Oglasi

Hrvatska manjina protiv 'standardizacije bunjevačkog jezika'

Vodstvo Bunjevaca ne-Hrvata izradilo i predstavilo 'standard bunjevačkog jezika', po kojem se već pišu i štampaju udžbenici.
Tomislav ŽigmanovŽigmanov je istaknuo da su Hrvati u Srbiji kao zajednica visoko nerazvijeni u odnosu na druge manjinske zajedniceAl Jazeera - Arhiva

Vodstvo Bunjevaca u Vojvodini, koji niječu hrvatsku pripadnost, izradilo je i predstavilo "standard bunjevačkog jezika", što je u hrvatskoj zajednici ocijenjeno kao pokušaj otimanja dijalekta bunjevačkih Hrvata od hrvatske kulturne baštine.

Čelnici Bunjevačkog nacionalnog vijeća, koje zastupa oko 16.000 Bunjevaca, ne-Hrvata, objavilo je javnosti da je okončan rad na "standardu bunjevačkog jezika" i da se po njemu već pišu i tiskaju udžbenici za učenike osnovnih škola koji izučavaju predmet "Bunjevački govor s elementima nacionalne kulture".

"Standard je nešto što smo propisali kroz rječnik, pravopisni i gramatički priručnik na koji način pišemo mi Bunjevci u 21. stoljeću u svojim medijima, knjigama, beletristici i na koji način se, ukoliko je to potrebno, obraćamo i državi", navela je na konferenciji za novinare predsjednica Nacionalnog vijeća Bunjevaca i jedna od autorica Standarda Suzana Kujundžić Ostojić i dodala kako je njihov krajnji cilj "standardizacija bunjevačkog jezika".

'Atak na hrvatsku kulturnu baštinu'

Uz konstataciju da je materinski jezik temeljni kamen za očuvanje identiteta svake nacionalne manjine, predsjednik Izvršnog odbora BNV-a Mirko Bajić podsjetio je da su Bunjevci desetljećima bili osporavani, kao i njihov jezik.

Iako su udžbenici za učenike pisani su po "standardu", iz BNV-a poručuju da neće tražiti uvođenje redovite nastave na bunjevačkom jeziku, kao ni uvođenje bunjevačkog u službenu uporabu, jer "nije trenutak za tako nešto".

S druge strane, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i književnik Tomislav Žigmanov oštro je reagirao na postupke BNV-a, navodeći da je javnost ponovno imala priliku vidjeti "kako posljednji jahači apokalipse novoštokavske ikavice čine sramotne korake koji vode njezinom, nadam se ne i trajnom, kompromitiranju".

"To čine opet oni koji se ikavicom ne služe, oni koji su je do sad stotine puta unakaradili, oni koji je otimaju, kidaju od hrvatske kulturne baštine... To je šamar svima nama - od Balinta Vujkova, Petka Vojnića Purčara, Vojislava Sekelja, Milovana Mikovića do moje malenkosti - koji pišemo na bunjevačkoj ikavici, jer nam se narodni govor Hrvata sada ukrao. Usto, ledena je i šutnja o svemu Hrvatske, napose kulturne i znanstvene javnosti", izjavio je Žigmanov.

Reagirao je i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić, navodeći kako smatra da je riječ o političkom projektu "koji ne bi mogao biti realiziran bez potpore države, odnosno nekih njezinih tijela, pojedinih stranaka i srbijanskih medija".

"Držim kako se radi i o svojevrsnom ataku na hrvatsku kulturnu baštinu. Znamo da su se svi najugledniji Bunjevci na sjeveru Bačke i okolice osjećali Hrvatima. Njihova cjelokupna književnost - kako 20, tako i 19. stoljeća - nedvojbeno je dio ukupne hrvatske književne baštine", naveo je Bačić.

'Ukidanje dokumenta o izjašnjavaju Bunjevaca'

"Ne osporavamo nikome pravo da se nacionalno samoidentificira, pa tako i da onaj govor, dijalekt ili jezik kojim se služi naziva kako hoće. Ali, ilustracije radi, mi možemo prozor nazivati vratima ili pisati kako su to vrata, ali u biti to je i dalje prozor. Zanimljivo bi u tom kontekstu bilo pitati govornike ikavice u Splitu ili Senju smatraju li svoj dijalekt posebnim jezikom i trebali ga standardizirati", dodao je Bačić.

On drži da nije slučajnost što su predstavnici Bunjevaca, ne-Hrvata, pojačali svoje aktivnosti, poslije početka dijaloga i suradnje vodstva hrvatske manjine s državnim tijelima Srbije i predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

Vojvođanska Vlada nedavno je objavila da će podržati inicijativu za ukidanje dokumenta iz 1945. godine o izjašnjavanju Bunjevaca kao Hrvata, koju je Skupštini Vojvodine podnijelo vodstvo dijela zajednice Bunjevaca koji niječu hrvatsku pripadnost, što je među vojvođanskim Hrvatima protumačeno kao nastavak politike miješanja državnih tijela Srbije u identitetska pitanja ovdašnjih Hrvata.

Podršku je najavio predsjednik pokrajinske Vlade Igor Mirović (Srpska napredna stranka) u razgovoru s predstavnicima BNV-a, zastupničkog tijela dijela Bunjevaca, ne-Hrvata, koji su podnijeli inicijativu 2016. godine.

Žigmanov je u medijskim istupima ocijenio da je riječ o nastavku djelovanja koje je usmjereno protiv Hrvata u Vojvodini, i to u dijelu miješanja državnih tijela u identitetska pitanja tamošnjih Hrvata.

'Bliski s Vučićevim vladajućim SNS-om'

U Vojvodini, uglavnom na sjeveru Bačke, živi skupina od blizu 16.000 Bunjevaca koji niječu svoju pripadnost hrvatskom narodu, već se deklariraju samo kao Bunjevci.

Njih zastupa BNV u Srbiji, čiji su predstavnici bliski s Vučićevim vladajućim SNS-om.

Ostala većina Bunjevaca, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati-Bunjevci.

Na posljednjem popisu stanovništva u Srbiji 2011. godine bilo je blizu 58.000 Hrvata, no teško je procijeniti koliki broj otpada na bunjevačke Hrvate koji žive u više sredina na sjeveru Vojvodine.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.