Hrvatska u EU: Kriza ugrožava ljudska prava

U utorak se navršava godina dana kako je Hrvatska postala članica Unije (AFP)

Proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, smatra pučka pravobraniteljica Lora Vidović, pozitivno se odrazio na podizanje standarda zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije, ali je gospodarska kriza, koja traje još od 2008. godine, teško pogodila najranjivije skupine društva i dovela do ograničavanja socijalnih prava građana i smanjivanja kapaciteta javnih servisa i institucija.

U utorak 1. srpnja navršava se godina dana kako je Hrvatska postala članica EU, no pučka pravobraniteljica upozorava kako, unatoč činjenici da je uspostavljen relativno dobar zakonodavni i institucionalni okvir na području ljudskih prava, provedba propisa i javnih politika i dalje uvelike zaostaju.

Najznačajni pomaci na području zaštite ljudskih prava učinjeni su u vrijeme pristupanja EU, a sad je na Hrvatskoj da ih očuva i dalje razvija, kaže Vidović.

Iako se Hrvatska dodatno obvezala nastaviti jačati zaštitu manjina putem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, Vidović upozorava da smo protekle godine bili svjedoci inicijative grupe građana za raspisivanjem referenduma kako bi se sadržajno promijenio taj Ustavni zakon.

Povratak izbjeglica predugo traje

Pravobraniteljica smatra kako je svim ljudima koji promišljaju i razumiju ljudska prava, kao i prava nacionalnih manjina, jasno da bi izmjena Ustavnog zakona u skladu s referendumskim pitanjem značila nedopustivo smanjenje prava pripadnika nacionalnih manjina.

Još jedna od obveza je rješavanje otvorenih pitanja u vezi s povratkom izbjeglica, o čemu je Ured Pučke pravobraniteljice pisao u gotovo svim izvješćima Saboru.

Vidović upozorava da je izmjenama propisa na tom području tijekom 2013. godine, te osnivanjem Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, dodatno usložen i opterećen već ionako vrlo opsežan i nejasan korpus propisa koji reguliraju prava osoba koje se vraćaju ili dolaze na područja posebne državne skrbi.

Osim toga, te izmjene su pridonijele produžavanju trajanja postupaka za stambeno zbrinjavanje. U nekim postupcima, primjerice za status povratnika, došlo je do potpunog zastoja u odlučivanju, a uključivanje ureda državne uprave polučilo je novim poteškoćama, upozorava pravobraniteljica.

Međunarodna izručenja

U prvoj godini članstva u EU Hrvatska je temeljem Europskog uhidbenog naloga ostalim članicama izručila 75 osoba, uključujući i 20 stranih, dok su europske zemlje Hrvatskoj predale 33 osobe.

Najpoznatiji među traženim osobama kojeg je Hrvatska predala nekoj članici EU-a je bivši jugoslavenski i hrvatski obavještajac Josip Perković, čijim je izručenjem Njemačkoj početkom godine, zbog navodnog pomaganja u ubojstvu Stjepana Đurekovića, završena sedmomjesečna pravno-politička afera koja je uzburkala hrvatsku političku scenu i aktualizirala neriješena politička ubojstva bivšeg režima.

Druge članice Unije su Hrvatskoj od 1. srpnja prošle godine predale 33 osobe, uglavnom zbog zlouporaba droga, ubojstva, krađa, prevara, krivotvorenja, silovanja, razbojništva i drugih kaznenih djela.

Poznato je i to da hrvatska policija ima evidentiranih još 135 međunarodnih potraga Interpola, koje su raspisane temeljem stranih Europskih uhidbenih naloga za hrvatskim državljanima.

Ti nalozi nisu još izvršeni većim dijelom jer se radi o osobama koje su u bijegu i ne nalaze se na području Hrvatske, a manjim dijelom jer su sudski postupci priznavanja stranih naloga još u tijeku.

Hrvatska policija ima evidentirano i 228 domaćih naloga, koji još nisu izvršeni uglavnom zato što su, u većini slučajeva, tražene osobe u bijegu i dosad nisu locirane na šengenskom području.

Bez odluke o novim registarskim tablicama

Godinu dana od ulaska Hrvatske u Europsku uniju Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) još nije odlučilo kako će izgledati nove registarske pločice s europskim zvjezdicama, a njihovo izdavanje okvirno planira za početak iduće godine.

U samo mjesec dana, tijekom javne rasprave, stiglo je nekoliko stotina prijedloga, obavljena je njihova analiza, ali još nisu doneseni konačni zaključci, jer se želi temeljito razmotriti mišljenje javnosti i struke, navodi MUP.

S obzirom na pristigle prijedloge te iskustva, MUP razmišlja o uvođenju novih registracijskih područja, tako da oznaka na pločici ne bude vezana uz ime grada, kao dosad, ali ni županije ili nekog drugog područja.

Po modelu koji se primjenjuje u nekoliko država članica EU kao i, primjerice, u BiH, prema samoj oznaci pločice ne bi bilo vidljivo područje, odnosno mjesto gdje je vozilo registrirano, kažu u MUP-u.

Dok se uvođenje novih registracijskih pločica tek očekuje, zbog ulaska u Europsku uniju već su promijenjeni brojni dokumenti, od osobne iskaznice do vozačke i prometne dozvole, a prema novom Zakonu o prebivalištu određeni su precizniji uvjeti prijave prebivališta i vođenja zbirke podataka o prebivalištu.

Od iduće godine – Schengen

Jedna od najzahtjevnijih zadaća koju hrvatski MUP treba odraditi jest priprema za ulazak u šengenski prostor, čije se unutarnje granice može prelaziti bez kontrole bilo kada i bilo gdje.

U MUP-u smatraju da će granična policija do ljeta iduće godine biti spremna za to, a kako bi bila spremna za podnošenje prijave za ulazak u Schengen Hrvatska treba primijeniti šengensku pravnu stečevinu, te uputiti formalnu deklaraciju o spremnosti za šengensku evaluaciju.

Za osiguranje uvjeta za ulazak u Schengen Hrvatska na raspolaganju ima 120 milijuna eura iz Schengenskog instrumenta i 30 milijuna eura iz vlastitog proračuna.

S ulaskom Hrvatske u EU na brojnim graničnim prijelazima sa Slovenijom i Mađarskom uvedena je zajednička granična kontrola, što bi hrvatskim i ostalim građanima EU-a trebalo omogućiti brži i jednostavniji prelazak preko šengenske granice, dok Hrvatska i sama ne postane dio tog prostora.

Zajednička mjesta za obavljanje granične kontrole na jednom mjestu uvedena su na 35 prijelaza na granici sa Slovenijom, a isto se uskoro očekuje na još osam graničnih prijelaza.

Na granici s Mađarskom zajednička kontrola obavlja se na četiri prijelaza, a očekuje se proširenje tog modela na još tri prijelaza.

Izvor: Agencije