Hrvatski potrošači strahuju od GMO hrane
Hrvatska je u proceduri izmjene Zakona o genetski modificiranim organizmima. U svom zakonodavstvu želi zabraniti uzgoj još jedne vrste kukuruza što Europska unija daje na izbor svim članicama.
To je u Hrvatskom saboru još jednom pokrenulo priču o navodnoj sadnji GMO-u Hrvatskoj, iako je po zakonu Hrvatska zemlja nulte tolerancije. Nekoliko zastupnika koji su uvjeravali u tu tezu, konkretne podatake gdje i tko ih sadi, nisu iznijeli. Je li strah opravdan, provjerila je Al Jazeerina reporterka Ana Mlinarić.
Rajčica “Sonja”, kako ju je nazvao, Marinu Bukviću društvo pravi već sedam mjeseci. Uz nju je stajao natpis “Kupujmo Hrvatsko”, no izdržljivost kojom se odupire zakonima prirode teško da je iz domaće radionice.
“Mislim da je vjerojatno stvar do GMO organizma, odnosno proizvoda koji je tretiran s ne znam čime. Ja sam osoba sa sela i znam da rajčice vrlo brzo izumiru kod nas u Slavoniji”, tvrdi Bukvić.
Zakon ne dozvoljava GMO
GMO sigurno nije – tvrde stručnjaci i bez analize. Postojala je genetski modificirana rajčica, no zbog lošeg okusa, još je ‘90-ih povučena s tržišta. Potencijalna opasnost od GMO-a dolazi od hrane bazirane na kulturama soje, kukuruza, pšenice, uljane repice, riže i papaje, tvrde odgovorni.
Zakon, ako su kulture genetski modificirane, brani njihovu proizvodnju na hrvatskim njivama. Uvoz tih kultura strogo se kontrolira, kao i prerađevine koje se mogu naći na policama hrvatskih trgovina.
“Godišnje smo imali 180 uzoraka, od kojih je šest sadržavalo prisutnost GMO organizama samo u tragovima. Samo je jedan uzorak kvantificiran, i to je bilo sedam puta niže od praga od 0,9 posto u hrani”, ukazuje Vedran Poljak iz Službe za zdravstvenu ekologiju.
Svi koji imaju više od toga morali bi biti jasno označeni kao GMO. No, do sada se takvi na hrvatskom tržištu nisu pojavili. Stručnjaci kažu – interesa jednostavno nema.
Veliki interes građana pobudili su prošle godine otkriveni zasađeni usjevi GMO soje. Pokazalo se da je riječ o prepakiranom sjemenu, koje je, ne znajući, posadio jedan poljoprivrednik iz Bjelovara, a slučaj je na sudu. Kontrole su redovite, no za razliku od gotovo 180 gotovih proizvoda, tek 50-ak uzoraka sjemena godišnje prođe testiranje.
Nema stopostotne sigurnosti
“Uvijek možemo razgovarati o tome da bi trebali u smislu kontrole uzeti veći broj uzoraka. I mi u Ministarstvu [poljoprivrede upravo o tome razgovaramo kako bismo mogli poslati jasnije poruke potrošačima u Hrvatskoj”, kaže Zdravko Barać, pomoćnik ministra poljoprivrede.
Iako je prema domaćoj zakonskoj regulativi Hrvatska zemlja nulte tolerancije na GMO, potrošači ipak strahuju. Strah će biti i veći prođe li takozvani TTIP, trgovinski sporazum o kojem pregovaraju EU i SAD.
“Želite li biti potpuno sigurni da ne jedete GMO, mislim da je veganska ishrana jedini recept. I tu postoji mogućnost da naiđete na biljnu hranu koja je ilegalno posađena, tako da nema stopostotne sigurnosti da ne jedete GMO”, upozorava Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije.
Neku hranu za koju građani sumnjaju da je GMO, primjerice piletinu, znanstvenici nikada ni nisu genetski modificirali. Usprkos i neznanju, opreza s time što zapravo jedemo nikada ne bi trebalo biti naodmet.
Izvor: Al Jazeera