Hrvatski ban Jelačić iz Petrovaradina

Ban Josip Jelačić, jedna od najvažnijih historijskih ličnosti Hrvatske, rođen je, zapravo, na teritoriji današnje Srbije, tačnije u Petrovaradinu, starom gradskom jezgru Novog Sada.

U to doba dio Austrijskog carstva, Jelačićeva rodna kuća bila je predmet razgovora hrvatsko-srpske međudržavne mješovite komisije za povrat kulturnih dobara, ali nisu uspjeli doći do zadovoljavajućeg rješenja.

Početak obnove rodne kuće bana Jelačića gradska uprava Novog Sada u subotu će i svečano obilježiti.

Novinar Al Jazeere Nebojša Grabež kaže da mnogi „sa kojima smo razgovarali, pa čak, i ovde u Novom Sadu, nisu znali za podatak da je ban Josip Jelačić rođen u Petrovaradinu“.

Prije 210 godina, u jednoj od najljepših baroknih građevina u Podgrađu Petrovaradinske tvrđave, rođen je hrvatski ban Josip Jelačić. Kršten je pedesetak metara dalje, u župnoj crkvi Svetog Juraja.

U kući roditelja, oca Franje, podmaršala austrijske vojske i majke Ane, ostao je do svoje osme godine, kada je otišao na školovanje u bečki Terezijanum.

„Pretpostavljamo da se u šemi stanovanja ovakvih objekata 18 veka reprezentativni stan nalazio na prvom spratu. Tako da lako možemo pretpostaviti da su tu bile i prostorije, odnosno rezidencijalni stan obitelji Jelačić“, za Al Jazeeru je kazala Slobodanka Babić iz Zavoda za zaštitu spomenika Novog Sada.

Zgrada je trenutno u veoma lošem stanju, iako je pod zaštitom ovog zavoda, u kojem kažu da nemaju obavezu sanirati štetu, već da bi o tome trebali brinuti vlasnici i korisnici prostora.

Vitalni značaj

Oni kažu da nemaju dovoljno sredstava.

„U odnosu na starost same zgrade, ako ne budemo nešto uradili, i mi vlasnici koji smo u samoj zgradi, a i svi drugi zainteresovani, ili ukoliko ne budemo promenili namenu same zgrade pa da se ona rekonstruiše kako bi valjalo, plašim se da uskoro nećemo imati šta da rekonstruišemo i popravljamo“, kaže Zvonko Dajač, vlasnik jednog stana u zgradi.

Edvard Galijot je iz Poreča u rodnoj kući bana Jelačića otvorio je istarsku konobu. Kaže da preko predstavnika hrvatske ambasade i konzulata u Srbiji i domaćih zvaničnika pokušava pronaći najbolje rješenje za budućnost zgrade.

„Nadam se da će oni imati osjećaje da je ne samo ova zgrada od vitalnog značaja za hrvatski narod, nego i za narod Srbije, na kraju krajeva. Jer suživot naroda je jako bitan ako imaju duhovni mir i kulturu koja je osnov izgradnje jednog naroda“, smatra on.

Izvor: Agencije