Oglasi

Hrvatska u Evropskoj uniji – korist ili šteta?

Bivšim i sadašnjim hrvatskim vlastima ne polazi za rukom da spriječe socijalnu nepravdu i sve dublje raslojavanje na šaku bogatih i većinu bijednih.
'Štafetnu palicu' će 1.januara od iskusne Finske preuzeti HrvatskaEPA-EFE

Ako je kraj pregovora i članstvo u Evropskoj uniji za Hrvatsku prije šest i po godina bila "matura", polugodišnje predsjedavanje Vijećem EU-a u prvih šest mjeseci naredne godine zasigurno bi mogao biti "diplomski rad". Takva su bila prva iskustva svake od novih članica EU-a kojima je uhodani sistem rotacije na čelu Vijeća EU-a dodjeljivao ulogu "poštenog i neutralanog posrednika u upravljanju evropskim poslovima".

Prva među zemljama bivšeg socijalističkog bloka takvo iskustvo je imala Slovenija, čije je uspješno predsjedništvo trajalo od 1. januara do 1. jula 2008. godine. U prvih šest mjeseci ove godine predsjedavajuća EU-a je bila Rumunija, a "štafetnu palicu" će 1. januara od iskusne Finske preuzeti Hrvatska.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Da bi se uspješno uhvatila ukoštac s ovim izazovom, hrvatska Vlada i Evropska komisija su zajednički formatirali teorijsku i praktičnu obuku za oko 800 hrvatskih dužnosnika, službenika i drugog osoblja, a uvježbavanje realnih situacija će trajati sve do kraja ove godine.

Izazovan zadatak i korist za obje strane

"Šestomjesečno predsjedanje u Briselu je vrlo izazovan zadatak, koji zahtijeva najviši stupanj pripremljenosti cjelokupne državne uprave. To je i izuzetna prilika za administraciju svake zemlje da iznutra upozna sve finese međuinstitucionalnih odnosa i operativnog funcioniranja EU-a... Uvjeren sam da će nakon prvog polugodišnjeg predsjedanja hrvatska administracija neusporedivo bolje znati kako se donose odluke EU-a i kako se provjerava njihova provedba u praksi. Bit će to vrlo zanimljiv i dinamičan, ali u konačnici i izuzetno koristan proces za obje strane", smatra ambasador Branko Baričević, savjetnik predsjednika EK-a Jeana-Claudea Junckera za pripremu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovini naredne godine.

Iskusni hrvatski diplomata, koji je službovao u Sjedinjenim Američkim Državama, Portugalu i Kipru, sedam godina je bio šef hrvatske Misije pri EU, a na poziciji voditelja Delegacije EK-a u Zagrebu bio je od 1. jula 2013. godine (kada je Hrvatska ušla u EU) do sredine ove godine.

Na pitanje u vezi s ukupnim bilansom hrvatskog članstva u EU na primjeru Hrvatske, mnogo više nego na primjeru bilo koje druge nove članice, iskazale su se sve suštinske vrijednosti "interaktivnog integralizma EU-a, pod kojim se ne podrazumijeva samo pristupanje neke nove članice Uniji i prihvatanje njenih temeljnih vrijednosti. Radi se o tome da je prije šest i pol godina i EU pristupila Hrvatskoj u punom značenju tih riječi, uključujući i prihvatanje svih hrvatskih specifičnosti, njenih povijesno-kulturnih datosti i njenih htijenja. Biti dio najveće Unije svijeta, a ostati pritom i svoj na svome, moguće je jedino u EU", smatra Baričević.

Hrvatska nespremna ušla u EU

No, da li su Hrvatska i EU na najbolji način iskoristile taj "interaktivni integralizam"pitanje je koje se neprestano postavlja na oba pola. U Hrvatskoj su, logično, po tom pitanju najglasniji opozicionari, desničari, rijetki intelektualci i reperi nevladinog sektora, smatrajući da se moglo učiniti mnogo više na svim poljima. Glas savjesti u Evropskoj uniji su evropski parlamentarci, kojima se ne dopada "hrvatska demokracija" u sferi vladavine prava, slobode medija, dokidanja sistemske korupcije, nadzora nad javnim poduzećima.

