Hrvatska se ‘uljuljala’, a konkurencija nadire

Turizam, Turisti, Plaža, More
Mnogi stručnjaci procjenjuju da bi prošlogodišnji rezultati u sadašnjim uvjetima bili razlog za zadovoljstvo (Al Jazeera)

Stigao je i Uskrs, prvi zamah turističke sezone u Hrvatskoj, nakon kojeg se donose prvi konkretniji zaključci kako bi ona mogla izgledati.

Prošla sezona označila je ionako očekivani kraj dvoznamenkaste stope rasta sektora koji čini blizu petine hrvatskog BDP-a, iako je, prema procjenama ministra turizma Garija Cappellija, donijela rekordnih 12 milijardi eura.

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom čarteru, ostvareno je 19,7 milijuna dolazaka i 106 milijuna noćenja, što je rast od blizu šest posto u dolascima i četiri u noćenjima.

Blizu kritične točke

Trenutačno se bilježi blizu 14 posto više turista i sedam posto više noćenja nego u istom razdoblju lani i ministar očekuje brojke jednake prošlogodišnjima ili za jedan do dva posto veće.

Vrijeme za akciju, ne čekanje

‘Booking’ s hrvatskih tradicionalnih tržišta, poput Njemačke, dobar je, ali zasad usporen, a razlog za optimizam, navodi Žgomba, daljnji je rast interesa gostiju iz Azije, posebno iz Koreje i Kine, ali i s drugih kontinenata.

“Radi se o gostima kojima primarni interes nije sunce i more, već kulturna baština, prirodne ljepote i gastronomija.Oni dolaze u pred i posezoni i izuzetno su važni u kontekstu postavljenog cilja da se turizam ne događa samo u ljetnoj sezoni, već 365 dana u godini”.

Iako Hrvatska turistička zajednica (HTZ), kaže, priprema i provodi niz aktivnosti u cilju konkretne podrške touroperatorima za ključna i rastuća tržišta, treba pojačati marketinške aktivnosti, u čemu ‘povući’ trebaju i regionalne i lokalne turističke zajednice i privatni sektor. Fokus treba biti na europskim tržištima koja tradicionalno popunjavaju velik dio kapaciteta. Sredstva, kaže, postoje, ali ih treba rebalansirati i preusmjeriti u učinkovitije sadržaje i kanale, a potrebno je i uključivanje Vlade s dodatnim sredstvima.

“Ovo nije vrijeme za čekanje, već za konkretnu i promptnu akciju”.

Mnogi stručnjaci, među njima i predsjednik Udruženja hrvatskih putničkih agencija Boris Žgomba, procjenjuju da bi prošlogodišnji rezultati u sadašnjim uvjetima bili razlog za zadovoljstvo.

“Ako na današnji dan uspoređujemo ukupno stanje rezervacija za cijelu turističku 2019. godinu sa stanjem rezevacija za 2018., trenutni prodajni rezultati su nešto slabiji od očekivanog”, kaže Žgomba.

S nedostatkom radne snage, ističe, došlo se do kritične točke – uvoz, a riječ je o potencijalno 15.000 radnih dozvola, nije trajno rješenje nego vatrogasna mjera jer ne može u cijelosti i adekvatno zamijeniti domaću.

“Posebice kad je riječ o direktnoj komunikaciji s gostom budući da strani radnici ne mogu, između ostalog, vjerodostojno interpretirati domaće destinacijske specifičnosti koje su odraz lokalnog okruženja odnosno životne sredine. A znamo da današnji moderni gost traži autentičnost i želi živjeti životom lokalca”.

Pritisak na snižavanje cijena

Situacija se nije značajnije promijenila ni što se tiče kapaciteta. Prisutna su dva procesa – jedan se odnosi na daljnji rast individualnog, tzv. privatnog sektora.

“Imamo situaciju da nam često na jedan novi krevet u hotelskom smještaju dolazi 14 novih u privatnom. Takav rast u ponudi obzirom na potražnju stvara pritisak na snižavanje cijena pod svaku cijenu, što nikako nije preporučljivo”.

Drugi je podizanje razina kvalitete dijela hotelskih kapaciteta, no nedostaje više ‘green field’ investicija u veće komplekse, odnosno resorte, a najvažniji razlog su visoka davanja i troškovna opterećenja. Analize su, ističe, pokazale da je Hrvatska po tome u vrhu Europe.

Istovremeno, nove generacije turista, posebno'millenialsi’ traže hotele koji imaju zajedničke prostore za druženje, visoku razinu digitalne povezanosti i vidljiv utjecaj domaćeg dizajna i lokalnih specifičnosti što se uređenja tiče.

Došlo je i do smanjenja inozemne potražnje, što se moglo osjetiti već prošle godine, iako i Španjolska, Portugal, Italija i Grčka imaju isti trend i slične rezultate ‘bookinga’.

Period hiperpotražnje prošao

“Razdoblje hiperpotražnje, koju smo imali od 2016. do 2018. godine, je prošlo. Toga trebaju postati svjesni svi koji se turizmom bave ili žele ući u turizam pod svaku cijenu”.

