Oglasi

Hrvatska - turistička godina koju je 'pojela' korona

Pad turističkog prometa procjenjuje se do 80 posto i mnogi se već pripremaju za iduću sezonu.
Hrvatska, Plaža, MoreTuristički sektor će se sljedeće godine samo djelomično oporaviti zbog poremećaja u međunarodnim putovanjima, tvrdi EKEPA - Arhiva

U samo nekoliko mjeseci korona virus je "pomiješao karte" na svim poljima ekonomije, brojne su procjene i planovi revidirani ili otkazani, a neki sektori paralizirani, poput turizma, koji je doslovno bio "izbrisan". No, kako pandemija trenutačno, čini se, jenjava, Europska komisija uvidjela je da je "vrag odnio šalu", dok se procjenjuje da će u sektoru biti izgubljena polovica, odnosno 6,4 milijuna radnih mjesta, te je objavila preporuke za postupno otvaranje granica, kako bi se barem donekle spasila ova turistička sezona.

I dok sve više država poziva svoje građane da godišnji odmor provedu u svojoj zemlji, Hrvatska, u kojoj turizam čini blizu petine bruto domaćeg proizvoda (BDP) i od ključne je važnosti, zbog malog i sada dodatno financijski oslabljenog domaćeg tržišta, mora računati na strane turiste, koji su prošle, rekordne godine donijeli blizu 10 milijardi eura prihoda.

Do 20 posto posljednjih godina

Radi se tako na postizanju bilateralnih dogovora s nekim zemljama o dolasku turista, osmišljen je moto "Od kuće do destinacije" za takozvane koridore kojima bi stizali turisti, ugostiteljima je "preko noći" dozvoljeno da rade uz bitno ublažene mjere, samoizolacija pri ulasku u Hrvatsku više nije obvezna.

Korigiranje, ne drastično smanjenje cijena

Kada su cijene u pitanju, ono što je važno, ističe Topalović, jest da se ne ide u drastično smanjenje, već ih treba realno korigirati uslijed smanjenja kupovne moći. Podsjeća na proteklih krize i koliko je dugotrajan proces vraćanja cijena na predkrizne razine, ukoliko su bile značajno spuštene.

"Ovo je tip krize koji je horizontalno utjecao na gotovo sve gospodarske djelatnosti i značajni cjenovni 'damping' neće rezultirati proporcionalnim porastom potražnje. S obzirom na stanje na tržištu, očekujem kako će hotelske cijene padati postotno manje od cijena privatnog smještaja. Više je razloga za to, a posebice činjenica da se zadnjih godina dogodila snažna ekspanzija privatnog smještaja koja je već prošle godine dovela do situacije viška ponude nad potražnjom te je u vrhuncu sezone svaki treći krevet u privatnom smještaju bio prazan".

Također, ističe da Cro kartica, kojom željelo privući domaće turiste, nije instrument za ovu ni za iduću godinu, nego se trebao uvesti prije krize, kada su poduzeća imala interesa i mogućnosti nagraditi svoje zaposlenike neoporezivim iznosom od 330 eura za potrošnju u ugostiteljskim i turističkim objektima uključenim u program.

"No, od ovog modela ne treba odustajati jer se radi o dugoročnom instrumentu poticanja domaće potražnje u turizmu na razini cijele Hrvatske".

Dok mnogi vjeruju, a neki ne vjeruju u najcrnje scenarije, turistički stručnjak Franco Palma kaže da su svi u iščekivanju, a pomaci, ako će ih i biti, bit će vrlo mali. O normalnim turističkim godinama, navodi, ne može se govoriti dok se ne postigne sigurnost u putovanjima, a to je kada se nađe lijek ili cjepivo.

"Ove godine će dobro funkcionirati kampovi i privatni smještaj, jer su dosta u prirodi i malo izolirani, epidemiološki to se može prihvatiti, međutim, za hotele sumnjam da će krenuti nešto jače i tu će biti problem koji je već prisutan. Nećemo izaći ove godine iz ove krize, tako da ove godine ne očekujem nikakvih pomaka", kaže Palma.

Procjenjuje 10 do 20 onoga iz posljednjih godina, a govoriti se može eventualno o srpnju, kolovozu i rujnu.

O brojkama ni govoriti, ni razmišljati

"Neke zemlje, koje imaju domaće tržište jače razvijeno, mogu računati na neke rezultate, međutim, budući da je kod nas domaće tržište dosta malo i nije potencijalno financijski jako, to neće odgovarati. Ljudi će ostati više kući, a oni koji će putovati ići će na malo sigurnije, sa što manje rizika."

