Hrvatska tjera stotine hiljada građana u blokadu

Sitni dugovi od nekoliko desetaka ili stotinjak kuna vrtoglavo se penju i do hiljadu (Reuters)

Hrvatska vlada proljetos je, u travnju, zbog epidemije korona virusa, a radi zaštite ekonomije, donijela odluku o tromjesečnom moratoriju na ovrhe građana. Potom je u srpnju produljila moratorij na još tri mjeseca. Taj zastoj istekao je prošle nedjelje i već u ponedjeljak su javni bilježnici i Financijska agencija (FINA) ponovno „pustili“ dio ovršnih postupaka, većinom za neplaćene rate kredita te račune za režije. Odlukom Vlade, odmrznute će ovrhe, kako ne bi snažnije pogodile građane od kojih su mnogi u korona krizi ostali bez posla ili značajnog dijela prihoda, ići u tri vala: 20. listopada, 20. studenoga i 20. siječnja. U prvom valu na naplatu građanima stižu ovrhe za dugove od travnja do lipnja ove godine, ali i ovrhe koje su prethodno bile obustavljene.

‘Blokirani’ duguju 2,1 milijardu eura

FINA je izvijestila da je tijekom moratorija zaprimila 217.655 ovrha za fizičke osobe te da u prosjeku jedan ovršenik ima oko pet ovrha. Prema podacima Hrvatske javnobilježničke komore, očekuje se još 145.000 rješenja o ovrsi izdanih od javnih bilježnika, ali još  nije poznato koliko će od njih postati pravomoćno u prvome valu. Moratorij se prethodnih šest mjeseci jedino nije odnosio na alimentacije, a prije uvođenja moratorija ukupno je bilo 1,2 milijuna ovršnih postupka zbog kojih su blokirani računi oko 235.000 građana. U udruzi Blokirani procjenjuju da će u prvom valu biti financijski blokirano 300 tisuća građana te da je presedan u europskim razmjerima da neka država u jednome danu gurne toliko ljudi u blokadu. Problem blokiranih građana u Hrvatskoj se povlači već godinama, a prema informaciji ministra financija Zdravka Marića, ukupan dug blokiranih i ovršenih građana iznosi 16 milijardi kuna (oko 2,1 milijardu eura), ali je znatno manji nego prije nekoliko godina kada je iznosio čak 43 milijarde kuna (5,7 milijardi eura). Gotovo trećina tog iznosa dug je građana prema bankama zbog neplaćenih rata kredita ili dugovanja po bankovnim karticama, dok najveći broj ovršenika ima dugovanja prema telekomunikacijskim tvrtkama. FINA je pak dala informaciju da među 235.000 blokiranih građana ima i onih s desetak pa čak i stotinjak ovrha. Mnogima su računi blokirani zbog manjih iznosa: 109.000 građana u blokadi je zbog iznosa manjih od 10.000 kuna  (uglavnom za neplaćene račune za vodu, struju, plin ili odvoz smeća), ali ima i pojedinaca čiji dugovi iznose i po tridesetak milijuna kuna.

Nema savjetovališta za blokirane

„Čovjek koji se u Hrvatskoj nađe u dužničkim problemima nema se kome obratiti za pomoć. U razvijenim zemljama postoje savjetovališta za ljude u dužničkim problemima. Tamo je normalno da vam na dnu dokumenta o ovrsi piše: „ako ste u međuvremenu zapali u probleme i niste u mogućnosti to servisirati, obratite se na taj i taj telefon ili adresu i pomoći ćemo vam“. Svaki čovjek živi puno mirnije i ugodnije kada nema  dugova. U kontaktima sam s Europskom komisijom i znam da će biti sugerirano i predloženo da se u proljeće iduće godine otvore takva savjetovališta koja Hrvatska sada nema“, kaže Miriam Kervatin, predsjednica udruge Blokirani.