Uzroke, smatra, treba tražiti u povećanju ponude na Mediteranu i njihovim marketinškim naporima te cjenovnim pogodnostima, što je u ozračju najava recesije u nizu europskih zemalja imalo znatan utjecaj.

PDV, koncesije, hotelsko zemljište…

Andrić kaže da ništa značajnije u zakonodavstvu u odnosu na lani nije napravljeno. Najava je, kaže, da bi se eventualno u idućoj godini moglo ići na smanjivanje PDV-a. HTS se snažnije uključio u promociju destinacija, no problem je snažan povratak zemalja koje su proteklih godina prolazile krizu turizma.

“Cijene koje su neke od tih zemalja postavile stvarno su po pitanju naših daleko ispod, a za kvalitetu potpuno istu ili čak i višu, mislim da neće nešto značajnije promijeniti uvjete za poslovanje u ovoj turističkoj sezoni”.

Iako je novim zakonom u području pružanja usluga u turizmu smanjen niz administrativnih prepreka za započinjanje poduzetničke djelatnosti te pojednostavljen niz uvjeta i načina pružanja usluga i uređena neka druga područja, najbitnije, navodi pak Žgomba, tek treba doći. Apelira na donošenje novog Zakona o PDV-u.

“Na način da naš PDV uskladimo sa PDV-om u nama konkurentnim mediteranskim turističkim receptivnim zemljama, posebno postupak oporezivanja domaćih turističkih agencija koje su također u nepovoljnom položaju u odnosu na svoju inozemnu konkurenciju, kao i fleksibilniji Zakon o radu”.

Tu je, kaže, i još uvijek nedovoljno kvalitetno regulirano pitanje koncesija te hotelskog zemljišta. U privlačenju domaćih potencijala, kaže, država igra važnu ulogu jer bi trebala stvoriti pretpostavke za manje opterećenje poslodavaca i time veću mogućnost zapošljavanja.

“To je rezultiralo preusmjeravanjem i jačanjem interesa dijela gostiju s ključnih emitivnih, posebno europskih tržišta, za druge destinacije euromediteranskog područja, kao što su Turska i Grčka te afričke zemlje bliže Mediteranu, ili pak sklonosti da svoj godišnji odmor, odnosno slobodno vrijeme provedu kod kuće”.

Turistička konzultantica Ivana Kolar iz tvrtke Julius Rose kaže da, iako i pred i posezona rastu, brojke su tako male da je malen i efekt.

Okolno tržište Mediterana, kaže, počelo se oporavljati i ‘odvući’ će ili vratiti dio gostiju, a hrvatski turizam nije posve iskoristio razdoblje njihove krize da se učini sve što se moglo u smislu razvoja novih proizvoda, cjelogodišnjeg turizma i povećanja kvalitete.

I Hrvatska gradi resorte

No, napredak se, ističe, ipak značajno osjeti, posebno u investicijama u unaprijeđenje određenih destinacija.

“Imamo još puno potencijala za rast, razvoj ponude i jačanje imidža kao destinacija. Još uvijek je ‘sunce i more’ naš najprepoznatljiviji proizvod, a sezona traje prekratko. Potrebno je izaći iz te zone komfora kratke sezone, visokih cijena i oslanjanja na ljepote obale i ozbiljno se prihvatiti oblikovanja proizvoda za turizam 365”, kaže Kolar.

Do spuštanja cijena ne vjeruje da će doći, odnosno to neće činiti veće hotelske kuće, već to mogu biti pojedinačni istupi manjih hotelijera i iznajmljivača.

“Moguće je tek da se neće ‘čuvati’ termini u vrhuncu sezone za ‘last minute booking’ po najvišim cijenama, već će se pustiti sve u slobodnu prodaju bez zadržavanja, pa je moguće da će na kraju radi toga neki imati malo manje prihode u tom najjačem periodu”.

No, postoji opasnost da će zbog toga dio gostiju izabrati cijenom povoljnije opcije drugdje.

Ukazuje da iako ima tvrdnji da Turska i Egipat nisu konkurencija jer nude boravak u zatvorenim resortima dok je u Hrvatskoj koncepcija drugačija, i ovdje su neke veće hotelske kuće izgradile resorte s potpunom uslugom.

“Prosječnom gostu iz srednje Europe može biti potpuno svejedno boravi li u Turskoj ili u Hrvatskoj, ako je izabrao taj tip ljetovanja”.

Najkraća sezona u EU-u

Tu je i bojazan od makroekonomskih pokazatelja na hrvatskim emitivnim tržištima – Italija ulazi u recesiju, Njemačka je usporila, pojedine zemlje pozivaju na provođenje godišnjeg odmora u vlastitoj zemlji ili to subvencioniraju, poput Italije.

Veliki problem radne snage, navodi, najviše utječe na kvalitetu. U posljednje dvije godine plaće su se podizale, radnicima se osigurava puno više, no sada je potrebno vrijeme da se vrati domaći radnik, pa dolaze strani.

Unatoč najavama ulaganja, infrastruktura traži puno više – investicije u hotele su, kaže, premale i Hrvatska je destinacija s najmanje hotelskih kapaciteta.

