Hrvatska gubi 330 miliona eura zbog krivotvorenja i piratstva

EUIPO je pratio privredni utjecaj krivotvorenja u 11 ključnih privrednih sektora u Evropskoj uniji (EPA)

Hrvatska godišnje gubi 2,5 milijardi kuna (330 miliona eura) prihoda od prodaje u ključnim privrednim sektorima zbog krivotvorenja i piratstva, a na nivou Evropske unije gubici su i do 451 milijarde kuna (66 milijardi eura), pri čemu je najviše oštećen sektor odjeće, procjenjuje Ured EU-a za intelektualno vlasništvo (EUIPO).

EUIPO je pratio privredni utjecaj krivotvorenja u 11 ključnih privrednih sektora u Uniji od 2012. do 2016.

Istraživanjem su obuhvaćeni sektori kozmetičkih proizvoda i lične njege, odjeće, obuće i modnih dodataka, sportske robe, igračaka i igara, nakita i satova, ručne torbe i prtljage, snimljene muzike, žestokih pića i vina, farmaceutskih proizvoda, pesticida i pametnih telefona.

Decentralizirana agencija EU-a sa sjedištem u Alicanteu procjenjuje da se u Hrvatskoj zbog krivotvorenja i piratstva godišnje izgubi 330 miliona eura, što čini 10,7 posto prodaje u navedenih 11 sektora.

Stotine hiljada radnih mjesta manje

Na nivou EU-a gubitak prihoda u prodaji iznosi i do 66 milijardi eura.

Gubitak po stanovniku u Hrvatskoj procjenjuje se na 95 eura godišnje, dok je na nivou EU-a taj iznos veći od 110 eura.

Pritom se gubi gotovo 4.000 radnih mjesta u Hrvatskoj, a širom EU-a i do 468.000, upozorio je izvršni direktor EUIPO-a Christian Archambeau.

“Rast i stvaranje radnih mjesta u Evropi zavise od industrijskih sektora, poput 11 sektora na kojima je provedeno istraživanje. No, našim istraživanjem pokazalo se kako krivotvorenje i piratstvo mogu ugroziti radna mjesta i rast. Proveli smo ovu analizu i veći dio našeg istraživanja u svrhu je podrške tvorcima politika u pronalasku rješenja ovog problema”, rekao je Archambeau.

Dodao je da je analiza, također, usmjerena na potrošače u EU-u i ukazivanje na “privredne posljedice krivotvorenja i piratstva na širem nivou”.

EUIPO je, uz analizu ponude krivotvorenih proizvoda i piratskih sadržaja, proučavao i potražnju, odnosno spremnost građana Unije za konzumiranje proizvoda i usluga kojima se povređuje pravo intelektualnog vlasništva.

Gubici u sektoru odjeće i lijekova

Niže cijene, pristupačnost i nizak stepen društvene stigme povezane s takvim aktivnostima glavni su poticaji potrošačima za kupovinu krivotvorenih proizvoda i nezakonit pristup sadržaju zaštićenom autorskim pravom, navodi se u izvještaju o statusu povrede prava intelektualnog vlasništva za 2019.

Najveće godišnje gubitke prihoda u prodaji Hrvatska bilježi u sektoru odjeće (124 miliona eura) i lijekova (115 miliona eura).

Visoke gubitke najmlađa članica EU-a bilježi još u sektoru pametnih telefona (45 miliona eura), kozmetike (37 miliona eura) te vina i žestokih pića (15 miliona eura).

No, u usporedbi s prvom analizom iz 2018. ažurirana analiza pokazuje da su na nivou EU-a smanjeni gubici u većini sektora, osim u sektorima odjeće, obuće i modnih dodataka te kozmetičkih proizvoda i lične njege.

Izvor: Agencije