Očekuje minimalan rezultat, ali ističe kako je najvažnije, pa i psihološki, da se stvar pokrene za iduću godinu, što i očekuje.

"Da se utisak o sigurnoj destinaciji kod nas - nadamo se da će tako i biti - sazna, da to promoviramo, da smo možda 'korona virus slobodna' destinacija, ili, bolje reći, s manjim rizikom. Meni se čini da će ta poruka za sljedeću godinu biti interesantna. Samo u tome vidim nekakav rezultat."

O brojkama, kaže, ne vrijedi ni govoriti, ni razmišljati, sve bi bilo nagađanje, a nastradat će svi - netko više, netko manje. Država, smatra, ne može učiniti puno više od onog što čini sa smanjivanjem pritiska u vezi davanja, tu su i moratoriji kredita - sve to je, navodi, bitno da bi se tvrtkama osigurala likvidnost kako bi preživjele ovu i mogle pripremiti 2021. godinu.

'Ove se pripremamo se za 2021.'

Od novih ideja i planova ne očekuje mnogo, ali naglašava da vrijedi sve pokušati.

"Makar 100 gostiju, 100 gostiju. Ove godine je važno dati poruku. Mislim da je taj način rada dobar, najgore je biti skrštenih ruku i čekati. Sve te aktivnosti moraju biti, rezultat tih aktivnosti ove godine će biti minimalan, ali već i to je za drugu godinu važno."

Po njemu, ova je sezona izgubljena: "Mi se ove godine počinjemo pripremati za 2021.", zaključuje Palma.

Marin Medak, predsjednik Nacionalne udruga ugostitelja, kaže da je dodatno popuštanje ograničavajućih mjera velik korak, no unatoč tome u prvom se tjednu otvaranja lokala, primjerice u Zagrebu na pojedinim lokacijama, radi do tek 10 do 30 posto prometa u odnosu na vrijeme prije udara virusa, a neki su čak na pet posto.

Tradicionalna tržišta, Srbija, BiH...

Aviokompanije, navodi Topalović, najavljuju otvaranje novih linija u ljetnom redu letenja pa je tako Wizzair najavio letove iz Londona za Portugal i Grčku već od lipnja, a osjećaj je da Hrvatska tu kaska ili se informacije ne komuniciraju.

"Važno je čim prije izaći s konkretnim planom i dogovorom jer nije logično niti odgovorno, na primjer, da se konkretne mjere za ugostiteljske objekte izdaju nekoliko radnih dana pred njihovo planirano otvaranje. Također, postavlja se pitanje i kako iskoristiti nacionalnog avioprijevoznika po pitanju osiguravanja dostupnosti hrvatskih destinacija. Ovdje bi nacionalna aviokompanija itekako mogla odigrati važnu ulogu, barem prema ključnim tržištima, ukoliko se u narednim tjednima potvrdi sigurnosni protokol za zračni prijevoz".

Hrvatski turizam će se tako ove godine morati zadovoljiti u velikoj mjeri s 'drive in' gostima, a tu će tradicionalna tržišta igrati ponovno najvažniju ulogu.

"Slovenija, Austrija, Poljska, Slovačka, Češka, Mađarska, ali i Italija su zasigurno najznačajnija. Stoga i cjelokupni marketinški napor u privlačenju turista treba biti upravo usmjeren na te države. Naravno da tu ne smijemo zaboraviti ni na Srbiju, kao ni BiH".

Svatko će, kaže, pokušati otvoriti, ali je pitanje koliko će dugo izdržati. Najteže će biti, navodi, restoranima, a turizmu općenito, smatra, niti otvaranje granica neće mnogo pomoći.

"Kako god okrenete, ne može biti više od 50 posto, a realno je da to bude 25 posto od onoga što je bilo, uza sve moguće mjere, i da ne bude zatvaranja, 'lockdowna'. Ljudi će se paziti, gledati na egzistenciju", kaže Medak.

Domaći gosti na 'minimalcu'

Od domaćih gostiju - kojih je prošle godine bilo 2,5 milijuna - ne može se mnogo očekivati, jer je, kako kaže, 750.000 radnika u privatnom sektoru sada na minimalcu pa očekuje bitno smanjenu potrošnju, pa dok se granice u potpunosti ne otvore i ne počnu dolaziti gosti, ne može se očekivati ništa.

