Hrvatski BDP pao rekordnih 15,1 posto

Hrvatska privreda pala je u drugom tromjesečju 15,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je njen najveći pad od kada se vode ti podaci, a posljedica je korona krize.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu, prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 15,1 posto na godišnjem nivou, što je njegov prvi pad od polovine 2014. godine, prenose hrvatski mediji.

To je najveći pad od 1995. godine, od kada DZS vodi te podatke.

Portal Index navodi da je do sada najveći pad od 8,8 posto zabilježen u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne finansijske krize.

Pad u drugom tromjesečju veći je od očekivanja analitičara.

Oštar pad potrošnje, investicija, izvoza…

Šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali pad BDP-a za 13,9 posto na godišnjem nivou, a njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 12 do 17 posto.

Oštar pad ekonomije u drugom tromjesečju posljedica je pandemije korona virusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, što je paraliziralo ekonomsku aktivnost od druge polovice marta do kraja aprila.

Zbog pandemije je u drugom tromjesečju oštro pala lična potrošnja.

Prema u petak objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava potonula je u proteklom kvartalu za 14 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

Bruto investicije u fiksni kapital pale su za 14,7 posto na godišnjem nivou.

Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu za 40,6 posto na godišnjem nivou.

Pritom je izvoz roba pao 10,9 posto, dok je izvoz usluga potonuo 67,4 posto.

Slabiji podaci u odnosu na prosjek EU-a

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 28,1 posto na godišnjem nivou – uvoz roba pritom je smanjen 25,3 posto, a usluga 42,5 posto.

U drugom tromjesečju porasla je samo državna potrošnja, za 0,7 posto na godišnjem nivou.

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u drugom tromjesečju pao za 14,9 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjem nivou potonuo 15,1 posto.

To su slabiji podaci u odnosu na prosjek Evropske unije.

Prema podacima Eurostata, u drugom tromjesečju ekonomija EU-a pala je 11,7 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na drugi kvartal prošle godine pad iznosio 14,1 posto.

DZS je u izvještaju poručio da su se okolnosti povezane s pandemijom bolesti COVID-19 odrazile na dostupnost te pouzdanost podataka i informacija koje se uobičajeno koriste za procjenu tromjesečnog BDP-a.

“Poteškoće u mjerenju gospodarskog razvoja, osobito u uslužnim djelatnostima, mogu dovesti do potencijalno većih revizija tromjesečnog BDP-a”, poručio je DZS.

Ugašeno oko 50.000 radnih mjesta

Rezultat toga je i rast nezaposlenosti kakav Hrvatska ne pamti posljednjih godina.

U prva tri mjeseca korona krize, koja se najvećim dijelom odnose upravo na drugo tromjesečje, u Hrvatskoj je, kako su pokazali podaci, ugašeno oko 50.000 radnih mjesta.

“Otključavanje” privrede i početak kakve-takve turističke sezone ublažilo je utjecaj koronakrize na tržište rada, no poduzetnici već najavljuju da će mnogi od njih na jesen biti prisiljeni otpuštati radnike, pa čak i staviti ključ u bravu.

Najave otkaza zbog korona krize posljednjih dana stižu čak i iz velikih kompanija, kakva je Ina.

Financsjsku poziciju građana donekle su olakšale mjere države i banaka, poput zaustavljanja ovrha ili moratorija na kredite.

Izvor: Agencije