Oglasi

Hrvatska, zemlja blokiranih

Hrvatska je, srazmjerno svojoj populaciji, evropski rekorder po broju građana koji su u blokadi zbog dugova.
Vlada najavila i tri mjere s ciljem smanjenja broja blokiranih građanaAl Jazeera

Problem blokiranih građana jedna je od rak-rana hrvatskog društva. Prema nekim podacima Hrvatska je, srazmjerno svojoj populaciji, europski rekorder po broju građana koji su u blokadi zbog dugova. Njih je, prema zadnjim službenim podacima, krajem siječnja bilo nešto manje od 325 tisuća. Uz njih je blokirano i 24 tisuće poslovnih subjekata.

Kućanstva s nedovoljnim primanjima, umirovljenici, mali i srednji poduzetnici, socijalno ugroženi, samohrani roditelji, kreditno prezaduženi, nezaposleni... poduža je i šarolika lista onih koje je pogodila skoro desetogodišnja kriza, a s njom i gubitak tržišta i radnih mjesta, gašenje obrta i malih trgovina, propadanje sela, rast nezaposlenosti, dužničko ropstvo i još dosta toga što nabrajaju u udruzi 'Blokirani – Deblokirajmo Hrvatsku' osnovanoj 2013. godine. Čelnici te udruge kažu da je u blokadi je svaki četvrti zaposleni, odnosno svaki deveti radno aktivni stanovnik, a većini njih računi su u blokadi duže od 365 dana. U Europi, ističu,  nema države koja je blokirala toliko građana kao što je učinila Hrvatska.

Ovršni zakon

Da bi se shvatila spirala dugovanja koja građane Hrvatske vodi u blokadu valja usporediti podatak s kraja 2013. godine kada je 307.466 kućanstava ukupno dugovalo 24,25 milijardi kuna, te onaj s kraja prošle godine kada je 319.752 kućanstva dugovalo 42,76 milijardi kuna. Taj drastični rast pripisuje se postojećem Ovršnom zakonu koji ide na ruku odvjetnicima i javnim bilježnicima te nije pridonio smanjenju ukupnog duga blokiranih građana, već ga je skoro udvostručio. Nisu ljudi odjednom, u te četiri godine, odlučili prestati plaćati račune nego su ostali bez financija – tumače u udruzi 'Blokirani'. Legalizirano kamatarenje putem postojećeg Ovršnog zakona i aktivnosti Financijske agencije prema čijem se nalogu blokiraju privatni računi građana, doveli su do toga.

U svim tim brojkama, astronomskima za neveliku Hrvatsku, krije se još jedan znakovit detalj: više od dvije trećine blokiranih građana zapravo duguje, u cjelini gledano, svote manje od 50.000 kuna, a trećina njih čak manje i od 10.000 kuna. Konkretno, oko 110 tisuća građana, odnosno trećina blokiranih, zajedno duguju 407 milijuna kuna što u ukupnom dugu blokiranih čini manje od jedan posto. Uglavnom je riječ o dugovima za komunalne ili telekom usluge, a sam taj podatak govori u kakvim su egzistencijalnim nevoljama mnogi građani koji, eto, ne uspijevaju podmiriti niti osnovne tekuće obaveze, a kamoli kredite. S druge strane, tek nešto više od 4.700 blokiranih građana duguje vrtoglavih 22 milijarde kuna. Radi se, većinom, o obrtnicima i poduzetnicima kojima su, ponajviše zbog krize, poslovi propali, a dugovi i krediti im se nagomilali.

Predsjednica udruge 'Blokirani' Miriam Kervatin kaže kako u kontinentalnoj Hrvatskoj oko 28 posto, a u jadranskoj Hrvatskoj čak 30 posto ljudi živi na granici siromaštva. „U Hrvatskoj je 60 000 djece gladno. Grijanje si ne može priuštiti svaki deseti Hrvat. Samo u Zagrebu 11 200 obitelji dužno je za režije. 85 000 umirovljenika u  Hrvatskoj prima manje od 500 kn mirovine! Umirovljenica sa stopostotnim invaliditetom, distrofičar, u Zagrebu od 2008. živi bez grijanja i tople vode, a dug joj je sve veći, i da sljedećih pet godina ne jede i ne pije te sva svoja stalna primanja daje na otplatu duga, njen dug bi bio još veći“, opisuje Kervatin ovu rak-ranu hrvatskog društva.

