Hrvatska: Umjesto olakšanja – šok

U Hrvatskoj je oko 50.000 dužnika s kreditima u švicarskim francima s nestrpljenjem iščekivalo pisma od svojih banaka sa detaljima njihove konverzije u eure, kako je naložio izmijenjeni Zakon o potrošačkom kreditiranju. Ali, mnogima su pisma donijela još pitanja, a dužnici imaju rok od 30 dana da se izjasne o prijedlogu konverzije, javlja reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić. 

Da će jesen u njen život donijeti financijsko olakšanje misao je s kojom je Elizabeta Penić živjela posljednjih mjeseci. No, izračun konverzije njenog kredita iz franaka u eure, koji joj je poslala banka, ostavio ju je bez riječi.

“Konverzijom imam 4.000 eura duga i još mi rata raste 60 eura. Ali, najveći šok uslijedio je kada su mi u banci rekli da ja svoj dug moram uplatiti jednokratno ili ništa od konverzije”, kaže Elizabeta Penić, dužnica u Sberbanci.

Zakon kaže da se banka s dužnikom mora sporazumno dogovoriti o otplati. Dužnici prijavljuju i druge nepravilnosti. Žale se na anekse u koje su neke banke dodale da se konverzija poništava u slučaju da Ustavni sud Hrvatske ukine zakon po kojem se provodi. Sporne su im kamatne stope koje su primijenjene u izračunu.

Stotine prigovora

“Izračun je dobar, ali ono što nije uredu je kamata koja je primijenjena u izračunu, ali to mi ne možemo znati kao udruga. To mora provjeriti Hrvatska narodna banka. Da li su banke uzimale pravilno kamate u izračunima”, kaže Goran Aleksić iz udruge Franak.

HNB je do sada zaprimio 221 prigovor potrošača. Kažu – na sve su na vrijeme upozorili.

“HNB je isticao da Zakon o potrošačkom kreditiranju neće bitno olakšati položaj dužnika u pogledu iznosa anuiteta, što se ponajviše odnosi na najugroženije dužnike. No, zato će dužnici koji raspolažu financijskom i drugom imovinom imati mogućnosti zatvaranja bitno umanjene glavnice. Taj znatan otpis glavnice bankama istovremeno stvara velike trenutne gubitke”, kažu u NHB-u.

Erste banku, primjerice, konverzija će, prihvate li je svih 10.100 dužnika u francima, koštati oko 145 milona eura. Oko 60 posto njihovih klijenata ima preplaćene iznose, dok je njih 40 posto dužno banci.

“Načelno govoreći, radi se uglavnom o kreditima koji su ranije podignuti 2004. i 2005. godine. I to na dugi rok otplate. Radi se o onim korisnicima kredita koji su na duže vrijeme ipak uživali određene pogodnosti nižeg tečaja i niže kamatne stope”, kaže Dario Gabrić, direktor korporativnih komunikacija Erste banke.

I dok dio dužnika negoduje i tvrdi da zakon bankama omogućava plivanje u mutnom, u hrvatskoj Vladi tvrde kako je ipak više onih zadovoljnih.

Više u videosnimku…

Izvor: Al Jazeera