Budući da ovrhe i blokade u jeku epidemije korona virusa generiraju nove socijalne i ekonomske probleme – oni tonu dublje u siromaštvo i „ispadaju“ iz ekonomskog života, sugerira im se pokušaj nagodbe s vjerovnicima, najčešće obročna otplata. Također, FINA im savjetuje da otvore zaštićene račune kako im ne bi bile ovršene cijele plaće ili mirovine.

Ogromni troškovi postupka i zatezne kamate

Nekoliko dana uoči isteka moratorija, premijer Andrej Plenković kazao je da se „obaveze moraju izvršavati“, a ujedno je Vlada predložila izmjene i dopune kontroverznog Ovršnog zakona, korigiranog tridesetak puta od 1998. naovamo. Tim izmjenama smanjili bi se troškovi ovršnih postupaka za 400 do 500 kuna (oko 60 eura). Naime, u ovršni postupak između vjerovnika i građana-dužnika „ugurali“ su se odvjetnički uredi, javni bilježnici i FINA sa svojim troškovima, a zatezne kamate na dugovanja su među najvećima u Europi. Sve to dovodi do frustrirajućih situacija u kojima se građanima sitni dugovi od nekoliko desetaka ili stotinjak kuna vrtoglavo penju i do tisuću. Apsurdno je i što se po istom aršinu ovršuju i plaće iznad 10.000 kuna i mirovine manje od tisuću kuna. K tomu, velika većina dugova odnose se na kredite, a banke te dugove nerijetko „prodaju“ agencijama za naplatu potraživanja koje posluju u zakonski nedorečenoj zoni. Povrh svega, istek moratorija događa se u vrijeme kada pandemija korona virusa ide svome drugom vrhuncu, koji bi, kako se čini, mogao biti teži od prvoga. Stoga smo predsjednicu udruge Blokirani, Miriam Kervatin, pitali je li proteklih šest mjeseci iskorišteno da bi se našlo kvalitetno rješenje za blokirane građane.

„Socijalna povelja Europske unije, u koju se premijer Plenković toliko zaklinje, a i najnovija direktiva Europskog vijeća, preporučuju da država članica EU ne dovodi svoje građane u još veći rizik od siromaštva na vrhuncu pandemije. Svi motivi, razlozi i činjenice koji su navedeni u preambuli Interventnog zakona o zastoju ovrha sada su još i veći nego proljetos i ljetos. A premijer ovih dana kaže da se preuzete obveze moraju servisirati. Da, to je točno, ali samo ako čovjek u međuvremenu nije ostao bez posla ili se razbolio ili nije primio mirovinu godinu dana ili nije primio plaću ili je umjesto plaće primio bonove. A sve to se dopušta u ovoj zemlji. Šest mjeseci je prošlo, a nije učinjeno ništa. Vlada je „šminkerski“ poduzela potez odgode ovrha u jeku koronakrize pa ih je onda opet aktivirala, a da to nije pratila nikakva stručna analiza. Sve kazuje da će nestabilnost u ovoj siromašnoj i duboko korumpiranoj zemlji i dalje biti konstanta“, kaže Kervatin.

‘Ovrhe tjeraju ljude u siromaštvo’

Ideju da se nakon isteka moratorija ovrhe provode u tri vala ona smatra neozbiljnom.

„To je ideja koja je došla iz neke PR agencije koja savjetuje premijera, a ne na osnovu ozbiljnih sociopolitičkih istraživanja. Ova ideja o tri vala ovrha je katastrofalna jer ne jamči pravnu sigurnost ni dužniku, a ni vjerovniku“, kaže predsjednica udruge Blokirani.

Njemački model za Hrvatsku

Ekonomist Damir Novotny zalaže se za uvođenje njemačkog modela ovršnog postupka u Hrvatskoj koji, među ostalim, uključuje i osobni strečaj te reprogramiranje dugova. Takav model, kaže, već je usvojen u Sloveniji.

