Hrvatska dobila novu Vladu

Hrvatski sabor je nakon cjelodnevne rasprave sa 83 glasova za, 61 protiv i pet suzdržanih dao povjerenje Tihomiru Oreškoviću kao predsjedniku Vlade i njegovim ministrima. Novi hrvatski premijer i ministri nakon toga su prisegnuli da će svoju dužnost obnašati časno.

Nakon toga novi je premijer u pratnji dvojice potpredsjednika Vlade, Tomislava Karamarka i Bože Petrova, stigao preko puta Sabora u sjedište Vlade u Banskim dvorima, gdje ga je dočekao dosadašnji premijer Zoran Milanović te je obavljena primopredaja vlasti.

U Hrvatskom saboru od petka ujutro trajala je na trenutke burna rasprava uoči glasovanja o novoj vladi i programu koji je ponudio Tihomir Orešković.

Domoljubna koalicija, Most nezavisnih lista i stranka Milan Bandić 365 potpisali su u petak navečer tijekom rasprave u Saboru sporazum o reformskoj hrvatskoj Vladi, kojim se definira suradnja u koalicijskoj Vladi.

“Sporazum sadrži pravila igre, defniciju suradnje u reformskoj vladi u svim oblicima i dimenzijama te suradnje”, rekao je u izjavi novinarima čelnik Domoljubne koalicije Tomislav Karamarko po potpisivanju sporazuma u Hrvatskome saboru.

Odbacio je, kao i čelnik Mosta Božo Petrov, nagađanja da je postojao bilo kakav spor oko potpisivanja sporazuma, s obzirom na to da on nije potpisan već jutros, kako je najavljivano.

U međuvremenu je u saborskoj raspravi ekonomski strateg Mosta Ivan Lovrinović iz Mosta rekao kako ne može podržati vladu Tihomira Oreškovića jer je, tvrdi, Most odustao od ključnih momenata ekonomskog programa na temelju kojega je stekao povjerenje birača.

Lovrinović je ocijenio kako sporazum koji su navečer potpisali Most i Domoljubna koalicija pokazuje kako “fali znanja, odlučnosti i profesionalnosti”.

Lovrinović: Osjećam se izigranim

“Ne vjerujem da će se ići u dobrom smjeru i ja vam, na žalost, ne mogu dati povjerenje, zbog građana kojima sam obećao. Važnije mi je zaštititi vlastiti obraz i interese građana”, kazao je Lovrinović u pojedinačnoj raspravi i dodao kako će se ispričati Vladi ako ga svojim potezima demantira.

“Došlo vrijeme da otvoreno jedni drugima kažemo u oči što mislimo, dosta je bilo ulagivanja i šupljih govora”, poručio je.

Lovrinović tvrdi kako je program s kojim je Most išao u kampanju srezan do neprepoznatljivosti, kako se ne spominje monetarna reforma te kako o monetarnoj politici Hrvatske govore samo strani bankari.

“Kao autor značajnog dijela gospodarskog programa Mosta osjećam se izigranim, kao i svi koji su glasali za Most”, rekao je Lovrinović.

“Po saborskim hodnicima sve glasnije se govori kako su trojica zastupnika Mosta, predvođena njihovim ekonomskim strategom Ivanom Lovrinovićem, spremna izaći iz Mosta i osnovati vlastiti klub zbog toga što su, navodno, nezadovoljni time što nisu ušli u vladu. Međutim, čak i u tom slučaju, govori se, oni će ipak dati podršku novoj vladi”, izvjestila je ranije reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak.  

Orešković je mogao računati na glasove zastupnike Domoljubne koalicije i Mosta, dvoje zastupnika nacionalnih manjina i dva zastupnika Milana Bandića te dva zastupnika HDSSB-a Branimira Glavaša. 

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko pokušavao je tijekom dana osigurati podršku i preostalih šest zastupnika nacionalnih manjina.

Ujutro, prije saborske sjednice, održan je i sastanak s tim zastupnicima, nakon kojeg je Milorad Pupovac iz SDSS-a novinarima rekao da dogovor nije postignut. 

Karamarko pokušava pridobiti zastupnike manjina

Kasnije tijekom dana održan je još jedan sastanak između predstavnika Domoljubne koalicije, koju predvodi HDZ, i tih šest zastupnika nacionalnih manjina.

