Hrvatska: Novi model podsticane stanogradnje

U Zagrebu će cijena biti skoro 1.100 eura po kvadratu, s kamatom od blizu četiri posto.

Ekonomska kriza u Hrvatskoj utjecala je i na tržište nekretnina. Građevinski 'bum' od prije nekoliko godina završio je sa blizu 20.000 neprodatih stanova.

Država zato ponovno pokreće model podsticane stanogradnje, kojim uz povoljnije cijene i niže kamate gradi nove, ali i podstiče prodaju stanova koji su već izgrađeni.

Samo u Zagrebu je od 10.000 do 15.000 neprodatih stanova, a prosječna cijena kvadrata u Zagrebu je 1.700 eura.

Stagnacija tržišta

U Agenciji za nekretnine kažu da tržište stagnira već dvije godine.

"Stanje je teško i ono reflektira cjelokupnu ekonomsku situaciju, jer je, naravno, tržište nekretnina pod direktnim utjecajem cjelokupne ekonomske situacije", kazuje Lana Mihaljinac Knežević.

"Jedan od razloga zbog kojih je zamrlo tržište nekretnina u Hrvatskoj, osim ekonomske krize, jesu i stambeni krediti u švicarskim francima.

Oko 75 tisuća hrvatskih građana podiglo je kredit u francima i rate su im u nekoliko godina narasle između 30 do čak sto posto. Zbog toga traje suđenje u najvećoj kolektivnoj tužbi protiv osam banaka. No posljedice svega toga, kažu stručnjaci, mnogo su teže - zavladala je nesigurnost, u ljude se uvukao strah", javila je iz Zagreba reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak.

Država im stoga nudi jeftinije stanove i sigurnije kredite. U Zagrebu će cijena biti blizu 1.100 eura po kvadratu, s kamatom od blizu četiri posto. Komercijalni krediti imaju od 6,5 do sedam posto kamate.

To znači da će mjesečna rata za stan od 60 kvadrata biti 261 euro, dok bi za isti takav stan, po komercijalnim uvjetima, bila 55 eura viša.

"Za tih 20 ili 30 godina je sigurnost da je to pod tim uvjetima, da niste ovisni o komercijalnim bankama koje vam onda mogu neke uvjete mijenjati, nego ste sigurni za te uvjete i u projektu POS i u projektu POS PLUS", kaže ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš.

S bankama će ugovore sklapati državna Agencija za promet nekretnina, APN, koja je već provela niz projekata podsticane stanogradnje. U proteklih 10 godina na taj je način sagrađeno 5.500 stanova, ukupno vrijednih 320 miliona eura.

Država je u to uložila 85 miliona eura. Ovog puta, za podsticaj države osigurano je 200 miliona kuna, odnosno 26,5 miliona eura.

"Naših 200 milijuna kuna u proračunu vam je poticaj za 3 i pol puta veću investiciju. Mi smo izračunali da bismo mogli ove godine početi izgradnju 745 stanova", kazuje Željko Uhlir, direktor APN-a.

Skepticizam usljed krize

Pod istim uvjetima, građani će moći kupiti i već sagrađene neprodane stanove.

"Pogram POS PLUS, zapravo, omogućuje da ti neprodani stanovi koji se nalaze na tržištu - uvjet je da su novi, da su gruntovno upisani - jednako tako dođu u funkciju i po programu POS-a da ga građani kupe", kaže ministrica Mrak Taritaš.

Iskustva s tim modelom stanogradnje u Hrvatskoj su dobra, pa u Vladi vjeruju da će oživjeti tržište nekretnina. No, zbog krize i opće nesigurnosti mnogi su skeptični.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.