Hrvatska čeka nove izbjeglice i odbacuje optužbe za nasilje

Policija, Izbjeglice, Migranti, Hrvatska
Seehofer je ocijenio da je, kada se radi o zaštiti države, građana i sigurnosti, potrebna jaka država (EPA)

Rat i ratne strahote, nesigurnost, siromaštvo, neimaština te neizvjesna budućnost osnovni su razlozi radi kojih već godinama na tisuće izbjeglica iz Azije i Afrike pokušavaju ilegalno ući u Hrvatsku i tako se domoći država zapadne Europe.

Kulminacija je, ipak, bila krajem 2015. godine, kada smo svi zajedno svjedočili izbjegličkoj krizi i kada je nekoliko stotina tisuća izbjeglica ušlo u Hrvatsku i potom prevezeno prema Mađarskoj i Sloveniji, a onda dalje u države zapadne Europe, od kada je nastupilo svojevrsno zatišje, ali se i dalje svakodnevno bilježe pokušaji ilegalnih prelazaka hrvatske državne granice.

Danas više nije toliko opterećena državna granica prema Srbiji, nego je to ona prema Bosni i Hercegovini, i to prije svega prostor Like i Banovine.

Siva zona

Iako je hrvatska javnost upoznata s “pritiskom” na svoju državnu granicu i angažiranjem brojnih pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova, koji je osiguravaju 24-sata dnevno najveći dio toga što se tamo događa i dalje ostaje nepoznat.

Mjesecima se mogu čuti brojne pritužbe od nevladinih organizacija kako se pojedini pripadnici policije vrlo često prema izbjeglicama koje zateknu u ilegalnim prelascima državne granice ponašaju neprofesionalno. Čule su se brojne pritužbe na verbalno i fizičko maltretiranje, oduzimanje i razbijanje mobitela, oduzimanje prijenosnih punjača za mobitele, privođenja…

I same izbjeglice su na tu temu progovarali više puta. dokumentirajući svoje tvrdnje modricama, razbijenim mobitelima i sličnim stvarima. S ciljem zaštite ljudskih prava, izbjeglica na terenu su brojne nevladine udruge, među kojima i Centar za mirovne studije, kao i volonteri okupljeni u Inicijativi Dobrodošli, koji sve što se događa vrijedno bilježe.

Maddalena Avon, iz Inicijative Dobrodošli i Centra za mirovne studije, kaže kako su brutalne prakse premlaćivanja i prisilnih protjerivanja, koje provode policijski službenici na hrvatskoj granici, protivne domaćim i međunarodnim zakonima te direktivama. Ukazujući na propisane međunarodne zakone i direktive, ona je rekla kako “svaka osoba ima pravo na traženje azila i pristup informacijama o sustavu azila”, ali i kako je pri tome najvažnije prepoznati da ljudi koji traže sigurnost u zemljama Europske unije nisu samo puke brojke i statistike, već ljudi čija individualna iskustva svjedoče o brutalnosti “Tvrđave Europe”.

“Nasilna, ilegalna i prisilna protjerivanja ljudi te onemogućavanje pristupa sustavu azila guraju ljude u sivu zonu zakona i izlažu ih daljnjoj nesigurnosti i opasnosti. Unutar te sive zone oduzeta su im ne samo njihova ljudska prava, već i temeljno dostojanstvo, kao što smo vidjeli na nedavno objavljenim snimkama na kojima hrvatski policijski službenici izbjeglice tjeraju da izvikuju parole ‘Za dom… spremni’ i ‘Dinamo Zagreb'”, kaže Avon.

Kaznene prijave

Dodaje kako više od dvije godine dokumentiraju svjedočanstva o nasilju i nezakonitom protjerivanju koje provodi hrvatska policija. Radi toga je Centar za mirovne studije 2018. godine podignuo dvije kaznene prijave, ali i dalje nemaju informacija o rezultatima tih postupaka.

Kaže kako su se o događanjima na državnoj granici i ponašanju dijela policajaca prema izbjeglicama oglasili Pučka pravobraniteljica, ali i brojne nevladine udruge koje djeluju u Hrvatskoj, državama u okruženju, ali i Europi. Svi oni, kako navodi Avon, ukazuju na svakodnevno nasilje i ilegalna protjerivanja koje provodi hrvatska policija.

