Hrvatska: Spor oko mirovinskih fondova

Ukidanje drugog mirovinskog stupa u Hrvatskoj, ideja je koja se spomene svakih nekoliko godina. Most nezavisnih lista, dio nove Vlade, traži da se o tome provede javna rasprava.

Smatraju da bi sredstva koja građani uplaćuju u drugi mirovinski stup bila korisnija u prvom, odnosno u proračunu.

Koliko od plaće odlazi na državna davanja danas se lako može doznati na internetu. Za mirovinsko osiguranje, zaposlenik s prosječnom bruto plaćom od 700 eura na mjesec izdvaja 140.

Jedan dio ide u fond generacijske solidarnosti, a drugi za osobnu mirovinu.

Mirovina sada nije veća od oko 40 posto plaće. Na jednog zaposlenog u Hrvatskoj dolazi jedan umirovljenik, pa je isplaćivanje mirovina sve veće opterećenje za proračun.

Drugim stupom procirkulira 660 milijuna eura godišnje

Većina ih se još uvijek isplaćuje uglavnom iz prvog mirovinskog stupa, koji milijun i četiristo tisuća građana svakoga mjeseca uplaćuje 15 posto plaće.

U 2014. kroz prvi stup je prošlo gotovo tri milijarde eura. Nedovoljno za sve mirovine, pa se dio nadoknađuje novcem iz proračuna u 2014. Nedostajalo je 330 milijuna eura.

Od 2002. pet posto mirovinskih doprinosa, koji su ranije odlazili u prvi, sada se izdvajaju u drugi stup.

Građani tako štede sami za sebe, a taj novac počne se isplaćivati kada odu u mirovinu. Ovim fondom godišnje procirkulira oko 660 milijuna eura, izvještava reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić. 

Most, partner HDZ-a u novoj Vladi, iznio je ideju ukidanja drugog stupa. No, drugi stup, kažu iz mirovinskih  fondova, jamči veće mirovine. Što će s njima biti ako se oni ukinu, nitko sa sigurnošću ne može reći.

“Ako se zamrzne, ti novci će se i dalje ulagati u vrijednosne papire, ali ne bi bilo novih uplata ako sam ja to dobro shvatio. Zamrzavanje uplata znači nema novih uplata, međutim postojeća imovina i dalje ostaje u mirovinskim fondovima i ona se ulaže dalje u obveznice i druge instrumente tržišta kapitala”, kaže Petar Vlajić, predsjednik Uprave Erste obaveznog mirovinskog fonda.

Pitanje drugog stupa podijelilo je struku. Profesor Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta misli da postojeće rješenje nije dobro, a da mirovinski fondovi spekuliraju s novcem građana.

Protivnici: Vatrogasna mjera za spas proračuna

“Svakih 10 do 15 godina se dogodi neka kriza, a najčešće je žrtva imovina mirovinskih fondova. Prema tome, oni koji za 10 do 15 godina očekuju da će imati veću mirovinu jer sad raspolažu fondovi, mogu biti samo optimisti”, kaže Jakovčević.

Oni koji su protiv te ideje, kažu da je ukidanje drugog stupa tek vatrogasna mjera za spas proračuna.

“Kratkotrajne obaveze proračuna bi se naizgled smanjile, ali dugotrajne prema budućim umirovljenicima bi se povećale. Stvar je u stvari s kapitraliziranom mirovinskom štednjom, da svatko od nas uplatom na svoj račun nosi dio budućeg troška mirovinskog rashoda”, objašnjava Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.

Most je o ovom pitanju zatražio javnu raspravu, na što je HDZ pristao. Treća karika nove Vlade, nestranački mandatar Tihomir Orešković, pak, nije za ukidanje mirovinskih fondova.

Dapače, smatra da bi oni više trebali ulagati domaće strateške projekte.

Izvor: Al Jazeera