Hrvatska obilježava dan međunarodnog priznanja

Hrvatski premijer Andrej Plenković u poruci građanima, upućenoj u ponedjeljak u povodu 26. godišnjice međunarodnog priznanja Hrvatske i 20. godišnjice mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, istaknuo je da je Hrvatska u proteklim godinama ostvarila ključne strateške ciljeve i najavljuje da će Vlada nastaviti s provedbom reformi za bolju Hrvatsku.

“Hrvatska je u proteklim godinama ostvarila ključne strateške ciljeve, posebno članstvo u NATO-u i Europskoj uniji, te izgrađuje moderno i uključivo demokratsko društvo u kojem se poštuju najviše vrijednosti zapadnih demokracija. Ohrabrena pozitivnim gospodarskim trendovima i rezultatima, Vlada je okrenuta budućnosti te nastavlja provoditi strukturne reforme radi poboljšanja standarda hrvatskih građana i izgrađivanja prosperitetne Hrvatske“, poručio je premijer.

S ponosom se prisjećamo zajedništva hrvatskog naroda i njegove odlučnosti u ostvarenju svog višestoljetnog sna o slobodnoj i neovisnoj državi, ističe Plenković u poruci te dodaje da je 15. siječnja 1992. godine “povijesni dan”, kada je Hrvatskoj kao suverenoj državi priznato mjesto među slobodnim nacijama.

Međunarodno priznanje Hrvatske od tadašnje Europske zajednice, dodaje, bilo je prekretnica koja je ubrzala uspostavu diplomatskih odnosa između Hrvatske i brojnih zemalja diljem svijeta te otvorila put članstvu u Ujedinjenim narodima 22. svibnja 1992. godine.

“Zahvaljujući političkoj viziji i državničkoj mudrosti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, herojskoj žrtvi hrvatskih branitelja te umješnosti hrvatske diplomacije, hrvatski je narod stekao svoju slobodu unatoč agresiji Miloševićeva režima i nepovoljnim međunarodnim okolnostima”, naglašava premijer.

U povodu 20. obljetnice mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, Plenković navodi da je riječ o jednoj od najuspješnijih mirovnih operacija (UNTAES) u povijesti Ujedinjenih naroda, kojom je zaokružena teritorijalna cjelovitost Hrvatske.

Plenković: Model mirnog rješavanja sukoba

“Uključivanje hrvatskog Podunavlja mirnim putem u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske stvorilo je temelje za proces pomirbe, suživota i integracije, te može služiti kao model mirnog rješavanja sukoba u drugim sličnim situacijama”.

U povodu 26. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i 20. obljetnice završetka mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, u ponedjeljak su kod spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata položeni vijenci u spomen na one koji su svoje živote ugradili u temelje hrvatske države.

Vijence su položila izaslanstva Vukovarsko-srijemske županije i grada Vukovara predvođena županom Božom Galićem i gradonačelnikom Ivanom Penavom, izaslanstvo PU vukovarsko-srijemske, predstavnici Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata i drugi, a misu je na groblju predvodio župnik župe sv. Filipa i Jakova fra Ivica Jagodić koji je, spominjući se u molitvi međunarodnog priznanja i mirne reintegracije, među ostalim, uputio i “…molitve Bogu za sve potrebe naše domovine u sadašnjim okolnostima”.

Podsjećajući na ulogu hrvatskih branitelja kao i prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koja je dovela do međunarodnog priznanja RH, župan Božo Galić istaknuo je da su mirnom reintegracijom spašeni mnogi životi u pripajanju hrvatskog Podunavlja matici zemlji no da hrvatski istok i danas trpi posljedice rata.

“Želimo da se ovaj prostor reintegrira i gospodarski i nadamo se da ćemo u suradnji s Vladom RH, kroz projekt ‘Slavonija’ ostvariti boljitak gospodarstva i razvoj našega kraja”, rekao je Galić.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava istaknuo je veliki značaj dviju obljetnica te naglasio da je za međunarodno priznanje Hrvatske plaćena velika cijena, napose u Vukovaru i da se to vidi i na Memorijalnom groblju.