Ni hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Ruža Tomašić (Klub evropskih konzervativaca i reformista) ne smatra da je njena zemlja na najbolji način iskoristila sve mogućnosti šestogodišnjeg članstva u EU.

"Ključni je razlog u tome što smo u Uniju ušli nepripremljeni. Na to sam upozoravala prije referenduma o pristupanju, a protekle godine su pokazale da sam bila u pravu. Jer ionako kompleksni europski zakonodavni okvir i komplicirane propise i procedure, u moj se zemlji dodatno kompliciraju lošim propisima. Europska nepovratna sredstva, primjerice, u brojnim područjima ostaju neiskorištena ili su iskorištena tamo gdje ne daju dodanu vrijednost, pa puno poduzetnika i mladih kreativnih ljudi gubi kompas u tom košmaru. Još uvijek, dakle, nismo iskoristili sve prednosti koje nudi jedinstveno tržište od pola milijarde nadprosječno bogatih potrošača, niti smo se nametnuli kao zemlja predvodnica u određenim gospodarskim granama za što su nam se nudile izuzetne pogodnosti", izjavila je Tomašić.

Sličnog je stajališta i istarski zastupnik u EP-u Valter Flego (Klub zastupnika za obnovu Evrope).

"Hrvatska je danas dio velikog i zdravog tržišta, koje raste, što se u mnogim aspektima pozitivno odražava i na Hrvatsku. Ali, to može i mora biti bolje. Mi se ne smijemo zadovoljiti time da od ulaska u EU naš bruto društveni produkt raste u prosjeku 1,8 posto godišnje ako u našem okruženju slovenski raste 2,6 posto, a mađarski 3,6 posto na godinu. Mi se ne smijemo zadovoljiti činjenicom da smo od 10,7 milijardi eura nepovratnih sredstava EU-a do sada realizirali nepune tri milijarde eura", upozorava Flego.   

Negdje rast, negdje pad

Dok zastupnica Tomašić smatra da ni porezna politika i investicijska klima u Hrvatskoj nisu stimulativne kao u svim drugim novim članicama Unije, "zbog čega ozbiljni europski ulagači još uvijek Hrvatsku zaobilaze, a domaći mladi stručnjaci odlaze u prosperitetnije zemlje", Flego ovu temu vidi u svjetlijim tonovima.

"Najveći efekti članstva u EU su vidljivi upravo u gospodarstvu, koje je, od otvaranja granica, uklanjanja administrativnih i carinskih prepreka slobodnoj trgovini, ostvarilo ogromne uštede u poslovanju, ali se suočilo i s jačom konkurencijom iz razvijenijih zemalja EU-a. I pored toga, Hrvatska je od ulaska u EU povećala izvoz za više od 50 posto, uvela je reda u javne financije, ostvarila je fiskalnu stabilnost, plaće uposlenika su kako-tako rasle, a nezaposlenost i kamate na zaduženja su u opadanju."

Da je u proteklih šest i po godina bilo napretka - bilo je. Tako govori i statistika, ma koliko ovu disciplinu neki samtrali tačnim zbirom netačnih podataka. Nivo zaposlenosti radno sposobnog stanovništva (15-65 godina) lani je bio 65,2 posto ukupnog stanovništva i za osam procenata je veći nego 2013. godine, kada je Hrvatska postala članica Unije. Problem je, međutim, što je i dalje vrlo visoka stopa nezaposlenosti mladih, koji, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, čine petinu svih nezaposlenih u Hrvatskoj.

'Materijalne' i 'nematerijalne' koristi

U hrvatskim diplomatskim krugovima u Briselu sve pozitivne efekte šestipogodišnjeg hrvatskog članstva u EU kolokvijalno dijele na 'materijalne' i 'nematerijalne'. Najvažniji među 'nematerijalnim' učincima je izbor dvije hrvatske političarke na visoke i prestižne evropske funkcije.