Olakšanje građanima

Nešto se ipak pokreće. Vlada priprema novi Ovršni zakon hvaleći se kako će biti najbolji takav, a najavljene su i tri mjere s ciljem smanjenja broja blokiranih građana. Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, Josip Salapić, ovih je dana najavio olakšanje za 200 tisuća blokiranih i ovršenih građana kojima će država otpisati nekoliko milijardi kuna duga. Uz otpis dijela dugova, Vlada planira zakonskim mjerama poticati vjerovnike da otpuste dio potraživanja koja ne uspijevaju naplatiti od blokiranih građana, a najavljuje se i pojednostavljenje postupka osobnog stečaja.

Što se tiče Ovršnog zakona, kojeg mnogi smatraju svojevrsnim „izvorom zla“, Vlada nema namjeru ukinuti ga niti zamrznuti ovrhe jer, poručuje, treba brinuti i o pravnoj sigurnosti vjerovnika. Predsjednica udruge 'Blokirani' Miriam Kervatin, koja je nedavno dala ostavku u radnoj skupini za izradu novog Ovršnog zakona, smatra da se njime neće riješiti problemi.

„Treba osigurati uvjete da ljudi dobiju priliku da zarade svojih 8000 kn na mjesec pa će svi računi biti plaćeni na vrijeme. Vlada RH bi uredbom, u jednom danu, mogla riješiti problem svih dugotrajno insolventnih blokiranih kućanstava kad bi samo otvorili prozore svojih limuzina i pogledali kako ljudi žive i onda se posramili svoga luksuza“, kazala je Kervatin za Al Jazeeru.

Prije nego što je napustila spomenutu radnu skupinu, ona je od ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića zatražila da se iz budućeg Ovršnog zakona izbace javni bilježnici i agencije za utjerivanje dugova, odnosno „sve što se ne može smatrati sudovima a zakonom im se daju sudske nadležnosti“. Zbog postojećeg Ovršnog zakona građani su, kaže, u šest godina ostali bez 9.500 stanova i kuća, ali ne zato što su bili špekulanti već stoga što su ostali bez posla ili su im smanjene plaće.

Milion ljudi pod dnevnim stresom

Iz Vlade daju do znanja da javne bilježnike ne namjeravaju isključiti iz sustava, već troškove ovrha učiniti pravednijima. Prema postojećem sustavu više od 50 posto duga čine kamate te troškovi ovrhe koji idu odvjetničkim i javnobilježničkim uredima.

„Želimo da za manje dugove bude i manji trošak, da i dužnik i vjerovnik znaju što ih čeka, a ispitat ćemo i svrsishodnost javnih bilježnika u procesu“, poručili su iz Ministarstva pravosuđa podsjećajući kako su već ranije zaštitili prvu nekretninu od ovrhe za dug do 20.000 kuna.

Šefica udruge 'Blokirani' kaže nam kako u takvom sustavu pravosuđe – od Ustavnog suda do lokalnih sudova – igra pristranu ulogu.

„Iz takve sveopće blokade uma proizlazi hrvatska 'parodija' blokade računa i imovine slabijih da bi se osigurao materijalni interes 'posebnih'“, kaže nam Kervatin.

I ne samo to. Ona upozorava da su posljedice višegodišnjih blokada razarajuće i za ljudsku psihu.

„Zbog osjećaja obilježenosti, traume, straha da ćeš završiti na cesti, godina života pod stresom jer nemaš dovoljno za život i za platiti račune, zbog oštećenih emocionalnih i socijalnih odnosa takvi ljudi se počnu ponašati drugačije. Mi pričamo o milijun ljudi pod dnevnim stresom u zemlji koja ima tek 4,2 milijuna stanovnika. To je razorni, dugotrajni stres koji se prenosi iz dana u dan, koji modificira stres-točku u mozgu pa se reagira nasiljem, prema sebi ili okolini“, zaključuje ona.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.