“Mirnom reintegracijom teritorij istočne Hrvatske je vraćen matičnoj državi bez dodatnih žrtava, no povratak teritorija nije značio kraj, već početak jednog procesa u kojem Vukovar i druga reintegrirana područja tek trebaju dostići ostatak Hrvatske. U tome nismo u potpunosti uspjeli. U obnovi infrastrukture i kuća možda i da, no u gospodarskom smislu ne, pa se možda i današnji odlazak mladih može donekle vezati za posljedice rata”, rekao je Penava.

Komentirao je i prošlotjednu drugostupanjsku presudu u Beogradu za zločine na Ovčari gdje je dio optuženih oslobođen krivnje, a dijelu optuženih smanjene kazne.

Kritike suđenju za Ovčaru

“Ne volim komentirati događanja u Srbiji jer ne mogu pristati na logiku da od agresora na Vukovar i ovu zemlju očekujemo pravdu. Ako to očekujemo onda smo naivan narod. Pitam se gdje je Republika Hrvatska i njene pravosudnu instance”, rekao je Penava, te dodao da je sramotna činjenica što je za ubojstvo 260 ljudi na Ovčari odgovorno osam ljudi iako je riječ o dobro organiziranoj i planiranoj akciji pod okriljem JNA i kontraobavještajnih službi pri čemu su tijela ubijenih dva-tri puta premiještana.

Penava je naglasio da se o izostanku djelovanja hrvatskog pravosuđa ne smije šutjeti.

Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak prisjetio se da je 15. siječnja 1992. godine Hrvatska priznata no da su se mnogi hrvatski branitelji tada nalazili u logorima i tada dobili teške batine “kako bi se tog datuma uvijek sjećali”.

Rehak je o presudi za Ovčaru rekao da je ružna no da je i čudno što institucije hrvatske države nisu pokretale postupke za zločine protiv hrvatskih državljana na hrvatskome tlu.

“Srbi sami sebi sude i to nije dobro, ali smo to mi dozvolili i s druge se strane ništa bolje ne može ni očekivati”, rekao je Rehak.

Na današnji dan prije 26 godina neovisnost Republike Hrvatske zajedno su priznale tadašnje članice Europske zajednice, a istog datuma, ali 1998. završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavnopravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje hrvatskog Podunavlja.

Taj je datum za Hrvatsku važan jer su je kasnije ostale države svijeta počele priznavati, a četiri mjeseca kasnije, 22. svibnja, primljena je i u Ujedinjene narode.

Tog 15. siječnja 1992., kad je Hrvatska postala međunarodno priznata država, rat je bio u jeku, a gotovo trećina zemlje bila je pod okupacijom tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih pobunjenika. 

Na svoje tada priznate granice Hrvatska je izišla tek po završetku mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja, odnosno nakon šest godina, prenosi Hina.

Hrvatsku prvi priznao Island

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je uslijedilo nakon njezina proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991.

Tog istog dana razdruživanje od tadašnje SFRJ proglasila je i Slovenija, a već idućeg dana novonastale države uzajamno su se priznale.

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istog dana to je učinila i Njemačka iako uz odluku da njezino priznanje na snagu stupa 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992., Hrvatsku je priznala Sveta Stolica, no Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991., posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskom i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem.

Nakon što je Hrvatsku priznala EU, tijekom tog 15. siječnja 1992. uslijedila su i priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj.

Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država: Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Potom su, među ostalima, uslijedila i priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina kasnije), te Kine (27. travnja).

Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.).

Istoga datuma, ali 1998., završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavnopravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje.

Mirna reintegracija istočne Slavonije i Podunavlja

Temeljni [Erdutski] sporazum o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu, koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske, potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.

Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika RH Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te, kao svjedoci, tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik UN-a Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda, tijekom koje su mirnim putem u ustavnopravni poredak RH vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja, razorenih u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku, te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja i postizanje mira u tom dijelu Europe prethodno su omogućile i vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske: “Bljesak”, završena 2. svibnja, te “Oluja”, završena 5. kolovoza 1995.

Operacijom “Bljesak” oslobođena je Zapadna Slavonija, dok su “Olujom” oslobođeni Knin i najveći dio dotad okupiranog hrvatskog teritorija.

Hrvatska je 2017. svečano i na državničkoj razini obilježila prvih 25 godina neovisnosti.

Izvor: Agencije