Krajem juna ove godine je tada aktuelna hrvatska ministrica vanjskih poslova i evropskih integracija Mirjane Pejčinović-Burić, ubjedljivom većinom glasova Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope u Strazburu, izabrana za glavnu tajnicu najstarije evropske organizacije za zaštitu ljudskih prava, vladavinu prava i jačanje demokratije. 'Nematerijalna' vrijednost ovog izbora je tim veća što je hrvatska predstavnica postala tek druga žena na najvišoj izvršnoj funkciji Vijeća Evrope u njegovoj 70 godina dugoj historiji.

Druga ženska hrvatska perjanica je Dubravka Šuica, koja je početkom oktobra dobila podršku Evropskog parlamenta za poziciju potpredsjednice EK-a i evropske povjerenice za novouspostavljeni resor demografije i jačanje demokratskih vrijednosti EU-a.

Obje hrvatske predstavnice na visokim međunarodnim pozicijama su bliske proevropskom premijeru Andreju Plenkoviću, koga hrvatska opozicija bezuspješno ponižava kvalifikacijama da je 'autokrata', 'ponizni poslušnik hrvatske desnice' i 'briselski ćata, koji i za sebe pretražuje uhljebljenje u EU'.

Izdvajanje za istraživanja i razvoj bilježe skroman rast sa 0,81 na 0,86 posto bruto društvenog proizvoda i među najnižim je u Evropi. Imajući u vidu da je u proteklih šest godina EU od Hrvatske očekivala skok u ovom sektoru od čak tri procenta BDP-a, moglo bi se zaključiti da je, i uz skromni rast izdvajanja za naučna istraživanja i tehnloški razvoj, Hrvatska ipak ostvarila ukupni pad.

Pad je ostvaren i u udjelu obnovljive energije u ukupnoj potrošnji, ali je nadprosječno porastao broj visoko obrazovanih do 34 godine starosti. Sa 25,6 posto u 2013. godini broj akademski obrazovanih je skočio na 34,1 posto lani.

Umirovljenici i primatelji socijalnih naknada su bili i ostali najveći humanistički problem Hrvatske, jer, za razliku od Češke i Slovenije, bivšim i sadašnjim hrvatskim vlastima ne polazi za rukom da spriječe socijalnu nepravdu i sve dublje raslojavanje na šaku bogatih i većinu bijednih. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kojima raspolaže i Eurostat, svaki peti stanovnik Hrvatske je danas u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Tek 0,5 posto hrvatskog stanovništva (20.600 ljudi) živi u domaćinstvima koja lako spajaju kraj s krajem, dok njih 43,9 posto (1,8 miliona) u tome ne uspijeva, ili to čini s velikim odricanjima. U teškoj oskudici živi 10,3 posto stanovnika i nakon šest i po godina hrvatskog članstva u Uniji.

Ratna prošlost na 'ničijoj zemlji'

Pitanja koja se teže bilježe statistički, kao što su međunacionalni odnosi, novija historija, ratna prošlost, granični sporovi i međususjedski odnosi, kao i druge politički osjetljivije teme, ostala su u proteklih šest i po godina na "ničijoj zemlji", lebdeći između EU-a, koja se unutarnjim pitanjima ove vrste inače ne bavi, i hrvatskih državnih institucija, koje se ovim temama za sada ne usuđuju baviti zbog klijentelizma prema radikalnoj desnici, braniteljima i rastućem jatu "jastrebova" u redovima vladajućeg političkog bloka.

"Povijesne teme i međunacionalni odnosi su isključivo naše unutarnje pitanje, koje moramo riješiti sami, da bismo mogli ići u budućnost. Ni od koga, pa ni od EU-a, ne očekujmo da budu arbitri u našim unutarnjim raspravama. Mi moramo pokazati zrelost i zatvoriti poglavlja iz prošlosti na odgovoran način, tako što ćemo propitati nasljeđe svih totalitarnih režima, osuditi sve zločine, komemorirati sve žrtve i rasvijetliti svaku spornu činjenicu", izjavila je Ruža Tomašić.

