Hrvatska: Novi zakon šok za žrtve silovanja

Više od dvije decenije žrtve silovanja tokom rata u Hrvatskoj čekaju da im država prizna status civilnih žrtava rata. Za sada nemaju niti status, niti su primile ikakvu novčanu naknadu. To bi trebao promijeniti novi zakon, koji je u javnoj raspravi. Ipak, udruženja nisa zadovoljna, jer zakon ne odgovara na mnoga otvorena pitanja, a ne rješava ni probleme ostalih civilnih žrtava rata.

“Tu noć silovala su me šestorica. Mučili su me na sve načine, tukli, bili perverzni… U istom prostoru bile su moja šestogodišnja sestra i osmomjesečna kćerka…” Ovo je samo dio jedne od 15 stravičnih ispovijesti žena silovanih u ratu, koje su objavljene u knjizi “Sunčica”. No, hiljade su neispričanih priča.

Najviše seksualnih zločina dogodilo se ratne 1991. godine. Tačan broj žrtava još se ne zna. Od prijavljenih, najmlađa silovana bila je djevojčica od šest godina, a najstarija 80-godišnja baka. Od tada su prošle 23 godine. Nijedna žrtva nije dobila ni euro obeštećenja, niti im je priznat status civilne žrtve rata.

Ministarstvo branitelja Hrvatske to želi promijeniti novim zakonom o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, koji je u javnoj raspravi, a trebao bi biti donesen krajem godine.

Država nema sredstava

“Mi, najprije, želimo žrtvama pokazati da nisu same, da mi vodimo brigu o njima. Da se ta žrtva prizna, mi idemo s ovim humanim karakterom, sa što manje traumatizacije prema žrtvama. I kao što sam rekao u jednom javnom nastupu, te žrtve će još samo jedanput morati iznijeti i ispričati tu tešku priču koju su preživjele”, izjavio je hrvatski ministar branitelja Predrag Matić.

Žrtve će se moći prijaviti od sljedeće godine, a uz status civilne žrtve rata, zakonom će dobiti pravo na psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć, obavezno i dopunsko zdravstveno osiguranje, fizikalnu rehabilitaciju, godišnji sistematski pregled, besplatnu pravnu pomoć i finansijsku naknadu. No, koliku i kada – zakon ne propisuje. To će se riješiti novim, dodatnim zakonom.

U udruženju “Žene u Domovinskom ratu” kažu – premalo i prekasno. U Bosni i Hercegovini obeštećenja su blizu 300 eura mjesečno.

“Ovaj zakon je šok svima nama, jer konstatira se da je proračun Republike Hrvatske slab i da ne može primiti novu kategoriju. Slažem se, može se i tako reći – Hrvatska nema za žrtve ratnog zločina, ali Vlada se nije ni potrudila da iznađe gdje se može uštedjeti bar kojim stavkama. A mi ih vidimo bezbroj”, rekla je predsjednica tog udruženja Marija Slišković.

A šta je s nama? – pitaju se i ostale civilne žrtve rata: roditelji ubijene djece, stradali od mina i drugi. Zakon je, kažu u udruženju “Documenta”, trebao obuhvatiti sve civilne žrtve.

Strašno poglavlje još otvoreno

“Ostali stradalnici su vrlo nezadovoljni. Oni su morali tijekom 90-ih čekati da se riješe statusi vojnih stradalnika hrvatskih branitelja. Sada su na novom čekanju, bez jasnih naznaka kada bi se to trebalo dogoditi”, kaže Eugen Jakovčić iz Documente.

Resorni ministar odgovara da država za to sada nema novca.

“Mi do sada imamo organiziranu skrb prema hrvatskim ratnim vojnim invalidima, braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata, ali prema civilnim žrtvama – toga se još nitko nije sadržajno i temeljito uhvatio. Mi hoćemo, ali nećemo moći stavljati ga u redovitu proceduru, jer on je težak, mjeri se sigurno stotinama milijuna kuna”, veli Matić.

Više od dvije decenije kasnije civilne žrtve rata, među kojima i one seksualnog zlostavljanja, ne mogu reći da je to poglavlje zatvoreno. S posljedicama se uglavnom nose bez pomoći države, izvještava reporterka Al Jazeere Jasmina Kos.

Izvor: Al Jazeera