Hrvatski građani će 2021. sami sebe popisivati

Popis 2021. godine će vjerovatno biti i posljednji popis 'na terenu' (Reuters)

Popis stanovništva, koji se planira tokom travnja i prvih dana svibnja 2021. godine, u Hrvatskoj neće biti isti kao što su bili dosadašnji. Građani će, po prvi puta, dobiti priliku da sami sebe popišu. Putem elektroničkog sustava e-Građani bit će omogućeno samostalno popunjavanje popisnog upitnika. No, svima onima koji se ne koriste blagodetima tehnologije i sustavom e-Građani, popisivači će ipak pokucati na vrata. Doduše, pokucat će i onima koji ne budu pravilno ispunili sve kućice u procesu samopopisivanja.

Državni zavod za statistiku objavio je ovih dana detaljan plan i proceduru popisa stanovništva te zakonski prijedlog poslao u javnu raspravu. Uz sve to, glavna ravnateljica Zavoda Lidija Brković najavila je da samopopisivanje nije jedina novost te da će 2021. godine „vjerojatno biti proveden posljednji popis ‘na terenu'“.

„U Republici Hrvatskoj, kao i u većini europskih zemalja, popis se provodi svakih deset godina. No, smjernice i preporuke Eurostata idu u tom smjeru da zemlje članice stvore preduvjete da nakon Popisa 2021. dostavljaju ključne demografske popisne podatke Eurostatu na godišnjoj razini“, izjavila je Brković za Jutarnji list. Prema tom prijedlogu, svake godine bi se ažurirao broj stanovnika i struktura kućanstava putem administrativnih registara stanovništva te zgrada, kuća i stanova.

Popisi u Hrvatskoj od 1857. godine

Do popisa je ostalo još godinu i pol, pa se postavlja pitanje jesu li hrvatski građani dovoljno educirani o koristima i pogodnostima sustava e-Građani i mogu li, doista, biti na visini zadatka i pomoći da se važan proces kao što je popis stanovništva obavi što kvalitetnije? Uz podsjećanje da nisu svi koristiti spomenutog sustava.

Iz kabineta glavne ravnateljice Državnog zavoda za statistiku, Lidije Brković odgovorili su Al Jazeeri kako su „hrvatski građani educirani o koristima i pogodnostima sustava e-Građani“. Navode i kako, „u sklopu projekta ‘Digitalna Hrvatska – digitalno društvo’, Ministarstvo uprave kontinuirano radi na edukaciji građana“. I dodaju da sustav e-Građani trenutno ima 750.000 korisnika.

„Državni zavod za statistiku će svakako uložiti dodatne napore da kroz promidžbenu kampanju osvijesti važnost sudjelovanja i zakonsku obvezu svih građana da se popišu i da se čim više građana samopopiše kroz sustav e-Građanin“, kažu u uredu ravnateljice.

Prema odredbama kojom je definiran jedan tako važan proces navedeno je kako je „cilj popisa utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima kao i o obilježjima kućanstava i stanova. Rezultati popisa, osim za analizu stanja, koriste se i za analizu promjena u odnosu na prethodne popise te za prognoze budućih kretanja odgovarajuće pojave“. Popisi stanovništva u Hrvatskoj provode se od 1857. godine i ovo će biti ukupno 17 popis, a četvrti od samostalnosti.

Realizacija slabo prati obećanja

Komentirajući Nacrt prijedloga zakona o popisu stanovništva 2021. godine, pogotovo u dijeli samopopisivanja kroz elektronički sustav e-Građani, profesor Ivan Koprić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, smatra da je to „korak naprijed i potreban korak“. Ne vidi pri tome posebne mogućnosti zloupotrebe naspram onih koje su postojale i ranije.

„Nije da se popis provodi po prvi put. On je kod nas dobro poznat i prihvaćen oblik statističke aktivnosti te ne očekujem posebne probleme. To ne znači da ih možda neće biti, ali mnogo ovisi o načinu pripreme, i stanovništva, i popisivača, i tehnike, i samih statističara iz Državnog zavoda. Bude li sve na vrijeme i dobro pripremljeno mogli bismo imati obrađene podatke prije i na kvalitetniji način dostupne, što i jest pravi cilj – moći koristiti podatke za smislene i racionalne javne politike“, kaže Koprić.

