinergiji, a ne na način da gradovi ili županije jedni drugima budu konkurencija.

„Hrvatska ima jako puno toga ponuditi u turizmu i to ne samo na Jadranu, gdje je najveći promet i zarada, nego i u kontinentalnom dijelu. Međutim, moramo isto tako i znati da su se potrebe i želje turista znatno promijenile u odnosu na prije 10 ili 20 godina. Turisti iz Europe i svijeta, kao i domaći, žele kvalitetan smještaj, uredne i čiste plaže, znatno veću i raznovrsniju ponudu i pri tome cijene koje su realne. Ako im to ne ponudimo oni će otići tamo gdje će sve to dobiti“, zaključio je Rihelj.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.