“Hoteli osiguravaju dužu sezonu, višu kvalitetu, veću fleksibilnost, potpuniji proizvod,  a gosti koji borave u hotelima imaju najvišu dnevnu potrošnju, što bi nam trebao biti cilj. Proteklih godina bilo je većih investicija, koje su provodile i provode prvenstveno najveće turističke kompanije, no mislim da se nije dogodio ni jedan ‘green field’ projekt. Nažalost, čini se kako se najave daljnjih investicija lagano smanjuju, jednostavno jer nismo dovoljno konkurentni niti investicijski atraktivni”.

Očekivanja od kontinentalnog turizma

Na pitanju kontinentalnog turizma, navodi Žgomba, kontinuirano se radi i očekuje pomak idućih godina i to u vidu cjelogodišnjeg turizma. Veliku ulogu, kaže, imaju oblici poput cikloturizma, kulturnog, zdravstvenog, gastro i sportskog. To su specifičnosti primjerene kontinentalnom turizmu.

“Nemojmo zanemariti i potrebu za značajnijim povećavanjem tamošnjih smještajnoh kapaciteta, posebice hotela. Veoma je važna suradnja privatnog i javnog sektora, a posebno destinacijskih menadžment kompanija i turističkih zajednica koje čeka proces transformacije u destinacijske menadžment organizacije”.

Vrlo je važno pritom integrirati i osnažiti infrastrukturne i kadrovske resurse kontinentalnih turističkih zajednica te dovesti do sinergije ponude i pristupa tržištu, posebno u dijelu destinacijskog marketinga.

I Kolar ističe zdravstvene i wellness centre, kulturu, sport, ljepote prirode u svim godišnjim dobima u sklopu kontinentalnog turizma.

“Ako ćemo vjerovati u njegovu snagu i ako mu damo priliku, moći će jačati i razviti svoje turističke potencijale. Govorim to iz iskustva upravljanja velikim kontinentalnim resortom, koji je u nekoliko godina i nakon investicijskog ciklusa pokazao da je moguće uspješno poslovati tijekom 12 mjeseci usred ‘zelenih brega’ i stvoriti motiv dolaska u jednu kontinentalnu destinaciju”.

Na polju marketinga, navodi, postignut je velik napredak, no sezonalnost je i dalje problem – Hrvatska ima najkraću sezonu u EU-u.

Povratak konkurenata i privredno usporavanje

“Sve se svodi na dva ljetna mjeseca u kojima se ostvari više od 65 posto svih noćenja, a 80 posto u četiri mjeseca”, zaključuje Kolar.

Predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduard Andrić kaže da se Hrvatska ‘uljulala’ u činjenici rasta prometa i prihoda posljednjih godina, umjesto da ih je iskoristila u kojima su zbog sigurnosnih razloga konkurentske zemlje Mediterana padale.

One su se sada, navodi, vratile konkurentnim cijenama i kvalitetom, a u zemljama poput Italije i Njemačke počinje se osjećati recesija i usporavanje.

“Već sada su pokazatelji takvi da je negdje devet do deset posto ‘booking’ manji nego prošle godine u ovo vrijeme. Ministar turizma najavljuje relativno dobro ‘bookiran’ Uskrs, da je on kasno pa da će se nastaviti to i u petom i šestom mjesecu, da ćemo tu nadoknaditi taj izostanak sada”, navodi Andrić.

Ako se to dogodi, rezultati bi mogli biti na razini prošlogodišnjih, no on procjenjuje slabije.

Bez obzira na podizanje kvota uvozne radne snage i podizanje plaća, sezonskih radnika nedostaje i ne vidi gdje ih naći.

‘Smiješno u usporedbi s europskim turističkim gradovima’

“Iz susjednih zemalja jest da smo nešto dobili iz Bosne, Makedonije, Srbije, ali je sve to minorno u odnosu na potrebe svih naših poslodavaca u hotelijerstvu, a da ne govorim u obrtu. Ove godine nedostaje i one najmanje plaćene radne snage s najjednostavnijim poslovima, a to su čistačice i spremačice. Potražnja za tim ženama je tolika da ne znam gdje će se one naći. Činjenica je da su te žene isto tako shvatile da vani od Austrije pa nadalje mogu zaraditi puno više”.

S druge strane, kaže, povećanje plaća negativno utječe na stalno potrebna ulaganja, pogotovo u hotelijerstvu.

Da se turizam zadrži na željenoj razini, treba ga, navodi, rasteretiti – PDV bi trebao biti 10 ili i manje posto. Ali treba i zadržati najjeftinijeg i najkvalitetnijeg, domaćeg radnika.

“Naše hvaljenje s tih sedam, osam, pa devet, pa deset milijardi od turizma, kad to usporedite s dobiti jednog europskog grada koji se bavi turizmom, onda je to smiješno, gledajući što Hrvatska ima kroz resurse – od otoka, mora, prirodnih parkova, nacionalnih parkova i na kontinentu i na obali”, zaključuje Andrić.

Izvor: Al Jazeera