Hrvatima u Srbiji nužne političke koalicije
Hrvatska nacionalna manjina nakon dvije godine ponovno ima predstavnika u Skupštini Srbije. Demokratski savez Hrvata Vojvodine je ušao u parlament u koaliciji sa Demokratskom strankom.
Iako prema izbornom zakonu Srbije strankama nacionalnih manjina nije nužno da pređu cenzus, nego je prema pravilu prirodnog praga dovoljno 10.000 potpisa građana, brojčano slabijim manjinama koalicije su jedina prilika za sudjelovanje u političkom odlučivanju, javlja reporterka Al Jazeere Jelena Glušac.
Politolog Darko Baštovanović (26) rođen je u Sremu u Vojvodini. U vrijeme kada nije mogao da bira kojim jezikom može da priča, zbog maternjeg hrvatskog često je, kaže, imao problema sa vršnjacima.
Odrastao je u vremenu i mjestu u kome je nacionalnost osjetljiva tema.
“Ja vjerujem da manjinama općenito nije lako bilo gdje da se nađu. Međutim, Hrvati danas teže da budu ravnopravni građani Republike Srbije, da plaćaju porez, obavljaju sve svoje građanske dužnosti. Ono što ih najviše pogađa jeste to što im se možda u nekim segmentima onemogućava da iskažu prosto tu svoju nacionalnu pripadnost”, kaže on.
Tog problema svjestan je Tomislav Žigmanov. Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini sjedit će u Skupštini Srbije u klupama opozicije, u koaliciji sa Demokratskom strankom. U poziciji da može da utiče na političke odluke i kaže da želi da promijeni trenutnu atmosferu.
Žigmanov je kazao: “Ne može se govoriti o ugroženosti hrvatskog življa kao ‘90-ih godina u Sremu recimo, gdje su postojali učestali etnički motivirani incidenti, ali imate određenu vrstu tihog, puzajućeg straha koji vas zapravo paralizira kada je u pitanju vaše sudjelovanje u javnom životu”.
‘Nedovoljna mobilizacija’
Kao stranka nacionalne manjine, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini u Srbiji ima pravo takozvanog prirodnog praga. Međutim, sa gotovo 58.000 Hrvata u Srbiji, od čega nešto više od 40.000 u Vojvodini, ulazak u parlament na taj način za njih bi, kaže, bio nemoguć.
“Vaša lista, ukoliko želite biti dio procesa, mora imati 10.000 ovjerenih potpisa. Ukoliko to ne sakupite, nećete se moći pojaviti na izbornoj listi. To znači da jedna četvrtina Hrvata, građana hrvatske nacionalnosti sa pravom glasa, bi trebalo dati potpis, ovjeren, za dva tjedna, da bi njihova lista bila prihvaćena. Tu vrstu mobilizacije hrvatska zajednica nema”, dodao je Žigmanov.
Za razliku od nje, preko prirodnog praga, u parlament su ušle brojčano jače stranke bošnjačke i mađarske nacionalne manjine. Iako u tom smislu one, kažu stručnjaci, imaju širi manevarski prostor, zastupnik hrvatske manjine u Skupštini Srbije može biti ona nedostajuća tampon-zona u napetom zatezanju odnosa dvije države u vezi sa poglavljem 23.
“Odnos Srbije i Hrvatske će sasvim sigurno tokom pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom da budu prilično opterećen brojnim nerešenim pitanjima i ja nisam optimista da će se ta pitanja rešavati tako brzo i mislim da će ta vrsta tenzije, koja postoji između Srbije i Hrvatske, suštinski postojati sve vreme koliko Srbija bude pregovarala sa EU. Ponajmanje za to, čini mi se, su krivi Hrvati koji žive u Srbiji i odnos države Srbije prema njima”, ocijenio je Bojan Klačar iz CeSID-a.
Za mlade u Srbiji, bez obzira, čini se, koje su nacionalnosti, vizija budućnosti tog odnosa je jasna.
“Ja bih svakako volio da živim u otvorenom demokratskom društvu, onom društvu koje je započeto da se izgrađuje 2000. godine, i da se konačno prestane sa povraćajima u prošlost”, naglasio je Baštovanović.
Izvor: Al Jazeera