Oglasi

Hrvatski MUP odbacuje navode Vijeća Europe o nasilju nad migrantima

Hrvatske vlasti trebaju otvoriti istrage svih zabilježenih slučajeva protjerivanja i navoda o nasilju nad migrantima, pozivaju iz Vijeća Evrope.
Policija, IzbjeglicePrema UHNCR-u, Hrvatska je od početka 2018. kolektivno protjerala 2.500 migranataEPA - Arhiva

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) odbacilo je u petak navode Vijeća Europe (VE) o kolektivnom protjerivanju i policijskom nasilju nad ilegalnim migrantima, zbog čega je povjerenica za ljudska prava VE-a Dunja Mijatović, pozivajući se i na upozorenja domaćih i stranih nevladinih organizacija, pozvala Hrvatsku da to hitno zaustavi.

MUP u priopćenju napominje kako radi potpunog izvješćivanja javnosti treba navesti da je Mijatović od ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića 3. listopada dobila detaljan odgovor o načinima postupanja hrvatske granične policije, pristupu međunarodnoj zaštiti u Hrvatskoj te naporima koje Hrvatska ulaže u očuvanje zajedničkih europskih politika.

"Republika Hrvatska kao članica Europske unije i kao zemlja koja u dogledno vrijeme namjerava postati članicom Schengenskoga prostora ima suvereno pravo kontrole ulaska stranih državljana na svoj teritorij, kao i obvezu zaštititi državnu granicu od nezakonitih prelazaka", stoji u priopćenju, kako prenosi Hina.

Od sredine prošle godine, navodi MUP, povećani su ljudski i tehnički kapaciteti granične policije na vanjskoj granici, a mjere odvraćanja primjenjuju se intenzivnije nego ranije zbog povećanih migracijskih kretanja na tzv. istočnom sredozemnom, odnosno zapadno-balkanskom migracijskom pravcu.

Odvraćanje, koje je propisano Zakonikom o schengenskim granicama, podrazumijeva mjere i radnje za sprečavanje pokušaja nezakonitih ulazaka preko vanjske granice izvan graničnih prijelaza.

MUP: Optužbe kao pomoć pri ponovnom ulasku

Hrvatska je, navodi se, na granici sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, koja je najugroženija od nezakonitih migracija, angažirala veliki broj policijskih službenika za zaštitu državne granice i postavila moderna tehnička sredstva dubokog optičkog i radarskog nadziranja granične crte, danju i noću, u svim vremenskim uvjetima.

Kopnena granica s Bosnom i Hercegovinom, kao i morska granica prema Crnoj Gori, od 18. srpnja 2018. godine iz zraka se nadzire Frontexovim zrakoplovom, ističe MUP.

Sve prijave nevladinih udruga i drugih organizacija o navodnoj uporabi sredstava prisile policijskih službenika prema migrantima provjerene su u okviru mogućnosti, s obzirom da u pravilu nema dovoljno konkretnih podataka potrebnih za kriminalističko istraživanje.

Do sada niti u jednom slučaju nije utvrđeno da su policijski službenici prema migrantima uporabili sredstva prisile. Isto tako nisu potvrđeni navodi da policijski službenici na štetu državljana trećih zemalja čine kaznena djela krađe, tvrdi MUP.

Zbog toga što ih policijski službenici odvraćaju od ulaska u Hrvatsku ili prema njima provode druge propisane postupke kojima ih vraćaju u zemlju iz koje su nezakonito ušli u Hrvatsku, pri čemu se radi o sigurnim trećim zemljama ili državama članicama EU-a u kojima mogu ostvariti pravo na međunarodnu zaštitu, migranti optužuju hrvatske policijske službenike za nasilje.

To rade u očekivanju da će im takve optužbe pomoći u novom pokušaju ulaska u Hrvatsku i nastavku puta prema državama krajnjeg odredišta, kaže MUP.

U priopćenju se podsjeća da je Hrvatska tijekom prošle godine zaprimila 1.887 zahtjeva, a do 20. rujna 2018. godine izraženo je 816 namjera podnošenja zahtjeva za međunarodnom zaštitom.

'Provodimo mjere na koje je pozvalo Evropsko vijeće'

U 2017. godini odobrena je zaštita za 211 osoba, a u 2018. godini do 28. rujna odobreno je 157 zaštita, što potvrđuje da Hrvatska državljanima trećih zemalja osigurava pristup međunarodnoj zaštiti, navodi MUP.

No, dosadašnje iskustvo pokazuje da nezakoniti migranti, koji po ulasku u Hrvatsku iskažu namjeru podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, u 77 posto slučajeva napuste područje Hrvatske prije nego doista podnesu zahtjev ili nakon što se pokrene upravni postupak u kojemu se razmatra njihov zahtjev.

U razdoblju od 2016. godine do danas temeljem dublinskoga postupka u Hrvatsku su transferirane ukupno 1.042 osobe (2016. godine 637 osoba, 2017. godine 311 osoba, a 2018. godine 94 osobe). Iz Hrvatske je tijekom 2016. i 2017. godine u druge države članice transferirano osam osoba, a tijekom 2018. godine šest osoba, napominje MUP.