Prema podacima Avon, od organizacija koje djeluju u Srbiji Save the Children izvijestila je kako je do kraja studenog 2018. godine iz Hrvatske u Srbiju protjerano 6.340 osoba, od kojih je njih 2.212 prijavilo nasilno postupanje hrvatske policije. Od toga broja su 943 prijave podnijeli maloljetnici bez pratnje, od čega je 436 njih prijavilo nasilno postupanje policije.

Isto tako, No Name Kitchen u periodu od svibnja 2017. do svibnja 2018. godine bilježi 215 izvješća o grupnom protjerivanju iz Hrvatske u Srbiju, gdje svaki broj predstavlja jedno izvješće koje uključuje grupe između jedne i 60 osoba. Ako bi se kao prosjek uzelo 30 osoba, to znači da se radi o 6.450 osoba koje su protjerane iz Hrvatske. UNHCR Srbija zabilježio je da su tijekom 2018. godine iz Hrvatske u Srbiju kolektivno protjerane 10.432 osobe.

Avon iznosi podatak kako je udruga No Name Kitchen zabilježila kako je na graničnom prijelazu u blizini Velike Kladuše u periodu od 1. lipnja do 31. prosinca 2018. godine protjerano 1.503 osoba. Border Violence Monitoring zabilježila je protjerivanje 368 osoba na graničnom prijelazu u blizini Bihaća u periodu od 29. rujna  do 10. listopada 2018. godine.

Tvrdi kako sva novo prikupljena svjedočanstva i informacije dovode do zaključka da nasilna i nezakonita protjerivanja izbjeglica, koja čini hrvatska policija, nisu prestala unatoč najnovijem dopisu Pučke pravobraniteljice, kao i upozorenjima nevladinih, međuvladinih, međunarodnih organizacija, inicijativa i medija.

Brojne pritužbe

“I dalje postoji jasan obrazac, jer ljudi doživljavaju sustavno verbalno i fizičko zlostavljanje, koje, po svemu sudeći, slijedi uigranu shemu postupanja. Fizičko nasilje počinjeno je na nekoliko načina, pa tako ljudi koji su doživjeli nasilje od hrvatske policije svjedoče o udaranju štapovima i palicama, udarcima ili pljuskama po licu, čak i prijetnje oružjem. Izbjeglice su često lišene slobode kretanja, zatvorene u sobu policijske postaje na nekoliko, bez vode ili hrane, a ponekad i u lisicama. Uz ozljede i uvrede, psihološko nasilje i neistinite upute o slijedu događaja dokumentirani su i kod onih osoba koje uspiju doći do Zagreba”, ističe Avon.

Prema njenim riječima svaki put kada odu u Srbiju ili BiH, kada kažu da su organizacija iz Hrvatske, ljudi postanu uplašeni, ljuti i tužni i govore im o svojim lošim iskustvima s hrvatskom policijom. Pokazuju svoje ozljede, razbijene mobitele i detaljno objašnjavaju postupanja hrvatske policije, od pritvaranja do premlaćivanja.

Na problem postupanja hrvatske policije u svome prošlogodišnjem redovitom godišnjem izvješću progovorila je i Pučka pravobraniteljica Lora Vidović. Ona je u njemu ukazala i na tragičnu smrt 9-godišnje djevojčice Madine koja je stradala pod kotačima vlaka na željezničkom kolosijeku između Šida (Srbija) i Tovarnika (Hrvatska). Ukazala je i na još neke slučajeve protjerivanja malodobobne djece kao i deportacije po skraćenom postupku, bez identifikacije, bez zdravstvenog pregleda i pomoći socijalne skrbi.

Izvješće pučke pravobraniteljice za 2018. godinu kaže kako i dalje pristižu pritužbe izbjeglica i udruga na otežani pristup međunarodnoj zaštiti i nasilje policije nad njima u pokušajima ilegalnog prelasku granice uz izostanak učinkovite istrage tih navoda. Isto tako napominje da, nezakonito i neprihvatljivo, MUP pučkoj pravobraniteljici uskraćuje neposredni pristup podacima o postupanju prema iregularnim migrantima u svome informacijskom sustavu.