“Očito je da Tomislav Karamarko prije samog glasovanja pokušava osigurati još tu dodatnu podršku, još šest ruku u zraku”.

“Imali smo kratku diskusiju, vrlo pozitivnu, ide u pravom smjeru, dali smo još malo vremena tako da ćemo se još čuti večeras, ali idemo u pravom smjeru”, rekao je nakon sastanka mandatar Orešković. 

Tihomir Orešković predstavio je Hrvatskom saboru kandidate za ministre, svoj program i zatražio povjerenje, a Sabor je, osim toga, izabrao svoje potpredsjednike te 30-ak radnih tijela.

Hrvatski sabor je izabrao tri od pet svojih potpredsjednika: Antu Sanadera (HDZ), Roberta Podolnjaka (Most nezavisnih lista) i Ivana Tepeša (Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević). Dva potpredsjednika iz oporbenih redova nisu predložena jer su izgledne kandidatkinje Vesna Pusić (Hrvatska narodna stranka) i Milanka Opačić (Socijaldemokratska partija) još na nespojivim dužnostima u Vladi.

Vlada koju je predstavio Orešković ima dva potpredsjednika: Tomislava Karamarka (Hrvatska demokratska zajednica) i Božu Petrova (Most nezavisnih lista).

Ministar financija je Zdravko Marić, ministra vanjskih i europskih poslova Miro Kovač, a unutarnjih poslova Vlaho Orebić. Ministar gospodarstva je Tomislav Panenić, obrane Josip Buljević, pravosuđa Ante Šprlje, a uprave Dubravka Jurlina-Alibegović.

Ministarstvo poduzetništva vodit će Darko Horvat, rada i mirovinskog sustava Nada Šikić, a socijalne politike i mladih Bernardica Juretić. Oleg Butković bio je predložen za ministra pomorstva, Davor Romić poljoprivrede, Antun Kliman za ministra turizma, dok bi zaštitu okoliša trebao voditi Slaven Dobrović.

Na čelu Ministarstva graditeljstva biti će Lovro Kuščević, zdravlja Dario Nakić, znanosti i obrazovanja Predrag Šustar.

Tomislav Tolušić vodit će Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a, Zlatko Hasanbegović kulturu, a Mijo Crnoja Ministarstvo branitelja.

Orešković vjeruje u dobre rezultate

Orešković je poručio predstavljajući zastupnicima u Hrvatskom saboru svoj program, da će glavni cilj njegove vlade biti poboljšanje gospodarskih i društvenih prilika u Hrvatskoj i podizanje životnog standarda građana.

Najavio je da će u mandatu svoje vlade nastojati da Hrvatska do 2020. doživi transformaciju u tri ključna područja: gospodarskom rastu, konkurentnosti i kvaliteti života.

Među ciljevima spomenuo je osiguranje godišnjeg rasta BDP-a za više od tri posto i smanjenje javnog duga na manje od 80 posto BDP-a do 2020. godine, smanjenje deficita na manje od tri posto BDP-a do 2017. godine, povećanje izvoza za 30 posto, smanjivanje nezaposlenosti ispod 14 posto te povećanje BDP-a po glavi stanovnika za 2.000 eura.

Oporba je pak zamjerila Oreškoviću najviše to što, kako kažu, nisu čuli nijedan politički cilj nove vlade, ništa o vanjskoj politici kao ni o pitanjima poput građanskih sloboda te pravima svih vrsta manjina. Ocijenili su da je njegov govor bio bez sadržaja, a posebno sporno im je što je u tek jednoj rečenici govorio o izbjegličkoj krizi, rekavši kako će taj problem Hrvatska rješavati u dogovoru sa susjedima i Europskom komisijom.

“Kako je moguće da ste ispustili tako važnu temu kao što je vanjska politika, naš odnos prema susjedima, naša odgovornost kao članice EU-a prema proširenju, naš odnos prema Hrvatima u inozemstvu, naš odnos prema izbjegličkoj krizi i krizi ‘schengena’. To je čitav niz pitanja o čemu nismo čuli ništa. Jednako tako nismo čuli ništa niti o jačanju građanskih institucija”, rekao je Goran Beus Richembergh iz Hrvatske narodne stranke (HNS).