To pokazuje da migranti koriste Hrvatsku kao zemlju tranzita na putu u države zapadne i sjeverne Europe, koje ih potom vraćaju u Hrvatsku. U većini slučajeva ne radi se o izbjeglicama koji trebaju međunarodnu zaštitu već o ekonomskim migrantima, a s takvom situacijom, navode, nitko u Europi nije zadovoljan.

Zato su članice Europske unije zaključcima Europskog vijeća iz lipnja pozvane poduzeti "sve potrebne unutarnje zakonodavne i administrativne mjere kako bi suzbile takva kretanja i kako bi u tu svrhu ostvarile bliskiju uzajamnu suradnju". MUP i provodi takve mjere, ističe se u priopćenju.

MUP je upoznat sa sadržajem izvješća UNHCR-a i smatra da uključivanje neprovjerenih i navodnih optužbi u službeno izvješće stvara dodatni pritisak na MUP kako bi popustio u dosljednoj provedbi zaštite vanjske granice Europske unije.

Sporni navod nalazi se na 18. stranici izvješća UNHCR-a "Putovi očajnika", a oslanja se na novinske članke, pa tako i članak The Guardiana, koji se pozivaju na neprovjerljive informacije od nepoznatih migranata ili na navode nevladinih udruga, ističe MUP.

MUP i UNHCR uspostavili su dobru suradnju u vezi postupanja hrvatskih policijskih službenika prema migrantima i međusobnog izvješćivanja.

Vijeće Evrope: Kolektivno protjerivanje i policijsko nasilje

UNHCR s Hrvatskim pravnim centrom kao partnerom sudjeluje u projektu "Border monitoring", te ima mogućnost uvida u postupanje hrvatske granične policije. Dosad u provedbi toga projekta nismo imali konkretnih primjedbi na postupanje hrvatske policije, kaže MUP.

MUP skreće pozornost na činjenicu da je volonter jedne od nevladinih udruga, na čije se navode poziva UNHCR, na Prekršajnom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Županji, nedavno nepravomoćno proglašen krivim za pomaganje migrantima u nezakonitom prelasku državne granice, za što mu je izrečena novčana kazna.

Također napominje da je lani od pučke pravobraniteljice zaprimio na očitovanje 19 pismena, na koja je pravovremeno i s detaljnim obrazloženjem odgovorio.

MUP na kraju poručuje da će u vrijeme pojačanog migracijskog pritiska na određene dijelove državne granice prema izbjeglicama u stvarnoj potrebi za zaštitom i dalje postupati poštujući njihova temeljna prava i primjenjujući relevantne propise koji proizlaze iz nacionalnog zakonodavstva, pravne stečevine EU-a i međunarodnih konvencija.

Ali isto tako će nastaviti dosljedno primjenjivati hrvatske i europske zakonske procedure u zaštiti državne granice u odnosu na pokušaje nezakonitih prelazaka.

Vijeće Evrope zatražilo je ranije da Hrvatska zaustavi kolektivno protjerivanje i policijsko nasilje nad ilegalnim migrantima, na što već duže vrijeme upozoravaju domaće i strane nevladine organizacije, prenijela je Hina.

Udruge koje pomažu migrantima optužuju Vladu za nehuman odnos snaga sigurnosti prema migrantima s Bliskog istoka koji preko Hrvatske pokušavaju stići do bogatijih zemalja zapadne Europe.

Zagreb te optužbe odbacuje, tvrdeći da ima jednu od najobučenijih europskih policija koja profesionalno čuva hrvatske, a ujedno i vanjske granice Europske unije.

Krađa novca i mobitela

„Pozivam hrvatske vlasti da otvore hitne, učinkovite i neovisne istrage svih zabilježenih slučajeva kolektivnog protjerivanja i navoda o nasilju nad migrantima, kao i ostalih kaznenih djela poput krađe te da poduzmu sve nužne mjere kako bi se takvo ponašanje zaustavilo i spriječilo“, napisala je povjerenica za ljudska prava VE-a Dunja Mijatović u pismu premijeru Andreju Plenkoviću.

„Također pozivam vlasti da svima koji žele zatražiti azil osiguraju pošten i učinkovit postupak“, dodala je.

Prema UHNCR-u, Hrvatska je od početka 2018. kolektivno protjerala 2.500 migranata. Njih 1.500 prijavilo je da im nije bilo omogućeno zatražiti azil, a 700 se požalilo na premlaćivanje, te na krađu novca i mobitela.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović navela je u izvještaju za 2017. da vlada nije odgovorila na njezine zahtjeve za informacijama o istragama o policijskom nasilju nad migrantima.

Mijatović u pismu premijeru kaže da je svjesna izazova s kojima se Hrvatska susreće, ali ističe da svi napori u upravljanju migracijama moraju biti u skladu s vladavinom prava i obvezujućim međunarodnim pravnim načelima.

„To se posebno odnosi na apsolutnu zabranu mučenja te nehumanog i ponižavajućeg ponašanja ili kažnjavanja prema članku 3. Europske konvencije o ljudskim pravima te zabranu kolektivnog protjerivanja (članak 4. protokola 4 konvencije) koji se odnosi podjednako i na tražitelje azila i na ilegalne migrante“, rekla je Mijatović.

Ministarstvo unutarnjih poslova ove je godine zabilježilo 3.200 ilegalnih prelazaka granice, četvrtinu više nego lani.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.