Hrvatski državni tajnik optužen za diskriminaciju

U Hrvatskoj su krenuli zahtjevi za smjenu državnog tajnika u MInistarstvu znanosti i obrazovanja Matka Glunčića zbog njegovih izjava i komentara o rezultatima PISA istraživanja, koji su se još jednom pokazali poraznima za hrvatske učenike.

“Ne uzimamo samo najbolje. U nekim europskim zemljama kažu lošijim učenicima da na dan testiranja ne dođu na nastavu. Kod nas su u statistiku ušla i djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine”, izjavio je, između ostaloga, Glunčić.

Saborska zastupnica iz Socijaldemokratske partije Sabina Glasovac pozvala je u ponedjeljak premijera i resornog ministra da smijene Glunčića.

“Ta njegova izjava ne samo da je netočna, već je sramotna, nemoralna i diskriminatorna”, poručila je Glasovac nakon zatražene stanke u Saboru, prenosi Hina.

Glunčić: Nespretno sam se izrazio, ispričavam se

Glunčić je, kazala je Glasovac, aludirao kako su krivci za ispodprosječne rezultate djeca pripadnici nacionalnih manjina i djeca s posebnim potrebama. A Hrvatska se, dodaje, opredjelila za sustav u kojem svako dijete ima jednake šanse.

“Dvadeset četiri sata prošlo je od njegove izjave, a nitko – ni ministar obrazovanja, niti premijer – nije reagirao. Znači li to da on nije iznio samo svoj osobni stav?”, upitala je.

Od resornog ministra i premijera, kaže, očekuje da smjene Glunčića, a ako se to ne dogodi to će, kaže, značiti da je on iznio stav Vlade.

Kako Glunčić mora otići složio se i Ivan Vrdoljak iz Hrvatske narodne stranke, nazvavši njegove izjave sramotnima.

“Preporučio bih i premijeru, i predsjednici države, i predsjedniku Sabora da se ne bave čokoladama, nego suštinom slobodne zemlje te da pod hitno traže njegovu ostavku… Netko tko kaže nešto tako nema što raditi ne samo u Ministarstvu obrazovanja, nego u obrazovnom sustavu. I manjine i djeca s posebnim potrebama bogatstvo su Hrvatske”, poručio je Vrdoljak.

Glunčić se, pak, u ponedjeljak ispričao zbog izjave, naglasivši u isprici da mu nije bila namjera nikoga diskriminirati, niti isticati u negativnom kontekstu.

“Komentirajući rezultate PISA istraživanja za 2015. godinu, u jednome dijelu svoga komentara nespretno sam se izrazio i moje su riječi izazvale negativne konotacije, a što mi nikako ni u kojem slučaju nije bila namjera. No, to ne umanjuje nepromišljenost izjave, pa se ovom prilikom još jednom ispričavam cjelokupnoj javnosti ako sam svojom izjavom nekoga uvrijedio”, navodi Glunčić u isprici.

“Nije mi bila namjera nikoga diskriminirati, niti isticati u negativnom kontekstu. Svjestan sam važnosti svih društvenih skupina i kao državni tajnik zalagat ću se za široku nacionalnu uključivost i zaštitu prava svakog pojedinca u području obrazovanja i znanosti”, naglašava.

Glunčić ističe da je pogreška bila nenamjerna te da je svjestan mogućega pogrešnog tumačenja dijela izjave nastojao još tijekom emisije objasniti svoja stajališta.

Pupovac: Popuštanje pred predrasudama

Glunčićevu izjavu u nedjelju je komentirao saborski zastupnik i predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac, koji je istaknuo kako je ta izjava izrečena “na osnovi provincijalnosti i nacionalne parohijalnosti”.

Dodao je da je “obogaćena šovinističkim i gotovo rasističkim dodatkom, zaboravljajući da inteligencija i znanje nisu raspodijeljeni po kriterijima koje on spominje, jer kad bi bili, onda jedan od najznačajnijih znanstvenika današnjice Stephen Hawking ne bi bio to što jeste, kao što isto tako ni Nikola Tesla ne bi bio to što je bio”.

“Tako da, osim što je propustio pred olakom navadom u našem društvu da se manjine i osobe s ograničenim sposobnostima okrivljuju za stvarno stanje ili za sliku našeg društva, trebao bi se naprosto informirati o metodama i praksi istraživanja koje ova institucija poduzima svugdje, pa i kod nas. Umjesto da se služi znanjem, on je popustio pred predrasudama, što je nedopustivo za predstavnika Ministarstva znanosti i obrazovanja”, rekao je Pupovac.

Najveće svjetsko obrazovno istraživanje znanja i vještina učenika u dobi od 15 godina, PISA 2015, koje ispituje u kolikoj su mjeri učenici znanja naučena u školi sposobni primijeniti u svakodnevnom životu i snaći se u novim i nepoznatim situacijama, pokazalo je da hrvatski petnaestogodišnjaci i dalje ostvaruju ispodprosječne rezultate među onima iz zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.

Izvor: Al Jazeera i agencije