Oglasi

Hrvatske željeznice će vraćati novac ako vozovi kasne

EU svojim članicama nalaže da za svako kašnjenje voza koje prelazi sat vremena putnik ima pravo na nadoknadu plaćene karte.
Prosječno kašnjenje na hrvatskim prugama iznosi četiri minute na 100 kilometaraEPA

Otkad su na balkanske prostore postavljene prve željezničke tračnice i krenuli prvi vlakovi, događala su se kašnjenja, putnici su se morali snalaziti, gubili su vrijeme i živce, uglavnom prolazili bez isprike onih koji ih prevoze. Za neugodnosti koje prolaze u Hrvatskoj će konačno dobiti satisfakciju, barem materijalnu, najavimo uvođenja naknade za kašnjenja vlakova. Doduše, ne prije kraja iduće godine.

Na hrvatskim prugama trebala bi početi primjena pravila iz Direktive Odbora za transport i turizam Europskog parlamenta prema kojima će putnici kojima vlakovi kasne od 60 do 90 minuta moći ostvariti povrat 50 posto iznosa karte, od 90 do 120 minuta 75 posto iznosa karte, a dulje od dva sata puni iznos karte. Takav prijedlog treba još proći proceduru u Europskom parlamentu, no iz Hrvatskih željeznica najavljuju da će postupati sukladno novoj direktivi kad bude prihvaćena.

Europska unija, doduše, već ima pravila kojima se putnicima prilikom kašnjenja vlaka od sat do dva isplaćuje četvrtina vozne karte, a za kašnjenja dulja od dva sata polovica iznosa. No, Hrvatska je prolongirala primjenu takve uredbe do 3. prosinca 2019. godine, drugačije rečeno – izuzela se od pravila – i putnici do tada neće moći ostvarivati pravo na povrat novca u slučaju kašnjenja vlakova. Ako se odluka promijeni, a pravila postrože, putnicima će i u Hrvatskoj, kao i ostatku EU, biti nadoknađivani veći iznosi. I za to će, prema HŽ Putničkom prijevozu, sredstva biti osigurana iz vlastitih izvora.

HŽ: Na kašnjenje utiču radovi

Prosječno kašnjenje vlakova Hrvatskih željeznica, po podacima koje su dostavili Al Jazeeri, na cijeloj željezničkoj infrastrukturnoj mreži u putničkom prometu tijekom 2017. godine na 100 kilometara iznosilo tri minute, a ove godine, zaključno s posljednjim danom rujna, četiri minute.

I sad putnici imaju određena prava

HŽ Putnički prijevoz u svojem „Vodiču za korisnike“ upućuje putnike na prava koja ima u slučaju kašnjenja vlaka ako izgubi vezu na priključak ili zbog izostanka vlaka ili smetnje u prometu bude spriječen nastaviti putovanje. Putnik može zahtijevati da ga prijevoznik prvim sljedećim vlakom preveze do odredišnog kolodvora ili ako prvi sljedeći vlak nije pogodan, da ga bez naplate dodatne naknade za prijevoz preveze na neki drugi način; zahtijevati da ga prijevoznik prvim pogodnim vlakom s prtljagom besplatno vrati u polazni kolodvor, te da mu vrati plaćenu naknadu za prijevoz bez umanjenja; odustati od daljnjeg putovanja i za neprijeđeni dio puta zahtijevati od prijevoznika vraćanje naknade za prijevoz bez umanjenja; zahtijevati produljenje roka valjanosti prijevozne isprave za vrijeme dok traju smetnje; zahtijevati plaćanje troškova noćenja u hotelu B kategorije, odnosno drugom odgovarajućem objektu, ako postoji mogućnost nastavka putovanja sljedeći dan.

Prošle godine, 980 vlakova od ukupno 228.574 vlaka za prijevoz putnika koja su prometovala, imala su zakašnjenja u krajnjem kolodvoru veća od 60 minuta. Ove godine, zaključno s 31. kolovoza, od 155.013 vlakova više od sat vremena kasnilo je njih 939. HŽ Infrastruktura, kako su odgovorili, ne vodi zasebne evidencije o kašnjenjima vlakova većima od 90 odnosno 120 minuta.

„Na kašnjenja u ovoj godini znatno je utjecao velik broj kapitalnih radova po čitavoj željezničkoj mreži te kvarovi vučnih vozila“, konstatira HŽ Infrastruktura.

Čovrk: Otužno i sramotno stanje bh. pruga

Svakome tko sjedne u vlak vrlo brzo će postati jasno da i lagane vožnje zbog stanja infrastrukture u Hrvatskoj, kvarovi lokomotiva i vagona s vremena na vrijeme, koja su u prosjeku stara 40 godina, kao i izvanredni događaji, zapravo nisu veliki problem u odnosu na stanje u susjednim državama.

Na području Bosne i Hercegovine pitanje naknade za kašnjenje vlakova nije na dnevnom redu, konstatira Enes Čovrk, ekspert za željeznički promet i izvršni direktor IPSA instituta u Sarajevu. Ukazuje i kako se sektor željeznica suočava s daleko ozbiljnijim problemima. Kad je putnički promet u pitanju, dodaje, „najveći izazov je osigurati kvalitet prijevozne usluge, prvenstveno u vremenu putovanja i pratećim uslugama na vozu“. I to se posebno odnosi, kaže, „na segment međunarodnog željezničkog saobraćaja, koji je zamro u regionu“ posljednjih godina.

