Oglasi

Hrvatski europarlamentarci 'vidljiviji' od zemlje koju predstavljaju

Hrvatski europarlamentarci dobro su pozicionirali Hrvatsku jer znaju nametnuti teme koje su u njezinom i širem interesu.
Tonino Picula, Europski parlament, EUTonino Picula kaže da se pet godina nakon pristupanja Hrvatske, EU uvelike razlikuje, a Hrvatska je dio tih procesaEuropski parlament/Ustupljeno Al Jazeeri

Iako je Bruxelles daleko od Zagreba i hrvatski građani nemaju dojam njegove 'sveprisutnosti', ulaskom u Europsku uniju 1. srpnja 2013. u velikoj se mjeri upravo tamo kroje politike i donose odluke koje izravno utječu na njihov svakodnevni život i budućnost.

Kao mala i najnovija članica, Hrvatska nema posebno jak utjecaj na kreiranje tih politika i donošenje odluka koje na vanjskopolitičkom planu uglavnom slijedi.

No, njezinih 11 zastupnika u Europskom parlamentu (EP) koji djeluju u pet grupacija, od ukupno 751 eurozastupnika, na 'terenu' ipak oblikuju neke konkretne politike, poduzimaju inicijative i obavljaju funkcije koje daju rezultate koji se mogu pripisati i Hrvatskoj.

Angažman i kvaliteta rada važniji od brojnosti

Tako je, primjerice, Tonino Picula, između ostaloga, šef izaslanstva EP-a za odnose s BiH i Kosovom i predstavnik europskih malih otoka, Davor Škrlec je bio izvjestitelj u sjeni za kružno gospodarstvo, sadašnji premijer Andrej Plenković bio je predsjednik Parlamentarnog odbora za pridruživanje EU-a i Ukrajine, a Neven Mimica je povjerenik Europske komisije (EK) za međunarodnu suradnju i razvoj.

Građani više vjeruju europskim institucijama

Priliku da se na pravi način zemlja predstavi široj europskoj zajednici je, kaže Picula, 2020. godina, kada će Hrvatska predsjedati Vijećem EU-a, a Rijeka nositi titulu Europske prijestolnice kulture.

"Danas, kada je EU raspeta između integracijskih i disolucijskih procesa, treba učiniti sve da nas centrifugalne sile mogućih strukturnih prilagodbi EU ovoj krizi, brzo poslije ulaska, ne zatvore u neku pasivniju, 'drugu klasu' zemalja članica".

Komentirajući rad hrvatskih europarlamentaraca, Picula ističe da su neka istraživanja pokazala da hrvatski građani više vjeruju europskim, nego nacionalnim institucijama - to, smatra, govori je nešto dobro napravljeno, no upozorava da su obje razine povjerenja niske.

Za konkretnu ocjenu europarlamentaraca, kaže, potreban je barem jedan puni mandat, što hrvatski zastupnici nemaju. No, smatra da je svaki od njih 11 prepoznat po inicijativama koje su poduzimali i aktivnim radom u odborima i na temama kojima se bave.

"No, ocjenu našeg rada dat će, kao i uvijek, građani na izborima. Ne mislim da su brojčane statistike najbolji način vrednovanja političkog rada, ali održane rasprave, podneseni i usvojeni amandmani, ostvarene inicijative i postavljena pitanja, dokazuju i našu aktivnost i vidljivost".

Biljana Borzan je, pak, privukla posebnu pažnju ukazivanjem i dokazivanjem problema da je kvaliteta hrane i drugih proizvoda na policama trgovina istočnoeuropskih članica EU-a lošija nego na zapadu.

Govoreći o prvih pet godina Hrvatske u EU-u, Borzan kaže da će se pravo mjerilo utjecaja ogledati u rezultatima predsjedanja 2020. godine jer je to najizravniji način da članica nametne svoje prioritete, otvori važne teme i 'progura' zakonske prijedloge koje smatra bitnima.

Tek nakon toga, kaže, može se načiniti sveobuhvatan osvrt na hrvatsko članstvo.

"Hrvatska se svakako nametnula kao faktor u formuliranju politika EU prema Zapadnom Balkanu i proširenju. Silom prilika, kao granična zemlja, igramo veliku ulogu u migracijskim procesima i upravljanju istima. Debata o različitoj kvaliteti proizvoda na istoku i zapadu EU je, između ostalog, započela u Hrvatskoj", navodi Borzan.

Smatra kako su hrvatski europarlamentarci ostavili dobar trag. Iako je opće mišljenje da tako mala delegacija nema veliki utjecaj, ističe da to ovisi o angažmanu i kvaliteti rada, čime se utjecaj povećava - posebno ako je zastupnik izvjestitelj za neku temu.