“Niste mogli odoljeti simbolici ove piramide koja nije obična piramida. Ima sa strane dijelove, prekinuta je piramida, još uvijek samo fali oko kao simbol masona, simbol iluminata. Pa vas ja pitam je li vi u transformaciji Hrvatske zagovarate neki novi svjetski poredak”, rekla je Ingrid Antičević Marinović iz SDP-a, misleći na dio prezentacije mandatara Oreškovića.

HND protiv Hasanbegovića

Hrvatsko novinarsko društvo usprotivilo se imenovanju Zlatka Hasanbegovića ministrom kulture u novoj vladi te je izrazilo zgražanje činjenicom da je takva osoba uopće mogla biti predložena za ministra.

“HND se najoštrije protivi imenovanju Zlatka Hasanbegovića ministrom kulture (…) nadležnim i za ‘discipliniranje’ nepoćudnih novinara, izražavajući zgražanje činjenicom da je takva osoba uopće mogla biti predložena za ministra u hrvatskoj vladi”, upozorava HND.

Podsjeća se da je to osoba koja je u programu Hrvatske televizije izjavila kako je antifašizam, jedna od temeljnih odrednica Ustava Hrvatske, zapravo “floskula”.

“Ta skandalozna izjava Zlatka Hasanbegovića nije jedini njegov javni istup protivan temeljnim vrijednostima demokratskog društva. Taj kandidat za ministra kulture bio je svojevremeno i članom Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, što ga je utemeljio ustaški poglavnik Ante Pavelić”, navodi HND u priopćenju.

Podsjeća i da je čelnik Domoljubne koalicije Tomislav Karamarko, koji bi trebao biti formalno drugi čovjek u novoj vladi, prije nekoliko mjeseci u tjedniku Globus najavio da će novinari morati podržavati vlast kada Domoljubna koalicija pobijedi na izborima.

Hasanbegović, čije je povlačenje kandidature u petak u Saboru tražila i oporba, izjavio je kako sve što se događa ima elemente ideološkog linča, a nema uporište u činjenicama.

“Ono što me ražalostilo je to što sve ovo ima elemente jedne vrste ideološkoga linča koji nema uporište u bilo kakvim činjenicama, već u selektivnom korištenju mojih različitih izjava, koje sam davao u proteklih 10 godina u sklopu svojih historiografskih i znanstvenih istraživanja ili u sklopu javnih debata u kontekstu nekih specifičnih tema”, kazao je Hasanbegović novinarima u Saboru. 

On je to rekao nakon što je SDP-ov Nenad Stazić pozvao mandatara da povuče Hasanbegovićevu kandidaturu jer će, tvrdi Stazić, u suprotnom Vladi “dati pridjev filoustaške Vlade”.

Zamjerke i kandidatu za ministra branitelja

Imenovanju Hasanbegovića, ali i Mije Crnoje za ministra branitelja, usprotivila se i Platforma 112, koja okuplja 20-ak nevladinih udruga, uputivši otvoreno pismo mandataru Oreškoviću.

Prema njihovom mišljenju, Hasanbegović je “apsolutno neprimjerena osoba za položaj na koji ga želi imenovati”. Upozoravaju i da je apsolutno nedopustivo negiranje vrijednosti kao što je antifašizam.

Podsjećaju i da je Hasanbegović u više navrata posprdno govorio o “ideologiji ljudskih prava”, čime je “za jednog građanina s akademskom titulom povjesničara pokazao nevjerojatno neznanje o međunarodnom pravnom poretku i ključnoj tekovini naše civilizacije”.

“Njegovo javno djelovanje – i kao predsjednika Nadzornog odbora Počasnog bleiburškog voda, i člana HOP-a (utemeljitelja Ante Pavelića), i kao povjesničara čije izjave i tekstovi imaju malo veze s istinom, a puno s ostrašćenim revizionizmom – moraju biti nedvosmislenom zaprekom za imenovanje na čelnu poziciju Ministarstva kulture”, navodi Platforma 112 u pismu.

Pozivaju Oreškovića da povuče i nominaciju za imenovanje Mije Crnoje ministrom branitelja jer smatraju da njegova najava izrade “Registra izdajnika Republike Hrvatske” primjerenija državnom uređenju Sjeverne Koreje, a ne demokratskoj državi, članici Europske unije.

Izvor: Al Jazeera i agencije