Hrvatska svečano obilježila godišnjicu Oluje

Hrvatska je programom, koji je u Kninu trajao cijeli dan, obilježila Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te 23. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja.

Programu su nazočili predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković, te drugi dužnosnici, ali i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović, prenosi agencija Hina.

Nakon polaganja vijenaca na kninskom Trgu Ante Starčević uslijedilo je prigodno obraćanje državnih čelnika. Oni su se potom uputiti na Kninsku tvrđavu gdje su nazočili tradicionalnom podizanju zastave Republike Hrvatske i čitanju imena poginulih i nestalih branitelja u VRO Oluja.

Potom su dva izraelska borbena aviona F-16 u formacijskom letu s dva hrvatska MiG-a 21 preletjela iznad Kninske tvrđave.

Borbeni avioni Države Izrael i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva poletjeli su iz 91. zrakoplovne baze Pleso u Zagrebu, gdje su izraelski F-16 pristigli prije tri dana kako bi zajedno s hrvatskim MiG-ovima sudjelovali u ovogodišnjoj proslavi Oluje, priopćeno je iz Ministarstva obrane Republike Hrvatske.

“Tim je činom na simboličnoj razini povezana slavna prošlost pobjedničke Hrvatske vojske i perspektivna budućnost naših Oružanih snaga, u čijem će sastavu biti i borbeni avioni F-16 C/D Barak kao jamac opstojnosti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i sigurnosti hrvatskog zračnog prostora”, ističe se u priopćenju.

Navedeno je i kako je “još jednom potvrđeno prijateljstvo Republike Hrvatske s Državom Izrael, strateškim partnerom s kojim Hrvatska razvija i jača suradnju na području obrane i gospodarstva, a pečat tome je upravo Odluka o nabavi višenamjenskog borbenog aviona, koju je Vlada Republike Hrvatske donijela u ožujku ove godine”.

Grabar-Kitarović: Pred Hrvatskom novi izazovi

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila je da se „Domovinski rat i hrvatski branitelji ne smiju zaboraviti“ te da se „vrijednosti domoljubnog zajedništva moraju prenositi budućim naraštajima, jer je to ključ uspješne izgradnje hrvatskoga društva, cijele države i bolje budućnosti građanima i budućim naraštajima“.

Naglasila je da su pred Hrvatskom sada novi izazovi, a prioritet je pravednija izgradnja društva i stvaranje boljih uvjeta za život svih hrvatskih državljana.

„Zadovoljan građanin najveća je snaga društva i države, a snažna država uvjet je sigurnosti u suvremenom svijetu punom dinamičnih sigurnosnih izazova u promjenjivom bližem i širem sigurnosnom okruženju“, poručila je Grabar-Kitarović.

Naglasila je da će Hrvatska podupirati europski put BiH, „ostajući privržena razvoju najboljih mogućih međusobnih odnosa, što pretpostavlja i čvrstu potporu zahtjevima Hrvata za punom ravnopravnošću u ostvarivanju legitimnih nacionalnih prava“.

Jandroković: Svaka nesebična žrtva pro patria nije nikada uzaludna

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković istaknuo je kako je prije 23 godine podizanjem hrvatskog stijega na kninskoj tvrđavi, kada je simbolički označen kraj Domovinskog rata, dovršeno ono što je hrvatski narod oduvijek želio: uspostavu slobodne, neovisne, suverene i demokratske Hrvatske.

“Sve o čemu je hrvatski narod godinama sanjao na kraju se ostvarilo. Taj san teško je izboren jer su za današnju Hrvatsku, njezin mir i slobodu mnogi životi morali nažalost nepovratno nestati – životi naših branitelja i naših ljudi, ali kao što je rekao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, pod čijim vodstvom smo stvorili hrvatsku državu i pobijedili u Domovinskom ratu, svaka nesebična žrtva pro patria nije nikada uzaludna”, rekao je Jandroković.

Naveo je i kako je tom prilikom hrvatski narod pokazao “vjeru, odlučnost, hrabrost, samosvijest, snagu i odgovornost”. “Disali smo kao jedno biće, bili složni povezujući hrvatstvo u domovini i svijetu”, dodao je. 

Plenković za dobrosusjedske odnose i suočavanje s prošlošću

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je kako se Hrvatska danas zalaže za suradnju i dobrosusjedske odnose koji se moraju temeljiti na istini, pomirbi, odgovornom suočavanju s prošlošću i pravdi. 

“Hrvatska je bila velika u pobjedi pa je još 1996. godine pružila ruku pomirbe kroz normalizaciju odnosa sa Srbijom. Danas se zalažemo i za suradnji i dobrosusjedske odnose koji se moraju temeljiti na istini, pomirbi, odgovornom suočavanju s prošlošću i pravdi. To podrazumijeva i pronalazak odgovornih za sva kaznena djela počinjena tijekom rata. Međutim, nespremnost nekih da se suoče s prošlošću samo odgađa istinsku pomirbu, dok je iskreno preuzimanje odgovornosti npr. omogućilo primjerenu i trajnu pomirbu između Francuske i Njemačke i stvorilo snažni temelj današnje Europske unije”, istaknuo je Plenković.

“Zahvaljujući Oluji hrvatsko je vodstvo, uz pomoć UN-a kasnije i uz mnogo snažniji položaj, osiguralo mirnu reintegraciju Vukovara i cijelog hrvatskog Podunavlja, čime je 1998. konačno ostvarena cjelovitost hrvatskog teritorija”, istaknuo je.

Također, podsjetio je, strateška promjena odnosa snaga koju je donijela Oluja omogućila je slom opsade Bihaća, oslobađanje velikog dijela BiH te u konačnici Oluja je omogućila i potpisivanje Dejtonskog i Pariškog mirovnog sporazuma za BiH.

Simbol srpske pobune

U operaciji Oluja su, nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba, oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, te omogućene i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Hrvatske snage su akcijom, koja je vođena na bojišnici dugoj više od 630 kilometara, oslobodile Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava.

Uz Knin oslobođeni su i druge sredine, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

Dan kasnije, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici Prve gardijske brigade Hrvatske vojske i Petog korpusa Armije BiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković.

Operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, prenosi agencija HINA, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 8.000 Bošnjaka.

Višestruko veći srpski gubici

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200.000 ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.

Po podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata u “Oluji” poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1.100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”.

Iz Beograda je ovih dana upozoreno kako se još ne zna sudbina 1.746 Srba nestalih tokom sukoba u Hrvatskoj, a obitelji nestalih kažu da za njih “Oluja još traje i trajaće sve dok ne pronađu i sahrane svoje najmilije”.

Nakon sukoba na teritoriju bivše SFRJ, prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog križa, 10.286 Srba vode se kao nestali, a od tog broja 1.746 osoba srpske nacionalnosti nestalo je u Hrvatskoj.

Prema srpskim izvorima, tokom hrvatske akcije Oluja protjerano je najmanje 220.000 Srba iz Krajine i ubijeno najmanje 2.000 ljudi, uglavnom civila.

Izvor: Al Jazeera i agencije