„To znači da ako je netko blokiran dulje od 60 dana mora proglasiti osobni stečaj pa se, kao i kod poduzetnika, problem nastoji riješiti stečajno ili predstečajno, nagodbom s vjerovnikom. Vrlo važan aspekt je i taj što mnogi ovršenici raspolažu drugim oblicima imovine. I to značajne fizičke imovine, prije svega nekretnina. Ovršni postupak trebao bi ići prema svim oblicima imovine kako bi se zakonskom silom naplatio dug“, kaže Novotny.

Troškovi ovrha i zatezne kamate uvelike uvećavaju dug i građani se još dublje bacaju u dužničko ropstvo. U udruzi Blokirani smatraju kako bi se, umjesto kozmetičkih popravaka, u Ovršni zakon trebalo uvesti razliku između građana koji u vrtlog prezaduženosti ne upadaju svojom krivnjom i onih koji dugove mogu plaćati, ali ne žele. Gubitak posla ili rezanje plaće nije razlog da se nekoga kriminalizira – poručuju.

„Kod nas se brkaju pojmovi prezaduženosti i siromaštva. Stanovnici Luksemburga ili Kanade su među najzaduženijima u svijetu, ali oni redovno plaćaju svoje obaveze. Tako bi i ljudi u Hrvatskoj kada bi se ozbiljno poradilo na pitanju zaposlenosti i oporavka gospodarstva. Neki od dugova su stvarno utemeljeni i treba ljudima dati mogućnost da to saldiraju. No, jednom kad vam ovrha sjedne, a već ste siromašni, to vas učini još siromašnijima. A ovrha onda raste iz godine u godinu i u tim okolnostima dužnik nije ničime motiviran da se riješi ovrhe. Nije normalno da se u ovako maloj zemlji, koja ima milijun i pol radno aktivnog stanovništva, do u nedogled provode milijuni ovršnih postupaka, a da paralelno idu u zastaru ili se opraštaju dugovi onim koji imaju. A ljudi nisu blesavi. Vide da država primjenjuje dva aršina – jedan za nekog tajkuna, a drugi za radnika propalog poduzeća“, napominje Kervatin.

‘Odlaze u sivu ekonomiju da bi preživjeli’

Ekonomist Damir Novotny vidi u tome još jedan problem – jačanje sive ekonomije.

„Pitanje trajno blokiranih tekućih računa građana povlači se već dva desetljeća. To se nikako ne rješava niti se smanjuje dug, a unutar postojećeg sustava ne mogu se pronaći rješenja. Nažalost, ti ljudi koji imaju blokirane transakcijske račune odlaze u sivu ekonomiju i tako ostvaruju dohotke jer moraju preživjeti. U nedavno objavljenom izvještaju MMF-a stoji da u Hrvatskoj neslužbena ekonomija ili siva ekonomija čini oko 30 posto BDP-a, a prema jednom istraživanju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, čak 70 posto građana odobrava sivu ekonomiju ili je sudjelovalo u njoj. Prema tome, postoji jedan društveni konsenzus oko sive ekonomije i ona se tolerira“, ističe Novotny.

Suglasnost oko toga da se preuzete obveze moraju platiti, a dugovi namiriti je visoka, ali činjenica jest da je položaj dužnika u Hrvatskoj uvelike otežan. 

„Dugovi se moraju platiti, međutim imamo nekoliko grupa troškova koji otežavaju položaj dužnicima. Primjerice, zatezne kamate na dugove koje su već desetljećima vrlo visoke, čak triput više nego u Austriji i Njemačkoj. Drugo, postupci traju predugo pa se i zatezne kamate akumuliraju. Nema nikakvog smisla blokirati račun i neprestano akumulirati zatezne kamate. I treće, ima nekoliko sudionika u procesu koji su jednostavno preskupi i to se mora sustavno riješiti“, kaže ekonomist Novotny.

Po njegovom mišljenju, ljude bi trebalo odvratiti od prekomjernog zaduživanja. „U Češkoj, primjerice, imamo jedan specifičan, da tako kažem – društveni ugovor. Tamo se ljudi jednostavno ne zadužuju previše“, zaključio je Novotny.

Izvor: Al Jazeera