I slovenska zastupnica Tanja Fajon (Socijaldemokratska alijansa) od Hrvatske, "kao odgovorne zemlje", očekuje "još više poštovanja ljudskih prava i vladavine zakona, dobru saradnju sa svim susjedima i drugim zemljama na Zapadnom Balkanu te da, kao najmlađa članica Unije, podržava dalje proširenje i da vodi proaktivnu politiku EU-a, koja će biti kredibilna u odnosu na ispunjenje datih obećanja".

Ne bude li toga, smatra Fajon, povjerenje u Uniju i njene tekovine bi u Hrvatskoj moglo i dalje padati u odnosu na rekordno nisku izlaznost birača na posljednjim izborima za EP, kada je na glasanje izašlo tek oko 21,3 posto građana ove zemlje. "Uvjerena sam da će hrvatsko polugodišnje predsjedavanje Unijom doprinijeti da građani Hrvatske u mnogo većoj mjeri spoznaju suštinu i prednosti koje članstvo u EU donosi", poručuje zastupnica Fajon.

Više koristi nego štete

Ruža Tomašić ne misli da bi njena zemlja danas bila u boljem stanju da je ostala van Unije, "zato što bi građani Hrvatske ostali bez određenih benefita koje članstvo nudi, a naši unutarnji problemi ne bi sami po sebi nestali." Jedan od "benefita" je, dakako, i oko 11 milijardi eura nepovratne pomoći koju je EU kroz strukturne i razvojne fondove i programe teritorijalne, ekonomske i siocijalne kohezije namijenila Hrvatskoj u njenom prvom sedmogodišnjem finansijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine.

I zastupnik Flego smatra da EU fondovi imaju odlučujući značaj za pozitivne tokove u svim oblastima života u Hrvatskoj i da "danas nema općine ili grada koji nije potpomognut nepovratnim novcima iz Brisela -  od izgradnje cesta, škola i poslovnih inkubatora do izgradnje industrijskih zona i osnovne komunalne infrastrukture... Mnoge velike infrastrukturne projekte u lokalnoj zajednici, poput kanalizacijske i vodoopskrbne mreže, čija ukupna vrijednost često premašuje iznose i od 100 milijuna kuna, bilo bi nezamislivo i planirati bez razvojnih fondova EU-a", izjavio Flego.

Učinak ulaska Hrvatske u EU s institucionalnog aspekta moguće je mjeriti i po tome koliko su u praksi zaživjele evropska politika regionalnog razvoja i politika decentralizacije u provedbi strategije "za pametan, održiv i uključiv rast". I jedna i druga paradigma se zasnivaju na "bottom-up" logici razvoja države odozdo prema gore - od lokalne zajednice ka vrhu, što za jedinice lokalne samouprave znači i preuzimanje odgovornosti za definiranje i provođenje razvojnih strategija koje u svojim konačnim ciljevima moraju biti koherentne sa strategijama viših nivoa vlasti za sve tematske cjeline koje je Evropska komisija odredila kao prihvatljiva područja ulaganja.

"Prihvatljiva područja" za koja je moguće koristiti milijarde eura nepovratnih sredstava Unije u svrhu povećanja konkurentnosti i ekonomskog i društvenog blagostanja građana su industrija, ujednačavanje regionalnog razvoja, samozapošljavanje, promet, energetika, jačanje poduzetništva, obrazovanje, kultura, turizam...

"Moj osobni osjećaj je da su mnogi u Hrvatskoj smatrali da ćemo ulaskom u EU riješiti sve svoje probleme i da će se pozitivne promjene početi događati same od sebe. Pokazalo se, međutim, i ovoga puta da pozitivne promjene moramo potaknuti sami, jer nitko Hrvatsku, kao niti bilo koju drugu zemlju, neće tjerati da provedi reforme. Europska unija nam je na raspolaganje dala ogromne novce i neograničene mogućnosti razvoja, a na nama je da takve mogućnosti iskoristimo, da sebi olakšamo administrativne procedure u upravljanju nepovratnim novcima EU-a i da se napokon vratimo vlastitim mogućnostima i ogromnom spektru domaćih potencijala", rezimirao je donedavni istarski župan Valter Flego, koji će u narednih pet godina o Hrvatskoj razmišljati iz Strazbura i Brisela.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.