"Ako ćemo s logikom da je bila lani najača godina, samo 12 posto gostiju je bilo domaćih od ukupnog turizma, ove godine je mnogo poslodavaca već dalo godišnji odmor svojim radnicima u ovom periodu dok su bili zatvoreni, mnogo njih neće uopće imati novaca, mnogi će se bojati, neće htjeti riskirati da se zaraze, tako da s te strane možemo očekivati 50-postotni pad."

Potpuni fijasko, kaže, može spriječiti jedino dolazak barem 30 do 40 posto stranih gostiju u odnosu na brojke od lani, koje govore o više od 18 milijuna dolazaka. S druge strane, smatra da Hrvatska u ovoj situaciji ima potencijala, odnosno da je u puno boljoj situaciji nego neke konkurentske zemlje, poput Grčke, Italije ili Španjolske.

"'Korona free smo', ali ako se krene opet 'uvoziti' zaraza, bit će problema", zaključuje Medak.

Bilateralni dogovori i Slovenija

Turistički konzultant Siniša Topalović ističe da je hrvatski turizam na ovu krizu iznimno ranjiv, jer sezona od četiri ljetna mjeseca nosi više od 85 posto cjelokupnog prometa, mjereno ostvarenim noćenjima. Iduća četiri mjeseca će tako, navodi, biti ključna za umanjivanje procijenjenog rizika pada prometa od 60 do više od 80 posto.

"S najavom relaksacije mjera, potpunog otvaranja granica između Latvije, Litve i Estonije, kao i sve glasnijim zahtjevima stanovnika srednjoeuropskih država da im se pruži mogućnost za odlazak na ljetovanje, jasno je da ipak nije sve izgubljeno, ali i da bitka za svakog gosta slijedi, jer gotovo sve države najavljuju programe poticaja za putovanja unutar granica vlastitih država", kaže Topalović.

No, mnogo je, navodi, vanjskih faktora o kojima ovisi koliko će hrvatski turizam moći zahvatiti stranu potražnju, a najvažnije je uspostavljanje bilateralnih dogovora s ključnim tržištima. Pritom su, ističe, odnosi sa Slovenijom vrlo važni, ne samo po pitanju omogućavanja Slovencima da dođu u svoje turističke nekretnine i kao gosti, nego i u kontekstu protočnosti turista iz središnje Europe.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Nije najcrnji scenarij, ali...

Predsezona je, kaže, u potpunosti izgubljena, a što se tiče glavne sezone, lipanj je još uvijek upitan, dok "booking" za srpanj i kolovoz nisu doživjeli snažnije otkaze, a u nautici je zabilježen trend pomicanja rezervacija s predsezone na glavnu ili posezonu, no napominje da je tu puno nepoznanica i prostora da na prvi znak potencijalnog novog vala sve ponovno stane.

Uglavnom, ne može, kaže, govoriti o najcrnjem scenariju, no unatoč pozitivnim signalima, vlast i sektor moraju biri spremni za jesen i već sada imati spreman konkretan model i mjere za spašavanje sektora, ovisno o realizaciji ljetne sezone i naći jasan zajednički put.

"Sektor koji čini 20 posto nacionalnog BDP-a ne može biti prepušten sam sebi. Tu će se morati naći jedna prihvatljiva formula dijeljenja tereta krize između države i privatnog sektora, a sve s ciljem da se zaštiti konkurentnost."

Godina 'društvenog eksperimenta'

Da je Hrvatska ranije radila na tome da razvije snažan proizvod zdravstvenog turizma, podigne Slavoniju, Gorski kotar i Liku, pa u podsezoni i zimskoj sezoni ima "adute", sve bi, ističe, bilo puno jeftinije.

"Kako se to nije dogodilo i Hrvatska nema osnovnu proizvodnu infrastrukturu, sada je na javnom sektoru da osigura 'hladni pogon' do sljedećeg naleta turista, a to je tek ljeto 2021. godine. Ovome nema alternative."

A kako na razini Europske unije još nema konsenzusa oko unificiranog rješavanja pitanja kretanja, ova će godina, kaže, biti svojevrsni "društveni ekperiment".

"Koji će pokazati u kojoj mjeri su putovanja esencijalna ljudska potreba, jer će i dalje biti malo potvrđenog znanja o virusu. Ovo će biti godina putovanja 'na vlastiti odgovornost'", zaključuje Topalović.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.