MUP demantira

U isto vrijeme iz MUP-a Hrvatske, odgovarajući na postavljeni upit, navode kako su “provjerene sve prijave nevladinih udruga i drugih organizacija koje je Ministarstvo do sada zaprimilo o navodnoj prekomjernoj uporabi sredstava prisile prema migrantima od strane policijskih službenika, imajući pri tom na umu da te prijave u pravilu ne sadrže dovoljno podataka potrebnih za kriminalističko istraživanje”.

“U svim navedenim slučajevima provedene su detaljne terenske provjere u policijskim upravama i pritom do sad niti u jednom slučaju nije utvrđeno da su policijski službenici prema migrantima nezakonito uporabili sredstva  prisile. Također, niti u jednom slučaju nisu potvrđeni navodi da su policijski službenici na štetu državljana trećih zemalja počinili kaznena djela krađe”, piše u odgovoru MUP-a.

Pojašnjavaju kako zbog toga što su od policije odvraćeni od ulaska u Hrvatsku ili je prema njima proveden drugi propisani postupak kojim su vraćeni u zemlju iz koje su nezakonito ušli u Hrvatsku migranti optužuju policijske službenike za nasilje, očekujući da će im takve optužbe pomoći u novom pokušaju ulaska u Hrvatsku i nastavku puta prema zemljama odredišta.

“Prilikom postupanja prema migrantima policija poštuje njihova temeljna prava i dostojanstvo te im omogućuje pristup sustavu međunarodne zaštite, ukoliko im je takva zaštita potrebna, sukladno općim dokumentima o ljudskim pravima, regulativi EU-a te nacionalnom zakonodavstvu. Želimo naglasiti nultu stopu tolerancije ovog ministarstva na nezakonitu uporabu sredstava prisile od strane hrvatske policije naspram bilo koje populacije, kao i nultu stopu tolerancije nad neprocesuiranjem bilo kojeg kaznenog djela ili prekršaja počinjenog od strane policijskih službenika”, ističu iz MUP-a.

Novi val

Ukazuju i kako je Hrvatska na granici sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, državama koje su najugroženije od nezakonitih migracija, angažirala veliki broj policijskih službenika na zaštiti državne granice i postavila moderna tehnička sredstva dubokog optičkog i radarskog nadziranja granične crte danju i noću, u svim vremenskim uvjetima. Značajan dio svojih snaga usmjerili su, kako navode, ka suzbijanju kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem osoba.

I dok sve što se događa na državnoj granici, kada je riječ o postupanju prema izbjeglicama, ostaje nedorečeno, u Hrvatskoj se govori o mogućem novom izbjegličkom valu, koji bi mogao krenuti s ljepšim i toplijim vremenom.

Navodi se kako se trenutno u Bosni i HercegoviniH nalazi oko 4.500 izbjeglica, a u srbiji dodatnih 4.000. U isto vrijeme procjenjuje se kako je u Grčkoj u pokretu oko 10.000 izbjeglica, kao i da se u kopnenom dijelu Grčke nalazi oko 70.000 izbjeglica, koji bi, s ljepšim vremenom, mogli krenuti prema Hrvatskoj i zapadnoj Europi. Hrvatske sigurnosne službe ukazuju i na opasnost od nekadašnjih boraca skupine Islamska država Irak i Levant, koji se sada pokušavaju ilegalno priključiti izbjegličkom valu.

Prenose se riječi i ravnatelja Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine Slobodana Ujića, koji je kazao kako je u prva tri mjeseca u Bosnu i Hercegovinu ušlo 3.805 izbjeglica, što je dvostruko više nego u istom razdoblju 2018. godine. On procjenjuje kako će u Bosnu i Hercegovinu ove godine ući oko 40.000 izbjeglica, odnosno 40 posto više nego 2018. godine.

Podsjeća se i na izjave bh. policije kako ne raspolažu niti s ljudima, niti sa sredstvima kako bi mogli zaštiti svoje granice od novoga izbjegličkog vala.

Izvor: Al Jazeera