Hrvatski inovatori u svjetskom vrhu

Sve što danas koristimo u svakodnevnom životu neko je morao izumiti, a zatim i proizvesti. U svijetu je sve više inovacija za komercijalnu upotrebu, a Al Jazeera je istražila kakva je situacija u Hrvatskoj.

Magistrici molekularne biologije Aniti Bušić aplikacija za mjerenje i analizu ljudskog tijela BodyRecog prvi je izum.

“Ova inovacija služi, prvo, zdravstveno osviještenim pojedincima. Također, prije svega i nadasve profesionalcima poput liječnika, fitnes trenera i nutricionista koji žele pratiti kako njihovi pacijenti i neki njihovi klijenti napreduju u postizanju svojih ciljeva”, kazala je.

Aplikacija će sigurno naći svoj put do korisnika.

Interes ulagača

“Aplikacija će se moći koristiti i na pametnim telefonima. Svaki čovjek koji ima smartphone će ga koristiti, a profesionalci, oni će koristiti hardver u obliku nekog skenera”, ističe Bušić.

Za ovaj izum do sada je osvojila devet nagrada i već postoji interes ulagača, kao i račun isplativosti.

“Ako preko našeg strateškog partnera prodamo 500 profesionalnih verzija, a s njima dijelimo zaradu popola, znači očekujemo 100.000 dolara mjesečno”, govori ova inovatorica.

Hrvatska u svijetu inovacija dobro kotira.

“S velikim ponosom moram reći u samom, ali doista samom svjetskom vrhu, i to već 25 godina otkako sudjelujemo na velikim svjetskim izložbama inovacija, Hrvatska je uvijek u samom svjetskom vrhu”, izjavio je Neven Marković iz Hrvatskog saveza inovatora.

Napominje da nijedan izum nema vrijednost dok se ne proizvede.

“Tu smo 31 posto uspjeli komercijalizirati na međunarodnom, a 68 posto na hrvatskom tržištu, što je senzacionalno visoka brojka. Ulaganje u inovacije i znanost upravo je proporcionalno s gospodarskim rastom. To je svugdje na svijetu, tako i nema nijedan kontraprimjer, nema izuzetak koji potvrđuje pravilo”, kaže Marković.

Inovacijske misije

Država pomaže inovatore koliko je u mogućnosti. Hrvatska gospodarska komora organizira takozvane inovacijske misije, putem kojih žele približiti potencijalne investitore s kompanijama koje žele komercijalizirati neki pronalazak.

“Hrvatska država je napravila, dakle izrađena je strategija poticanja inovacija još 2014. godine, i razna ministarstva na razne načine potiču inovativne firme putem projekata, onako sporadičnih. Međutim, još uvijek nije taj inovacijski sustav ili sistem zaživio kako bi on trebao zaživjeti”, navodi Tajana Kesić-Šapić iz HGK-a.

Za dobar izum potrebna je velika kreativnost. A ako je izum dobar, sigurno će naći i kvalitetnog investitora.

Izvor: Al Jazeera