Utjecaj i percepcija zemlje

"Kao što sam ja Izvjestiteljica za prekograničnu dostavu paketa, Europsku agenciju za lijekove ili pak različitu kvalitetu prehrambenih proizvoda na tržištu EU, onda je vaša uloga jako značajna. Vi pregovarate s drugim političkim opcijama da bi našli kompromis koji bi bilo usvojen na plenarnoj sjednici u ime EP-a. Nakon toga vi ste ti koji u ime EP-a pregovarate s Vijećem i Komisijom da bi se došlo do konačnog teksta".

Proces umnogome ovisi o umješnosti i stručnosti pregovarača te predanosti i prioritetima.

I kada se ne obavlja uloga izvjestitelja, može se djelovati amandmanima osigurati podrška za njih, a oni mogu činiti veliku razliku u konačnom tekstu.

U borbi za nametanje pitanja različite kvalitete hrane, krenula je, kaže, od nule - na početku mandata u EK-a su je uvjeravali da to nije problem dok je proizvod siguran za zdravlje. Potom su uvjeravali neupućene zastupnike iz zapadnih zemalja, a sve se isplatilo kada je Jean-Claude Juncker u govoru o stanju Unije rekao da je to prioritet.

"Trenutačno usuglašavam prvu poziciju EP-a po tom pitanju koja bi trebala rezultirati promjenom europskih zakona kako bi se takvu praksu ukinulo. Moja misao vodilja u svemu što radim u Europskom parlamentu je uvijek da se čuje i hrvatski glas, da se uvaži i gledište naših građana, da ne određuju velike zemlje kako ćemo mi živjeti. Želim da EU radi za ljude".

Rad hrvatskih eurozastupnika je, ističe, rad Hrvatske i rad za Hrvatsku - sve što čine ima utjecaj na Hrvatsku i stvara percepciju.

Ne prolazi 'svaštarenje'

U tome se, smatra, većina njezinih kolega dobro snašla, fokusirajući se na jasno određene prioritete i teme jer, navodi, u Bruxellesu ne prolazi 'svaštarenje'.

Koliko će zastupnik pridonijeti utjecaju zemlje, kaže, ovisi o izboru tema i područja te funkcijama koje obnaša.

"Smatram kako je zakonodavni rad zastupnika najvažniji jer svaka direktiva i regulativa na kojoj radimo utječe na živote pola milijarde građana. Mirne duše mogu reći da je ovaj sastav hrvatskih europarlamentaraca u globalu napravio dobar posao i ostavio traga na EP i EU cjelini".

Tonino Picula kaže da se pet godina nakon pristupanja Hrvatske, EU uvelike razlikuje - Velika Britanija je na izlaznim vratima, a institucije i političari pokušavaju, zasad ne osobito uspješno, pronaći odgovore na pitanja koja generiraju krize izvan i unutar EU-a.

Hrvatska je dio tih procesa, a svoje je najbolje lice, kaže, možda pokazala humanošću tijekom izbjegličke krize kada je, smatra, na djelu pokazala sustav vrijednosti koje su sastavni dio europskog projekta.

"Ta slika Hrvatske, kao svojevrsnih ulaznih vrata Unije, na ponešto drugačiji način pokazuje se u odnosu prema našim susjedima koji žele postati članicom EU. Budući da je s Hrvatskom EU dobila još dužu vanjsku granicu sa zahtjevnim susjedstvom na Zapadnom Balkanu, naša zemlja svoju poziciju mora optimizirati kao posrednik i zagovornik Europe koja još neko vrijeme sasvim sigurno neće postati Unija", kaže Picula.

Zapadni Balkan 'gurnut' u fokus

U EP-u, kaže, važno je ne baviti baviti se onime što se u aktualnom trenutku čini atraktivnim za samopromociju jer se dugoročno ne isplati.

On se od početka mandata posvetio vanjskoj politici i jadranskoj Hrvatskoj, a pokrenuo je i osnivanje Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja, kojoj je potpredsjednik.

Zajedničkim zalaganjem, ističe, Zapadni Balkan je ponovno došao u fokus visoke europske politike.

Rad više ovisi o grupaciji kojoj se pripada

Eurozastupnik Davor Škrlec kaže kako je utjecaj zastupnika važan, no najveću težinu i utjecaj ima država članica unutar Europskog vijeća i Vijeća EU-a,unutar kojih ostvaruje svoje nacionalne interese i čiji je glas jednakopravan. On se od početka mandata aktivno bavi problematikom gospodarenja otpadom radeći prvenstveno na zakonodavnom paketu kružne ekonomije.

