Oglasi

Hasanbegović u Jasenovcu: Žalim zbog odvojenih komemoracija

Pozivam sve da dođu u petak da civilizirano u miru odamo počast nevinim žrtvama jasenovačkog logora, rekao ministar..
Na sastanku s direktoricom Hasanbegović će razgovarati o djelovanju ustanove i provedbi Zakona o Spomen-području JasenovacPatrik Macek/Pixsell - Arhiva

Hrvatski ministar kulture Zlatko Hasanbegović poručio je, za posjeta Javnoj ustanovi Spomen-područje Jasenovac, kako mu je "žao što je došlo do odvojenih komemoracija [u Jasenovcu]".

"Određene udruge su iznosile primjedbe, prije svega na stanovite ekscese u društvu od kojih se vlada jasno ogradila i iza kojih nikada nije stajala i koji nažalost postoje u razvijenim demokratskim zemljama EU. Hrvatska u tom smislu nije nikakva posebna iznimka", rekao je Hasanbegović.

Osim toga, nastavio je Hasanbegović, sporne su i promjene muzejskoga postava, "posebice na način da iza toga stoje određeni politički pritisci".

"Moje je stajalište da se svaki postav protekom vremena može i treba mijenjati, no o tome ne mogu odlučivati niti ministar, niti političari, niti lingvisti, niti liječnici, već isključivo muzejska struka i povjesničari", ukazuje.

Kao treću točku kojom se, prema njegovim riječima, "opravdavao bojkot službene državne komemoracije" jeste neimenovanje članova Savjeta Spomen područja Jasenovac.

"Podsjetio bih da taj Savjet ne postoji već 2,5 godine i da nitko zbog toga u protekle dvije godine nije bojkotirao službenu državnu komemoraciju", rekao je Hasanbegović.

Poziv svima na komemoraciju

Na novinarsko pitanje, poziva li židovsku zajednicu da dođe na komemoraciju pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora odgovorio je: "Naravno, pa svi su i pozvani. Osobno pozivam sve pozvane da dođu u petak i to je najbolji način da civilizirano u miru odamo počast svim nevinim žrtvama jasenovačkog logora".

Konstataciju da je čitav hrvatski državni vrh osudio zločine počinjene za vrijeme NDH, a ne osuđuju marš u Zagrebu i povike "Za dom - spremni", popratio je komentarom da se za to novinari moraju obratiti ministru unutarnjih poslova.

"Takve ekscesne pojave ne mogu se suzbijati represijom, već u prvom redu edukacijom i kućnim odgojem", smatra Hasanbegović.


Neke komemoracije već su održane u Jasenovcu [Tanjug - Arhiva]

Ponavljajući razloge nedolaska udruga Srba, Židova i antifašista na službenu komemoraciju, naveo je kako su "neki nezadovoljni raspodjelom političkih snaga, te činjenicom da su sada u oporbi, dok neki imaju svoje posebne motive".

"Moderna hrvatska država ni na koji način nije sljednik bilo kojega zločinačkog režima. Svakom pametnom je jasno da nije ni pravni, ni stvarni sljednik NDH, ali ona ni na koji način ne treba baštiniti jugoslavensko komunističko totalitarno nasljeđe. Moderna Hrvatska država nastala je 1990. godine na pravu naroda na samoodređenje, ideji slobode i demokracije, parlamentarnoga poretka, stvorena je i obranjena u Domovinskom ratu. To su jedini i stvarni temelji moderne slobodne i demokratske slobodne Hrvatske", ukazao je Hasanbegović.

Novinare je zanimalo i što misli o stavu nekih povjesničara po kojem su ustaški i komunistički zločini "jednako veliki", Hasanbegović je odgovorio kako se "zločini ne mogu uspoređivati, jer svaki zločin ima svoju povijesnu pozadinu, svoje aktere, a historigrafija nije disciplina koja istražuje natjecanje u zločinima, već uspoređuje različite povijesne fenomene u povijesnom vremenu".

"I komunistički zločini su jedna historiografska tema, zločini drugih totalitarnih režima druga, i to je vrlo jednostavno. I nije potrebna nikakva posebna mistifikacija. Bitno je da moderna Hrvatska mora istaknuti jasni diskontinuitet prema svim poretcima i režimima koji su u svojoj pozadini, među ostalim, imali zločin. Ona ne može nositi hipoteku prošlosti, a dobro znate da se manipulacija jasenovačkim žrtvama u vremenu komunističkog režima nalazila u samom temelju velikosrpske ideologije koja je na žalost dovela i do tragičnoga rata", zaključio je Hasanbegović.

Odvojene komemoracije

Koordinacija židovskih općina organizirala je prošlog petka prvu od tri najavljene komemoracije na mjestu nekadašnjeg ustaškog logora u Jasenovcu.

Počast žrtvama ustaškog logora odali su, paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca, i predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac te njegov kolega u Saboru Mile Horvat, bivši hrvatski predsjednik i čelnik stranke Naprijed Hrvatska! - progresivni savez Ivo Josipović te Zoran Pusić u ime Antifašističke lige Hrvatske.

U Jasenovac je počast žrtvama došao odati i predsjednik Narodne stranke - Reformista Radimir Čačić, kao i neovisni saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin.

Počast su odali i vijence položili i austrijski veleposlanik u Hrvatskoj Andreas Wiedenhoff, izraelska veleposlanica u Hrvatskoj Zina Kalay Kleitman te predstavnici veleposlanstava Nizozemske, Njemačke, Francuske, Kanade, SAD-a i Srbije.


Ove će godine u Jasenovcu biti održano više odvojenih komemoracija [Anadolija - Arhiva]

Službena komemoracija žrtvama jasenovačkog logora, koju organizira Javna ustanova spomen-područje Jasenovac, bit će održana u petak, no Koordinacija židovskih općina odbila je na njoj sudjelovati i prošlog petka je održala svoju komemoraciju.

Bojkot službene komemoracije objasnili su neslaganjem s politikom nečinjenja u odnosu na izmjene postavki muzeja, odgađanjem imenovanja Savjeta JUSP Jasenovac te događanjima vezanima uz relativizaciju i revitalizaciju ustaštva.

Objasnivši odluku Koordinacije, njezin predsjednik Ognjen Kraus ranije je kazao kako je to reakcija na nečinjenje države u pogledu ustaških povika na ulicama gradova i nogometnim utakmicama, kao i govora mržnje u medijima, naročito na internetu.

Na službenu komemoraciju ne ide ni Savez antifašističkih boraca

Smatra i kako postavka muzeja u Jasenovcu "ne prikazuje punu istinu o holokaustu i strahotama nekadašnje Nezavisne Države Hrvatske da ublažava istinu o ustaškom režimu".

Nezadovoljan je i jer je osuda ustaškog režima od državnoga vrha došla tek nakon njihove odluke da održe odvojenu komemoraciju. "Zamjeram im i to što je došla na dan, neću govoriti koji", dodao je Kraus, misleći pritom na dan osnivanja NDH.

Na službenoj komemoraciji 22. aprila neće prisustvovati ni Savez antifašističkih boraca Hrvatske, koji će posebnu komemoraciju za jasenovačke žrtve održati 24. travnja.

Jasenovac je od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. godine bio je logor smrti, u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.

Poimenični popis žrtava logora navodi imena i podatke za 83.145 žrtava - 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do 14 godina starosti.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.