Hrvatska dobila ultimatum za uhidbeni nalog

Hrvatska je dobila ultimatum od Europske komisije kojim se traži konkretan plan za ukidanje Zakona o europskom uhidbenom nalogu i to do 23. kolovoza.

Sporni je zakon Hrvatska izmijenila neposredno uoči ulaska u Europsku uniju tako što je ograničila primjenu izručenja svojih državljana za djela počinjena prije 2002. godine, no Europska komisija tvrdi kako se Europski uhidbeni nalog ne može ograničavati.

U međuvremenu su, u samo dva mjeseca, u Zagreb stigla dva pisma iz Europske komisije u kojima njezina potpredsjednica Viviane Reding, ujedno i povjerenica za pravosuđe, od Hrvatske traži odgovor kada i kako će riješiti problem sada ograničene primjene europskog uhidbenog naloga, te upozorava da hrvatska strana nema pravo vremenskog limitiranja primjene.

„Jasno se je to poručila potpredsjednica Reding, a to je riješeno i na tehničkoj razini, među stručnjacima Hrvatske i Europske unije, tako da ne može biti više nesporazuma“, poručila je i Mina Andrejeva, glasnogovornica Europske komisije.

Sastanci pravnih eksperata

Potvrdila je i kako je prije nekoliko dana održan još jedan sastanak ekspertnog tima iz Hrvatske s europskim stručnjacima „gdje je to još jednom pojašnjeno“.

„Bilo koja pravna sumnja je do sada trebala biti uklonjena i ono što sada trebamo je jasan pokazatelj političke volje Hrvatske kako bi uskladila svoje zakonodavstvo s europskim“, jasna je Andrejeva.

U hrvatskoj Vladi su neslužbeno potvrdili kako je pismo povjerenice za pravosuđe Reding stiglo na adresu Ministarstva pravosuđa, te su obećali da će Bruxelles „odgovor dobiti na vrijeme“, javlja reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić.

Premijer Milanović priznao je još ranije, nekoliko dana prije ulaksa Hrvatske u Europsku Uniju, kako neslaganja postoje.

“Komisija misli drukčije, razgovarat ćemo, ali nećemo se dati poklebati iz prve, pa ako na kraju budemo u krivu, povući ćemo se”, rekao je tada Milanović.

Odgovorio mu je, znatno kasnije, HDZ-ov saborski zastupnik Gordan Jandroković.

“Ugrozili smo svoju vjerodostojnost, odnosno učinili su to Zoran Milanović i njegova vlada. Očekujem skoro povlačenje zakona jer on nije u nacionalnom interesu. Njime se štiti jedan čovjek i tako se šteti cijeloj Hrvatskoj”, rekao je Jandroković.

Bez reakcije iz hrvatske Vlade

Iako nitko iz Vlade nije htio komentirati slučaj, učinili su to iz redova jednog od koalicijskih partnera u vlasti – Hrvatske narodne stranke (HNS) vicepremijerke Vesne Pusić.

„Komisija je reagirala dovoljno rano, još kada se zakon donosio, ali završilo je tako kako je. Ne očekujem da ćemo imati velikih poteškoća s time“, uvjeren je Jozo Radoš, HNS-ov saborski zastupnik.

Prema riječima stručnjaka, poteškoća bi ipak moglo biti, posebno ako pregovori s Komisijiom ne završe dobro, jer će tada biti pokrenut postupak protiv Hrvatske pred Europskim sudom pravde.

„Ukoliko bi Europski sud pravde smatrao da nismo ispunili okvirnu odluku o Europskom uhidbenom nalogu, mogli bi izreći visoku novčanu kaznu“, upozorava Zlata Đurđević s Katedre za kazneno-procesno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Takvu je kaznu, podsjećaju poznavatelji prilika, ta pravosudna institucija učinila do sada u dva slučaja, a Hrvatskoj, prema pristupnom ugovoru, prijete i drastičnije kazne.

Hrvatska Vlada ograničila je izručenje za zločine počinjenje prije 2002. godine, a sporni je zakon prozvan „Lex Perković“ zbog slučaja Josipa Perkovića, čije izručenje traži Njemačka zbog ubojstva iz ‘80-ih godina prošlog stoljeća.

Izvor: Al Jazeera