Hrvatska diže minimalnu plaću na 520 eura

Hrvatski premijer Andrej Plenković predstavio je dodatne mjere za očuvanje radnih mjesta i pomoć privredi, o kojima će Vlada u četvrtak odlučivati, javlja Hina.

Među njima je podizanje iznosa minimalne plaće na 4.000 kuna neto (520 eura), dok će dio preduzeća djelomično ili potpuno biti oslobođen od poreznih obaveza za april, maj i juni.

Riječ je o daljnjem suzbijanju krize zbog pandemije korona virusa, najveće krize koje pamte svijet, Evropa i Hrvatska posljednjih godina, kazao je Plenković na novinskoj konferenciji nakon sjednice užeg kabineta Vlade, na kojoj je raspravljano o novom setu mjera pomoći privredi zbog posljedica epidemije.

“Za nas nema nikakve dvojbe, riječ je o najvećoj krizi od Domovinskog rata i vjerujem da ćemo svi skupa, kad prođe neko vrijeme, ovaj mjesec, ožujak 2020. godine, pamtiti definitivno kao najzahtjevniji mjesec koji smo uopće proživjeli u ovom tisućljeću”, poručio je premijer.

‘Najveći problem neizvjesnost’

Ponovio je da je cijela Hrvatska “u ratu protiv korona virusa, panike i društveno-ekonomskih posljedica ove pandemije na radna mjesta, tvrtke i cijelo gospodarstvo”. Ocijenio je da je “situacija teška, a najveći problem je neizvjesnost, jer nitko ne može procijeniti koliko će ona trajati”.

“Prateći evoluciju situacije i polazeći od pretpostavke da ne možemo sa sigurnošću predvidjeti trajanje krize, izaći ćemo s još jednim paketom mjera”, najavio je Plenković, dodavši da će Vlada čvrsto stati iza hrvatskih radnika i privrede. 

Plenković je najavio da se predlaže da postojeća mjera isplate minimalne plaće od 3.250 kuna (426 eura), koju već koristi 65.000 firmi za 400.000 radnika za mart, april i maj bude dignuta na 4.000 kuna neto po radniku. 

Ujedno, država će preuzeti teret plaćanja doprinosa, što na 4.000 kuna neto iznosi još otprilike 1.460 kuna (191 euro), dakle, ukupno 5.460 kuna (oko 716 eura).

Ta mjera za april i maj, kao i mart, iznosi 8,5 milijardi kuna (1,1 milijardi eura), rekao je, napomenuvši da se ta mjera može koristiti pod uvjetom da poslodavci zadrže radna mjesta.

Oslobađanje od poreza

Druga mjera ide prema preduzećima kojima je rad onemogućen ili znatno otežan i koji će djelomično ili potpuno biti oslobođeni poreznih obaveza za april, maj i juni. Riječ je o porezu na dobit, dohodak te doprinosima, najavio je premijer.

One firme koje imaju pad prihoda između 20 i 50 posto, kao i dosad, imaju pravo na odgodu i otplatu na rate do 24 mjeseca bez kamata. One koje imaju manje od 20 posto pada prihoda dovoljno su čvrste da iznesu krizu, ustvrdio je.

“No, tvrtke s prihodima manjim od 7,5 milijuna kuna [milijun eura], a to je 93 posto svih, a imaju pad prihoda veći od 50 posto – njih ćemo u potpunosti osloboditi plaćanja poreznih obveza: poreza na dobit, poreza na dohodak i doprinosa”, rekao je.

“One tvrtke koje ostvaruju više od 7,5 milijuna kuna prihoda, dakle, sedam posto velikih, oslobađaju se porezne obveze proporcionalno s padom prihoda u odnosu na travanj, svibanj i lipanj. Ista je logika za one od 20 do 50 posto, odgoda obročna, beskamatna otplata, a od 50 do 100 platit će proporcionalno – ako su imale pad prihoda 75 posto, onda će platiti obveze samo 25 posto”, pojasnio je.

Odgađanje plaćanja PDV-a 

Treći element mjera odnosi se na plaćanje PDV-a, koje će moći biti odgođeno sve dok ne budu naplaćeni izdani računi, kao što to sada važi za male preduzetnike.

Premijer je izjavio i da će država biti maksimalno štedljiva i ići će se na izvršavanje samo nužnih rashoda. 

U sektoru poljoprivrede najavio je da će se ići na to da proces nabavke za javne naručioce bude u korist domaće poljoprivredne proizvodnje, odnosno da najmanje 60 posto poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bude iz Hrvatske. 

Izvor: Agencije