„Značajna poboljšanja u vremenu putovanja ne mogu se postići bez odgovarajućih ulaganja u glavnu opravku (remont) postojećih pruga BiH, uz podesnu modernizaciju signalno-sigurnosnih i telekomunikacionih postrojenja. Uglavnom zbog nedefinisanog jasnog fiskalnog instrumenta za finansiranje željezničke infrastrukture u BiH, ovim ulaganjima se pristupa ad hoc, a rezultat je da nakon više od 20 godina imamo završenu glavnu opravku na jednoj dionici pruge u Koridoru Vc, ukupno dugu 150 kilometara i to bez pratećih sistemskih ulaganja u signalno-sigurnosna i telekomunikaciona postrojenja duž te dionice, te glavnu opravku dionice Doboj – Banja Luka, duge 100 kilometara. Ukratko, otužno i sramotno“, smatra Čovrk.

Ništa bez podrške vlasti

Kad je međunarodni putnički promet u pitanju, ukazuje kako postojeće Talgo garniture mogu pružiti sve što je neophodno, ali je za njihovo prometovanje prema Zagrebu i Beogradu i dalje „neophodan sistemski institucionalni napor uz saradnju sa odgovarajućim autoritetima EU u prevazilaženju vještački stvorenih barijera činjenicom da je Hrvatska već u EU, a BiH trenutno nije“. Do sada tog napora nije bilo, primjećuje, „čak su se stvari odvijale u suprotnom smjeru“.

Osvježenje ili noćenje za putnike

Iako nije članica Unije, pa nema ni obavezu provedbe njezinih direktiva – dakle, ni one o pravima putnika u željezničkom prometu – Srbija ipak primjenjuje europske preporuke i Povelju o međunarodnom putničkom prometu. Tim dokumentom je predviđeno osvježenje u obliku najmanje jednog bezalkoholnog pića, ako zakašnjenje ili prekid putovanja traju duže od tri sata, odnosno prenoćište, ako nije moguće da se putovanje nastavi istog dana i kada se alternativna prijevozna sredstva ne mogu osigurati po razumnoj cijeni.

„U slučaju da je 'Srbija Voz' uticao na zakašnjenje međunarodnog putničkog voza, putnicima će se za zakašnjenje duže od jednog časa nadoknaditi 20 odsto od plaćene vozne cene za pruge, a za zakašnjenje duže od dva časa nadoknaditi 30 odsto od plaćene vozne cene za pruge 'Srbija Voza'“, objašnjava Dejan Milovanović.

„Pravo na naknadu imaju putnici koji uz reklamaciju prilažu voznu kartu izdatu po međunarodnoj putničkoj tarifi. Nadoknada se ne vrši putnicima koji poseduju karte kupljene kao PASS ili one kupljene po sniženim cenama, kao i onim putnicima koji su pre otpočinjanja putovanja bili obavešteni o kašnjenju voza kojim su nameravali da putuju“, dodaje.

I kad se postavi pitanje što je potrebno da se u vremenima kad se najveći dio putnika na bh. prostorima koristi prijevozom osobnim automobilima, a manje autobusima, ljudi vrate vlakovima, kao glavne adute prijevoza željeznicom navodi cijena i učestalost usluge, komfor i vrijeme putovanja.

„Za sve navedene faktore, može se naći tržišna 'niša', odnosno segment tržišta. Uz to, i finansijska podrška mora biti data od strane vlasti u BiH u opciji isključive komercijalizacije putničkog prijevoza (bez prelijevanja prihoda od drugih usluga da bi se nadoknadio dio rashoda u putničkom saobraćaju) u zavisnosti od ciljanog nivoa usluge i tržišnog segmenta. U tom jako osjetljivom kontekstu, nedostaje odgovarajuće sveobuhvatno istraživanje putničkog saobraćaja u našoj zemlji, koje bi pomoglo u 'balansiranju' strategija razvoja putničkog saobraćaja uopće, uključujući željeznicu“, kaže Čovrk.

Poštovati red vožnje

Kad je Srbija u pitanju, upućeni navode kako država jeste uložila u osuvremenjivanje voznog parka, nabavku novih elektromotornih i dizelmotornih garnitura, pa je taj dio prometa prilagođen potrebama putnika. No, problem ostaje infrastruktura jer pruge godinama, pa možda i više od dva desetljeća nisu popravljane. Sad se krenulo u obnovu i moderniziranje infrastrukture, među ostalim i uz pomoć stranih kredita, pa se svi nadaju da će se, kad pruge budu dovedene u red i vrate se prihvatljive brzine, u željeznički promet vratiti i putnici.

„Putnike će vratiti i adekvatan red vožnje, prilagođen putnicima, ali tačno izvršenje reda vožnje i svođenje zakašnjenja na što manju meru, a zatim i dobre veze u prelaznim stanicama. Za Srbiju u unutrašnjem saobraćaju nije potrebno da brzina bude veća od 120 kilometara na sat. Ugledajmo se na Švajcarsku gde je tačnost i izvršenje reda vožnje savršeno, a vozovi nisu brži od 120 na sat“, predlaže Dejan Milovanović, predsjednik Sindikat železničara Srbija Voz.

Uvjeren je i da će se stanje na prugama Srbije do ulaska te države značajno popraviti, pa „uz dobre i brze pruge, ali i dobre vozove koji već sada postoje neće biti velikih problema, niti kašnjenja u mjeri u kojoj sada postoje“.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.