"Za koji sam bio izvjestitelj u sjeni od samog početka pregovora s EK-om i Vijećem pa sve do usvajanja novih direktiva o otpadu u travnju ove godine i mojeg izvješća o kohezijskoj politici i kružnom gospodarstvu u lipnju. U kampanji protiv korištenja glifosata uspjeli smo osvijestiti hrvatsku javnost o štetnosti tog herbicida i utjecati na to da se dozvola za njegovu upotrebu u EU produži za pet godina umjesto na 15 koliko je predložila Komisija", kaže Škrlec.

Zastupnici u EP-u prvenstveno zastupaju interese građane koji ih biraju. No, njihov rad i stavovi o određenim pitanjima u punoj većoj mjeri, kaže, ovise o političkoj grupaciji kojoj pripadaju. Također ističe da će predsjedanje Vijećem EU-a biti mjesto i vrijeme kada će Hrvatska moći ostvariti značajniji utjecaj unutar EU-a. No, da bi u tome bila uspješna, bitna je kvalitetna priprema koja prije svega ovisi o kvaliteti kadra i strukture - područja na kojima je zemlja do sada dobivala kritike od EK-a.

"Sam dnevni red i odabir tema za predsjedanje Unijom u prvoj polovici 2020. godine ovisit će o trenutnim okolnostima, jer moramo uzeti u obzir činjenicu da će Hrvatska predsjedati nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine, i u trenutku kada će se najvjerojatnije trebati odobriti novi proračun za sljedeće sedmogodišnje razdoblje".

"Sjetimo se ne tako davne 2014. kada je predsjednik EK-a Jean-Claude Juncker rekao da tijekom njegova mandata na čelu EK-a neće biti novog proširenja Europske unije. Situacija je danas bitno drugačija. Zapadni Balkan našao se ponovno na dnevnom redu EK-a, potvrđena je europska perspektiva regije, naglašena važnost provedbi reformi, ali i dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje".

Svaka aktivnost, tako i njihova, a posebno pozitivna, kaže, utječe i na rejting Hrvatske jer 'dobar glas daleko se čuje'.

Nametanje tema od vlastitog interesa

"Kada na nečemu predano radite kao zastupnik, rezultati vrlo brzo postaju vidljivi. Naravno, morate se uvijek potruditi doprijeti do što većeg broja građana. Najbrži je način putem medija, ali to najprije treba činiti putem vlastitih aktivnosti - organiziranjem konferencija o važnim temama, javnih tribina, slanjem pitanja Europskoj komisiji o važnim pitanjima za vaše građane, glasanjem za važne Direktive i informiranjem šire javnosti o tome što je Europski parlament izglasao", zaključuje Picula.

Vanjskopolitički analitičar Tomislav Jakić kaže kako mjera utjecaja zemlje u EU-i i EP-u nije u prvom redu veličina i broj zastupnika, nego ima li zemlja jasno zacrtanu i profiliranu vanjsku politiku te da li zastupnici te zemlje u EP-u znaju nametnuti teme koje u određenom trenutku i nisu prevladavajuće u toj sredini, ali su interesatne za zemlju koju zastupaju.

"U toj mjeri mislim da se Hrvatska relativno dobro pozicionirala. Kad kažem relativno, meni još uvijek nedostaje puna mjera jedne samostalne, neovisne hrvatske vanjske politike, pri čemu naravno uzimam u obzir da ta neovisnost jest ograničena i članstvom u samoj EU i članstvom u NATO paktu. Međutim, i ti okviri, čini mi se, pružaju više mogućnosti i više manevarskog prostora za samostalnija istupanja", kaže Jakić.

Prvih pet godina u EU-u ocjenjuje zadovoljavajućim, ali je moglo i bolje. Dobar i konkretan 'terenski rad' eurozastupnika, kaže, pridonosi prisutnosti Hrvatske, pri čemu ističe angažman Biljane Borzan.

Prisutnost kao pokazatelj aktivnosti

"Koja se uspjela izboriti za neke stvari koje su bitne i za Hrvatsku, ali i za niz drugih manjih europskih zemalja. Mislim da je tu u prvom redu kvaliteta njezinog rada, da je prepoznala ono što je naš interes, a što može može povezati i s interesima drugih zemalja".

Ta prisutnost koju donosi angažman eurozastupnika, navodi, vrlo je bitna jer su EU i EP institucije u kojima Hrvatska može pokazati da nije samo prisutna u Europi, nego i aktivna.

"Nitko nikada u međunarodnim odnosima ne cijeni onoga koji samo sluša, cijeni se one koji imaju svoje jasne stavove, one koji ih znaju argumentirati i zastupati, čak i ako su u koliziji s ponekom većom članicom", zaključuje Jakić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.