Brine ga zapravo sustav e-Građani za koji kaže da je dobar, ali i da se „presporo razvija – i u smislu broja usluga koje pruža, i u smislu broja građana koji ga koriste“.

„Nakon početnog iskoraka daljnji je razvoj zapao u neku vrstu krize zbog političko-organizacijskih promjena i slabog vodstva čitavog procesa digitalizacije. O njemu se puno govori, ali je postignut rezultat pokazatelj da realizacija ide slabije od političkih verbalnih, često neutemeljenih obećanja. Upravni košmar, fragmentiranost, nepostojanje, neusklađenost i nepouzdanost državnih registara onemogućili su da se već ovaj popis provede povlačenjem podataka iz elektroničkih registara. Za to je kriv izostanak kvalitetne reforme javne uprave o kojoj govorimo ne samo godinama, nego i desetljećima“, upozorava Koprić.

Probni popis kao test

Na činjenicu da je sustavu e-Građani trenutno prijavljeno manje od 20 posto ukupne populacije Hrvatske te da će država trebati napraviti jaku medijsku kampanju kako bi znatno povećala broj korisnika do početka popisa stanovništva 2021. godine, ukazuje i Ivan Čipin, profesor na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ipak smatra kako je riječ o vrlo korisnom alatu digitalizacije društva koji može biti od velike koristi i za popisivanje broja stanovnika. Kako će sve to funkcionirati 2021. teško mu je predvidjeti, no ukazuje da će probni popis iduće godine dati određene smjernice.

„Prije toga sustav treba temeljito testirati za potrebe popisivanja, kako bi se otklonile sve moguće poteškoće i problemi. Nakon probnog popisa okvirno ćemo znati koliki obuhvat možemo očekivati preko sustava e-Građani, a koliko terenski uz popisivača i laptop“, kaže Čipin.

Iako podsjeća da Hrvatska među zemljama EU ima jednu od nižih stopa korištenja interneta, posebno kada je riječ o populaciji starijoj od 50 godina, smatra da zlouporaba kod samopopisivanja ne bi trebalo biti jer sustav e-Građani ima visoku razinu zaštite i isključivo korisnik sustava ima pristup. Stoga predlaže da samopopisivanje naprave građani s primjerenom razinom informatičke pismenosti.

„Ono što mene više brine hoće li preko sustava e-Građani jedan član kućanstva moći popisati i druge članove svojeg kućanstva kao što je to dosad bio slučaj u klasičnom popisu. Ako ne, na koji način će se povezivati članovi istog kućanstva? Pitanje je u kojoj mjeri će se koristiti administrativni podaci kod unosa podataka (npr. podatke o imenu, prezimenu, datumu i mjestu rođenja, spolu i prebivalištu moguće povući iz OIB sustava). Možda ne bi bilo loše da svi elektronički uređaji za popisivanje imaju u sebi ugrađen GPS kako bi osigurali da je popisivač stvarno bio na pravoj lokaciji i kako bi spriječili fabriciranje“, predlaže Čipin.

Postojeći popis stanovništva odlazi u zaborav

Dobro zamišljena ideja sustava e-Građani očito još treba korekcija i uhodavanja, pa je razdoblje do popisa stanovništva za godinu i pol dana prava prilika da se nedostaci isprave. Pogotovo ako se, sukladno najavama, u budućnosti broj stanovnika i struktura kućanstava budu ažurirali svake godine jer uskoro dolaze promjene i više neće biti obilaženja kuća i stanova svakih 10 godina.

„Godišnje ažuriranje ključnih popisnih podataka će biti veliki izazov za Državni zavod za statistiku, a uspješnost tog složenog zadatka će ovisiti o koordinaciji posjednika podataka i kvaliteti sadržaja podataka u pojedinim bazama koje će se koristiti kao inputi u okviru statističke proizvodnje“, navode u Državnom zavodu za statistiku.

Upravo stoga će biti potrebno dodatno uskladiti sve registre. Dva nova – administrativni registar stanovništva i administrativni registar zgrada i stanova tek čekaju. I s njima će Hrvatska uhvatiti dodatni korak s razvijenijim državama Europe.

Izvor: Al Jazeera


Preuzimanje dijela (maksimalno jedna trećina) ili kompletnog teksta moguće je u skladu s Članom 14. Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi mediji želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans te objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.